Jump to content

Lex Legis

Korisnik
  • Broj objava

    9
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  • Osvojio dana

    1

Sve što je Lex Legis objavio

  1. III. Odgovornost nasljednika za ostaviteljeve dugove Opseg nasljednikove odgovornosti za dugove Članak 139. (NN 127/13) (1) Nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove. (2) Nasljednik koji se odrekao nasljedstva ne odgovara za ostaviteljeve dugove. (3) Nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti naslijeđene imovine, s time da na visinu vrijednosti naslijeđene imovine i vrijednost ostaviteljevih dugova koje je nasljednik već podmirio sud pazi samo na prigovor nasljednika. (4) Kad ima više nasljednika, oni odgovaraju solidarno za ostaviteljeve dugove, i to svaki do visine vrijednosti svoga nasljednog dijela, bez obzira je li izvršena dioba nasljedstva. (5) Među nasljednicima dugovi se dijele razmjerno njihovim nasljednim dijelovima, ako oporukom nije drukčije određeno. (6) Predmet ovrhe radi ostvarenja ili osiguranja tražbina ostaviteljevih vjerovnika prema općini, odnosno gradu na koje je prešla ošasna ostavina mogu biti samo stvari i prava koja su sastavni dio ostavine. (7) Odredba stavka 6. ovoga članka ne primjenjuje se ako je stvar ili pravo koje je sastavni dio ostavine otuđeno prije podnošenja ovršnog prijedloga, odnosno prijedloga za osiguranje.
  2. Nećeš vjerovat, ali to je službenik policije rekao mojoj tetki kad je njezin punoljetni sin razbio njezin auto u svibnju 2015.
  3. Gle, službeno on može tražit brda i doline ukoliko ima podloge, ali sud što odredi, tako će bit. Odšteta, ako što rekoh tamo u onom kilometarskom postu iznad, je materijalna i nematerijalna. Obje ovise o odvjetnicima, osiguravajućim društvima i sudu. Može bit 100 kuna, 1500, 15.000, mislim da je 20.000 neki neslužbeni dogovor, bar po mom iskustvu, i to ako taj koji te tuži ima dobra poznanstva među odvjetnicima. Cifre su za "duševne boli" za koje slučajeve znam. Materijalna šteta ovisi o automobilu, starost i kilometraža, te gdje se nalazi u tablicama vrijednosti kod osiguravatelja - i tu je onda veći problem. Ovisno o osiguranju koje taj ima, mogu pisat i najverojatnije hoće, najvišu moguću. Ponavljam, ispaničari sve sada, i onda se raspitaj koje je osiguranje kod tvog tužitelja da možeš iskopat koliko će te eventualno tražit. Ako te privatno tužio, bez da se osiguranje petljalo, onda možeš proć nešto bezbolnije, ali isto tako postoji šansa da na kraju ništa ni ne platiš ili samo neki simbolični minimum. Sve ovisi kak sud prođe i što ti papir (presuda) koji dobiješ kaže na kraju. Al praksa kod nas je ŽALBA. I onda još malo žalbe. (Ukoliko ti odrede da platiš.) Opet, to ti konkretno mora reć odvjetnik kad mu doneseš sve papire i objasniš situaciju od-do, bez izostavljanja detalja poput svoje financijske prilike i šta je bilo tad. Na njemu il njoj kad prihvati tvoj slučaj je da to za tebe i izganja. Na obostranu korist.
  4. Miš u ruke, tipkovnicu pod prste i tipkaj besplatna pravna pomoć, naziv svoje županije, mjesta, nekog većeg mjesta... Ovo će ti bit ultimativni test živaca, zato ispaničari svoje i drž-ne daj.
  5. S..nje jest, nema govora, probaj se raspitat okolo, ne možeš biti prepušten sam sebi u ovakvom slučaju. Mislim da postoji nešto zvano besplatna pravna pomoć kod nas, al kao što kažem, raspitaj se.
  6. Platio si kaznu od 750 koju si dužan platiti što se tiče službenih tijela - policije i/ili odlukom prekršajnog suda. Vlasnik automobila s kojim si bio u sudaru time nije obeštećen niti je njegova šteta time riješena, stoga te ima pravo tužiti za naknadu njegove osobne štete. Navodiš i da je autmombil koji si vozio vlasništvo treće osobe, tako da će i vlasnik automobila tu bit u igri, jer službeno, vlasnik automobila odgovara za nastalu štetu prouzročenu njegovim vozilom ukoliko nije prijavio da će se vozilom koristiti neka druga osoba i tko je to (ime i prezime) da policija u slučaju sudara ili sličnog može tražit krivca. Službeno. Nadalje, postoji materijalna i nematerijalna šteta koju taj koji te tuži može tražit (u daljnjem tekstu: oštećeni). Materijalna je npr. plaćanje popravka automobila, dok je nematerijalna, kak već naziv kaže, dio gdje u igru ulaze duševne boli i pretrpljeni strahovi. Hoće li se materijalna i nematerijalna potraživanja oštećenika uvažit, to odlučuje sud, na temelju dokaza, medicinskih vještaka, prometnih vještaka, svjedoka itd itd. Medicinski vještak je tu da objasni sudu koliko je oštećenik zapravo oštećen, bilo fizički bilo psihički, i daje svoju procjenu stanja. (Spomenuo si da nitko nije fizički bio ozljeđen, al moguće da se radi o tvz. "jeftinim poenima zvane duševne boli" kako to naš narod voli reć, za izvuć nekakvu korist, najčešće financijsku. Ne kažem da je čovjek nije trajno obilježen ovim traumatskim događajem i da mu to neće utjecati na daljni život, ali to je na medicinskom vještaku i psihijatru da odluče.) Prometni vještak na temelju fizičkih dokaza (kut sudara, tragovi guma, tragovi kočenja, procjena brzine kretanja oba automobila, dokazi tko je dirao volan i da li je skretano i u kojem smjeru, da li je ponašanje sudionika u nesreći tipično ponašanje za takav sudar, ima tu toga dosta) donosi mišljenje tko je kome kriv i da li se tu moglo išta napraviti da se minimiziraju sve štete koje su na kraju proizašle iz sudara. Svjedoci isto govore svoje, ukoliko ih ima. Mogućnost žalbe uvijek postoji, i moja preporuka je da nađeš pristojnog odvjetnika koliko to financije dopuštaju. Sve u svemu, ukoliko nisi namjerno i svjesno išao u frontalni sudar u tuđem automobilu, ukoliko je tu bilo okolnosti i faktora na koje nisi nikako mogao utjecati, što će se već dokazivati na sudu, nagrabusio jesi, al ne toliko koliko u slučaju da ideš namjerno lupat ljude u tuđim automobilima. Najčešća strategija je lov na zastaru i pisanje žalbi koliko je to zakonski moguće, no pravu strategiju za tvoj slučaj će ti već odvjetnik reć. Sretno sa svime.
  7. Nitko te ni neće upoznat sa tvojim pravima jer to nije u opisu njihovog posla - kao što je meni rečeno od strane jednog doktora. Sramotno, ali istinito. Stvar je u tome što od ozljede na radu, pogotovo priznate, svi bježe glavom bez obzira.
  8. To će biti povuci-potegni, ako išta i pokrenu. Prvo, poslodavac je trebao biti odmah obaviješten o ozljedi, bila ona manja,veća, srednja, ovakva ili onakva ako je nastala na poslu. Drugo, ozljedu na radu prijavljuje Poslodavac jer to mora po zakonu. Ukoliko to Poslodavac ne napravi, to je onda CITAT: "obvezan podnijeti izabrani doktor opće/obiteljske medicine prema zahtjevu ozlijeđene ili oboljele osigurane osobe ili prema prijedlogu nadležnog doktora specijaliste medicine rada s kojim Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ima sklopljen ugovor o provođenju specifične zdravstvene zaštite radnika, a koji je nadležan za provođenje specifične zdravstvene zaštite radnika prema sjedištu poslodavca, odnosno organizatora određenih aktivnosti i poslova. Zahtjev za priznavanje ozljede na radu i utvrđivanjem prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja uslijed ozljede na radu može podnijeti i sama osigurana osoba, odnosno član obitelji u slučaju smrti osigurane osobe. Rok za podnošenje prijave o ozljedi na radu odnosno zahtjeva je 8 dana od dana nastanka ozljede na radu, a osigurana osoba za koju Hrvatskom zavodu nije podnesena prijava o ozljedi na radu u roku od tri godine od isteka naprijed naznačenog roka gubi pravo na pokretanje postupka utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje." Puni tekst i što sve spada pod ozljedu na radu sa odgovarajućim obrascima ovdje: http://www.hzzo.hr/zastita-zdravlja-na-radu/ozljeda-na-radu/ Od svega navedenog, prvo ti je bitno da je sve u roku. Sretno ti bilo.
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija