Jump to content

hetta

Korisnik
  • Broj objava

    115
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

O hetta

  • Rang
    Iskusan

Nedavni posjetitelji profila

Prikaz nedavnih posjetitelja je isključen i nije prikazan drugim korisnicima.

  1. Vjerojatno će netko znati bolje, no dok ne dobijete koji drugi odgovor, ja ću samo napisati da prvi put čujem za takvo nešto - jedini slučaj u kojem meni pada na pamet da radnik mora ikakve novce vraćati od bolovanja je da je na tzv.lažnom bolovanju. Da ulogu igra to koliko je u radnom odnosu, zbilja sumnjam. Meni to zvuči kao da poslodavac Vas pokušava nasanjkati da Vam uzima nešto s plaće. Moja je preporuka da tražite od HZZO-a službeno tumačenje toga što Vam je poslodavac rekao, POGOTOVO ako je nešto već počeo uzimati s plaće. Uputite dopis nadležnom HZZO uredu ili u Zagreb i napišite da Vam žurno treba odgovor jer Vam se prijeti sustezanjem sa plaće. I nemojte slučajno ništa potpisivati poslodavcu da pristajete da Vam nešto uzima s plaće i slično!
  2. Tražila sam po svim mogućim propisima koji su mi pali na pamet, po svemu i svačemu, možda ja od šume ne vidim drvo, pa....ako je određeno sistematizacijom da u nekom područnom uredu može biti X viših radnih mjesta, i Y nižih, a X je popunjeno već odavno - može li netko sa Y napredovati na X? Tu ne govorim u slučajevima kad X ode u mirovinu, pa se njegovo mjesto uprazni, pa onda neki Y može napredovati, nego ako ostane status quo. Naravno, Y ispunjava sve uvjete za napredovanje. Već godinama. Ima li ijedan način da Y napreduje u istom područnom uredu ili nema? Jer ako nema, ima li svrhe žaliti se na raspored na radno mjesto (isto radno mjesto već godinama, no svako malo, s novim ministrom, novi raspored koji dobijemo svi, ali ništa se ne mijenja)? Ne bojim se žalbe, ali ako mi ni zakonski ne donosi napredovanje, ne želim se bezveze oko nje angažirati i samo si još probleme stvorim. Da li recimo premještaj i promjena mjesta boravišta/prebivališta otvara tu mogućnost (uz to da se nastavi raditi u istom PU), iako nije predviđena sistematizacijom? Nadalje, ima li Y tražiti premještaj u neki drugi područni ured na radno mjesto X koje je upražnjeno? Dakle, premještaj sa "automatskim" napredovanjem? Ovo pretpostavljam da da, ali eto....
  3. Ok, ali ono što sam ja napisala nije ono što "mislim da bi trebalo biti", nego ono što je. Kakve ozljede se priznavaju, kakve ne, što navesti u žalbi, što ne itd. Odgovor temeljen na svakodnevnom iskustvu, ne na teoriji. Ako me razumijete što pokušavam reći.
  4. Ja sam Vam pokušala pomoći oko toga na koji način da postignete za se ipak prizna ozljeda na radu. Ako imate neke druge ciljeve, planove....onda je to druga priča, u prvom postu to niste naveli. Sretno.
  5. Da, ali ima i nastavak ovog što ste citirali: Ozljedom na radu, u smislu Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, ne smatra se ozljeda odnosno bolest do koje je došlo zbog: - urođene ili stečene predispozicije zdravstvenog stanja koje mogu imati za posljedicu bolest. Za ovo se "uhvatio" HZZO. Žalba na samo odbijanje priznavanja ozljede neće uroditi plodom ako ćete se osvrtati samo na to "pa radio je 3,5 godine bez problema". Obavezno u žalbi stavite naglasak na materijalnu situaciju koju će nepriznavanje ozljede još više otežati: kredite, djecu i slično - naravno, ono što zbilja odgovara istini. Vodite računa o tome da se rok računa od slijedećeg dana od kojeg ste primili rješenje. I da se broje svi dani u tjednu, svih 7 dana. I žalbu obavezno pošaljite preporučeno s povratnicom ili ako nosite osobno u HZZO tražite da Vam daju dokaz dokaz da ste predali žalbu.
  6. Regres se ne isplaćuje onima koji su u radnom odnosu, ali iz bilo kojeg razloga nisu radili. Mogao ti je recimo ne dati za 2018., a dati za 2019.g. ali ne oboje. Možda ti ovo bolje objasni nego ja, citiram: Regres se neoporezivo može dodijeliti radniku neovisno o tome u kojem dijelu godine je s poslodavcem započeo radni odnos, ovisno o tome koristi li godišnji odmor kod poslodavca koji ga isplaćuje, s time da treba voditi računa da je ukupna isplaćena svota prigodnih nagrada do 2.500,00 kuna godišnje. Osim toga, poslodavci bi trebali voditi računa o tome da prigodnu nagradu regresa ne mogu isplatiti radnicima na porodiljinom, roditeljskom dopustu ili bolovanju zato što radnici koriste prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja te ne koriste godišnji odmor u navedenom razdoblju isplate.
  7. Eh, sad ispada da ima probni rok 3 mjeseca. Ugovor na određeno od tri mjeseca i sva tri mjeseca probni rok. Mislim da svi znamo da je nakon tri mjeseca kraj. Ako poslodavac ne sazna i prije, a teško da neće. Onda joj može odmah dati otkaz, probni rok je. Nije zadovoljila probni rok i gotovo. Ne trebamo uopće diskutirati o tome da li mu treba sad reći za trudnoću ili ne. Nije bitno. Dakle, preostaje za se zaposlite i radite dok ide.
  8. Ja se ne bi baš složila. Naime, ako je gospođa trudna u vrijeme zasnivanja radnog odnosa i to zna (a moći će se dokazati da je znala, ako netko želi dokazati, pretpostavljam da je bila kod liječnika), poslodavac se može pozivati na čl.24, da mu nije rekla nešto o svom zdravlju (a trudnoća je to), a što može utjecati na radni odnos. Onda se radnica pozove na čl.25, pa poslodavac kaže da trudnoća JE u vezi s radnim odnosom itd. Ja bi rekla ovako: ako se radi o državnoj službi neće joj nitko ništa ako ju se zaposli dok je trudna i nije to rekla. Ako se radi o državnoj tvrtci ili privatnoj, lako da bi joj mogli dati otkaz, a ona nek ih tuži i može biti i da će i izgubiti sud. Sve je moguće. To je neko moje iskustvo. Osim ako Borbena ima neki članak iz ZOR-a gdje baš izričito piše da trudnica ne mora obavijestiti poslodavca o trudnoći pri zasnivanju radnog odnosa, toliko daleko moje znanje ne ide.
  9. Tako je. Osim toga, ako radnik iz opravdanih razloga (a to je svakako da ne možete do pošte ni do posla) ne može dostaviti potvrdu, mora ju dostaviti čim bude u mogućnosti. U Vašem slučaju ja bi se, kako Borbena kaže, samo pobrinula da imate neki dokaz da ste javili. Poziv to baš i neće biti (može poslodavac reći da niste zvali), ali pošaljite mailom. Navedite u mailu i to da ste već javili telefonski. Ako nemate kako skenirati, imati mobitel, poslikajte, pošaljite mail sa moba....i sačuvajte dokaz. Inače, rok za dostavu Vam je istekao jer se broje i neradni dani, što mnogi ne znaju. To u slučaju ako Vam je prošli petak otvoreno bolovanje. Ako je ovaj ponedjeljak rok za dostavu službeno istječe u četvrtak u ponoć, dakle sutra. Jer se broje svi dani, sa početkom brojenja od slijedećeg dana od nastanka događaja za koji brojite dane.
  10. Tako je. I još nešto - prava na plaću se ne možete odreći, tako da taj papir koji ste potpisali poslodavcu ne vrijedi ništa. I dalje je u obvezi isplatiti Vam plaću. Jer inače bi ispalo da ste zadnji mjesec radili na crno. Dakle, neisplata plaće je protuzakonita, a i rad na crno. Nemojte se bojati prijaviti ga ako Vam ne isplati zadnju plaću (nemojte prijavljivati to da ste nešto potpisali, jer po tom pitanju se ne može ništa, koncentrirajte se na pitanje isplate plaće, da li će biti/je bilo ili ne). Nemate što izgubiti. Neće Vas tužiti jer zna da nema za što. Pogotovo ako zbilja ima i odvjetnika, taj pogotovo zna da je sve samo pokušaj da Vas se zastraši. Jedino što napominjem da inspekcija rada može "utjerati" samo isplatu minimalca, ako imate ugovorom ugovoren veći iznos plaće od toga to bi ga morali privatno tužiti.
  11. Jasno. Jedino što dok ta komisija HZZO-a ne donese odluku ti i dalje moraš raditi.
  12. Opet, potaknuta nečijim tuđim postom, i činjenicom da znam nekoga tko je u takvoj situaciji - da li je moguće/legalno biti na neplaćenom dopustu u Hrvatskoj i raditi istovremeno u npr.Njemačkoj? Jer po mom mišljenju - nije. Jer si i dalje u radnom odnosu, iako ti isti miruje. No, moj poznanik kaže da radi upravo to. Pa hej, i ja bi možda onda tako probala. Pa eto, ako ima netko mjerodavnu informaciju...ili možda da pitam njemačke institucije?
  13. Potaknuta temom jedne druge forumašice, imam pitanje: da li je liječnik opće prakse potpuno neovisan u odlučivanju o otvaranju bolovanja u smislu da ima pravo ne otvoriti isto iako u nalazu specijaliste piše preporuka za isto? Pretpostavljam da neće nikad pisati "preporuča se otvoriti bolovanje", ali će možda pisati "mirovanje, odmor" ili ne znam što, a što sugerira da se ne može paralelno i raditi.
  14. I ako imate pisano odobrenje da radite dodatni posao (u suprotnom bi Vas netko mogao prijaviti). Jer pišete da ste državni službenik. Nekako mi to ne ide zajedno - neplaćeni dopust i dodatni posao. S ljudske strane razumijem što govorite, samo Vas upozoravam - nažalost, svi znamo da među kolegama imamo svakakve.
  15. Da li radnik ima obvezu nošenja zaštitnih naočala ne piše ni u kakvom zakonu, niti je na radniku da sam procjenjuje treba li ih ili ne nositi, već navedeno nego piše u Procjeni rizika poslodavca. Radnik ima pravo da mu je ista dostupna na mjestu rada odn.mora biti obaviješten gdje i kada mu je dostupna. Ako mu nije dostupna (ili uopće niti ne postoji), poslodavac je u prekršaju. S obzirom na navedeno, očito poslodavac ima neko iskustvo zbog kojeg zna da su naočale obvezne, ali ne mora biti. Dakle, tražiti Procjenu na uvid. A što se tiče vrste i kvalitete naočala, eh...riješiti prvo što piše u Procjeni.
×
×
  • Napravi novi...