Jump to content

canis

Korisnik
  • Broj objava

    914
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  • Osvojio dana

    1

canis je zadnji put osvojio dan rujan 3 2012

canis objavljuje sadržaj koji korisnici cijene!

O canis

  • Rang
    Moderator

Nedavni posjetitelji profila

4322 pregleda profila
  1. F48.8 prema MKB 10 predstavlja „Ostale označne neurotske poremećaje“ (Briquetov sindrom,Dhatov sindrom,Okupacijsku neurozu,uključujući grč pri pisanju,Psihasteniju,Psihasteničku neurozu,Psihogenu sinkopu) F45.0 je „Somatizacijski poremećaj“ čije je glavno obolježje multiple,povratne i česte promjene tjelesnih simptoma u tajanju najmanje 2 godine.Većina bolesnika ima dugu i kompliciranu povijest kontakta s primarnom i specijalističkom zdravstvenom zaštitom u toku koje je moglo biti provedeno monogo ispitivanja s negativnim nalazom i eksplorativnih operacija bez rezultata.Simptomi se mogu odnositi na svaki dio tijela ili sustav.Tok je poremećaja kroničan i promjenjiv te često udružen s diskontinuitetom u društvenom i međuljudskom ponašanju te ponašanju u obitelji. Somatizacijski poremećaj isključuje svjesno simuliranje (Z76.5) F62.0 predstavlja „Trajne promjene ličnosti nakon doživljene katastrofe. F48.8 i F45.0 mogu predstavljati dodatne psihičke poteškoće koje ne isključuju već prije postavljenu dijagnozu pod šifrom F62.0.
  2. canis

    Presuda o razvodu

    Nije točno. Ne.
  3. canis

    Abortus

    Prema Zakonu o zdravstvenim mjerama za ostvarenje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece (NN br.18/78,88/09)prekid trudnoće se može izvršiti do isteka deset tjedana od dana začeća. Nakon isteka deset tjedana od dana začeća, prekid trudnoće može se izvršiti samo po odobrenju komisije, a pod uvjetima i po postupku utvrđenom ovim zakonom. (Članak 15. st.2 i 3) Nakon isteka deset tjedana od dana začeća komisija prvog stupnja može odobriti prekid trudnoće, uz pristanak odnosno na zahtjev trudne žene, u slučajevima: - kad se na temelju medicinskih indikacija utvrdi da se na drugi način ne može spasiti život ili otkloniti narušenje zdravlja žene za vrijeme trudnoće, porođaja ili poslije porođaja; - kad se na temelju medicinskih indikacija i saznanja medicinske znanosti može očekivati da će se dijete roditi s teškim prirođenim tjelesnim ili duševnim manama; - kad je do začeća došlo u vezi s izvršenjem krivičnog djela silovanja, obljube nad nemoćnom osobom, obljube zlouporabom položaja, obljube s djetetom ili rodoskvrnuća. (Članak 22.) Postupak po zahtjevu za prekid trudnoće je hitan. Komisija prvog stupnja dužna je odlučiti o zahtjevu za prekid trudnoće u roku 8 dana od dana prijema zahtjeva.(Članak 23) Trudna žena koja je nezadovoljna odlukom komisije prvog stupnja može uložiti prigovor komisiji drugog stupnja u roku tri dana. Komisija drugog stupnja dužna je odlučiti o prigovoru protiv odluke komisije prvog stupnja u roku osam dana od dana prijema prigovora. Odluka komisije drugog stupnja o zahtjevu za prekid trudnoće je konačna.(Članak 24.) Iz vašeg pitanja njije moguće zaključiti točno o kakvom se zdravstvenom problemu radi kod trudnice,da li je isti povezan s trudnoćom i da li ugrožava život i zdravlje trudnice i da li ga je moguće otkloniti liječenjem Stoga je potrebno pribaviti nalaz i mišljenje liječnika o svemu navedenom te medicinsku dokumentaciju uz zahtijev za prekid trudnoće dostaviti komisiji.
  4. Roditelji su obvezni uzdržavati djecu bez obzira da li s djecom žive,pa tako i za vrijeme brakorazvodne parnice.Ukoliko to jedan od roditelja to ne čini potrebno je da se u toku parnice zatraži privremena mjera kojom će se regulirati uzdržavanje djece dok pranica traje.
  5. canis

    ;((

    CZSS nema mogućnost niti pravo mijenjati sudsku odluku.Ista se može promjeniti samo u izvanparničnom sudskom postupku ako su nastupile nove okolnosti zbog kojih je izmjena moguća i potrebna.
  6. Zakon o osobnom imenu (NN br. 69/92 ) Članak 2. Osobno ime se sastoji od imena i prezimena. Ime odnosno prezime može se sastojati od više rijeći. Osoba čije se ime ili prezime ili ime i prezime sastoji od više riječi, dužna je služiti se istim osobnim imenom u pravnom prometu. Ime i prezime kojim se osoba služi u pravnom prometu može sadržavati svako za sebe najviše dvije riječi. Članak 6. Svaka osoba ima pravo promijeniti osobno ime. Zahtjev za promjenu osobnog imena mora sadržavati razloge zbog kojih se promjena traži, a prijedlog novog osobnog imena mora ukazivati na opravdanost zahtjeva. O zahtjevu za promjenu osobnog imena rješava općinski organ uprave nadležan za opću upravu u mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva. Članak 7. Nakon primitka zahtjeva za promjenu osobnog imena. odnosno prijedloga osobnog imena djetetu od strane nadležnog organa za poslove starateljstva, općinski organ uprave dužan je bez odlaganja objaviti na oglasnoj ploči objavu o podnesenom zahtjevu za promjenu osobnog imena, novo ime koje podnositelj predlaže kao i prijedlog osobnog imena djetetu nadležnog organa za poslove starateljstva. Svaki građanin ima pravo u roku od 30 dana od dana objave, iskazati svoje protivljenje i navesti razloge zbog kojih smatra da promjenu osobnog imena ne treba odobriti. Na ovo pravo građani će biti upozoreni u objavi na oglasnoj ploči. Prilikom odlučivanja o zahtjevu za promjenu osobnog imena općinski organ uprave je dužan razmotriti iskazana protivljenja građana i ocijeniti njihovu opravdanost. : Članak 8. Promjena osobnog imena odobrit će se u slučaju utvrđene opravdanosti zahtjeva uz ocjenu organa da se novo osobno ime ne protivi društvenim pravilima i običajima sredine u kojoj osoba živi. Članak 9. Promjena osobnog imena neće se odobriti osobi protiv koje se vodi krivični postupak zbog krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti, niti osobi koja je osudena za takvo krivićno djelo dok kazna nije izvršena ili dok traju pravne posljedice osude kao ni osobi za koju se utvrdi da je zahtjev podnijela radi izbjegavanja zakonom utvrđenih obaveza. Članak 10. Rješenje o promjeni osobnog imena dostavlja se odmah po njegovoj pravomoćnosti nadležnom matičnom uredu. Nakon izvršenog upisa promjene osobnog imena u matičnim knjigama, matičar je dužan odmah dostaviti obavijest o promjeni osobnog imena organima koji vode evidencije o građanima. Punoljetne osobe kojima je odobrena promjena osobnog imena, ne mogu podnijeti novi zahtjev za promjenu osobnog imena u roku od 5 godina od dana izvršenog upisa promijenjenog osobnog imena u matične knjige.
  7. 1.U slučaju kada majka označi muškarca kojeg smatra ocem djeteta i eventualnog djetetovog pristanka nakon njegove navršene četrnaeste godine života,moguće je da dijete tuži navodnog oca.To pravo pripada djetetu za cijelo vrijeme maloljetnosti kada zbog pomanjakanja poslovne sposobnosti mora imati zakonskog zastupnika.Za vrijeme maloljetnosti dijete će zastupati majka kao njegova zakonska zastupnica,a ako je majci oduzeta roditeljska skrb dijete će zastupati skrbnik kojem je u tom slučaju potrebno odobrenje CZSS. CZSS ima pravo pokretanja postupka radi utvrđivanja očinstva u slučaju kada se majka ne koristi svojim procesnopravnim ovlastima bez obzira na razloge zbog kojih to čini, uz uvijet da je CZSS saznao za to tko je navodni otac djeteta.Najčešće se radi o situacijama kada je majka označila muškarca pred matičarem ili CZSS kojeg smatra ocem djeteta, ali nakon toga nije bilo upisa očinstva na osnovi priznanja u maticu rođenih,a majka nije sama pokrenula sudski postupak. 2.Muškaracu koji je navodni otac djeteta u trenutku smrti je prestala pravna,poslovna i procesna sposobnost,pa ne može biti tužen u postupku dokazivanja očinstva.Zbog zaštite djetetovog prava na saznanje svog porijekla tužba se u takvim slučajevima podnosi protiv nasljednika umrlog muškarca.Ovisno o tome koga je ostavinski sud proglasio nasljednikom,tu će osobu trebati tužiti radi utvrđivanja očinstva.Rok za takvu tužbu je godinu dana nakon smrti osobe koja je umrla,ajedino u slučaju da u tom jednogodišnjem roku od smrti ostavitelja nije izvršen ostavinski postupak rok je dulji i iznosi šest mjeseci od ostavinskog rješenja. Ako je ostavinski postupak proveden, osoba koju ne veže pravomoćno rješenje o nasljeđivanju , a koja smatra da ima pravo kao nasljednik , može to svoje pravo ostvarivati u parnici.
  8. Kada neudana žena prijavljuje matičaru rođenje djeteta ne mora navesti ime oca djeteta.Matičar je dužan upoznati tu ženu s pravom djeteta da zna tko mu je otac.Ukoliko žena ustraje na tome da ne imenuje određenog muškarca ocem djeteta,matičar je o tome dužan obavijestiti CZSS koji će pozvati majku djeteta i upozoriti istu da je dužana radi dobrobiti djeteta imenovati muškarca – osobu koju smatra ocem djeteta.Nažalost,ako takva žena i dalje ustraje u odbijanju da imenuje oca djeteta,njeno postupanje se ne može zakonski sankcionirati i s time zasvršava utvrđivanje izvanbračnog očinstva djeteta u upravnom postupku. Međutim,u sudskom postupku se može utvrđivati porijeklo djeteta od određenog muškarca i na takvu tužbu imaju pravo : 1.dijete rođeni izvan braka do navršene 25-ete godine života 2.majka djeteta do navršene 18 – ete godine djetetovog života 3.CZSS u slučajevima kada se majka djeteta ne koristi svojim procesopravnim ovlastima,pod uvijetom da je CZSS saznao tko je navodni otac djeteta,jer u protivnom tuženik nije subjektivno određen. Utvrđivanjam očinstva u sudskom postupku (pravomoćna sudska presuda) nastaju prava i obveze između roditelja (oca) i djeteta (npr.pravo i obveza uzdržavanja djeteta) Sporazum koji navodite nije obvezujući i ništavn je ukoliko majka djeteta promjeni svoje mišljenje,djete sazna za svog biološkog oca i pokrene sudski postupak ili CZSS sazna za biološkog oca djeteta i pokrene sudski postupak. Kada netko potpisuje sporazum koji navodite,očito je, da bez obzira na motive koji ga u tome vode,ne vodi brigu o pravima djeteta i njegovoj dobrobiti.
  9. canis

    rastava u trudnoci

    Pravo je djeteta na susrete i druženje s roditeljem s kojim ne živi.Ne radi se tu o nikakvom viđanju,kako se često pogrešno naziva,već o susretima iz kojih dijete treba imati koristi za svoj nomalan psihosocijalni razvoj. Takvo pravo dijete ima od svog rođenja. Susreti se prilagođuju potrebama djeteta ,njegovoj dobi i konkretnoj situaciji,a o tome se treba dobiti u samom postupku razvoda braka pred sudom mišljenje CZSS ,odnosno njihovih stručnih službi. Moguće je,što ovisi o konkretnom slučaju, tražiti u sudskom postupku mišljenje sudskog vještaka – kliničkog psihologa o najboljem načinu susreta i druženja između djeteta i roditelja s kojim dijete ne živi. Takva mišljenja prvenstveno trabaju imati u prvom planu najbolji interes djeteta. Svakako djete koje se doji je taško odvajati od majke i to se u pravilu ne čini,pa se susreti odvijaju kraće vrijeme i uz prisustvo majke,a ponekad i osobe koju predloži CZSS,a sud prihvati (čl.100.st.2.Obiteljskog zakona). Međutim.kako dijete bude odrastalo i okolnosti se budu mijenjale,moguće je u novom izvanprničnom postupku promjeniti prijašnju odluku suda i odrediti više vremena koje će dijete provoditi s roditeljem s kojim ne živi,samostalno i bez prisustva drugog roditelja Najčešće za školsku djecu se donose sudske odluke da uz redovna tjedna druženja i susrete dijete provodi svaki drugi vikend kod roditelja s kojim ne živi,polovicu – svaki drugi državni praznik i polovicu školskih praznika (zimski,proljetni i ljetni).
  10. Prema Čl. 305.st.3 0biteljskog zakona protiv drugostupanjske odluke o uzdržavanju maloljetnog djeteta ili djeteta nad kojim roditelji ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti dopuštena je revizija(izvanredni pravni lijek) iz članka 382. stavka 2. Zakona o parničnom postupku. Članak 382.Zakona o parničnom postupku Stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude: a) ako vrijednost predmeta spora pobijanog dijela presude prelazi 100.000,00 kuna: b) ako je presuda donesena u sporu koji je pokrenuo radnik protiv odluke o postojanju ugovora o radu, odnosno prestanku radnog odnosa ili radi utvrđenja postojanja radnog odnosa; c) ako je drugostupanjska presuda donesena prema odredbama članka 373.a i 373.b ovog Zakona. U slučajevima u kojima je ne mogu podnijeti prema odredbi stavka 1. ovoga članka, stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako odluka u sporu ovisi o rješenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana, primjerice: a) ako o tom pitanju revizijski sud još uvijek nije zauzeo shvaćanje odlučujući u pojedinim predmetima ili na odjelskoj ili općoj sjednici, a riječ je o pitanju o kojemu postoji različita praksa drugostupanjskih sudova; b) ako o tom pitanju revizijski sud još uvijek nije zauzeo shvaćanje, a moglo bi se očekivati da bi u praksi drugostupanjski sudovi mogli o njemu imati različita shvaćanja, npr. zbog mogućnosti različitoga tumačenja određenih zakonskih odredaba; c) ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvaćanje, ali je odluka drugostupanjskoga suda utemeljena na shvaćanju koje nije podudarno s tim shvaćanjem; d) ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvaćanje i presuda se drugostupanjskoga suda temelji na tom shvaćanju, ali bi - osobito uvažavajući razloge iznijete tijekom prethodnoga prvostupanjskoga i žalbenoga postupka, zbog promjene u pravnom sustavu uvjetovane novim zakonodavstvom ili međunarodnim sporazumima te odlukom Ustavnoga suda Republike Hrvatske ili Europskoga suda za ljudska prava – trebalo preispitati sudsku praksu. U reviziji iz stavka 2. ovog članka stranka treba određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg ju je podnijela i izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana. Revizija se podnosi u roku od trideset dana od dostave drugostupanjske presude. Članak 384.ZPP-a Revizija ne zadržava ovrhu presude protiv koje je izjavljena. Bez obzira na to ako jedna stranka u postupku – roditelj, predlaže niži iznos uzdržavanja,prvostupanjski sud će ispitati sve okolnosti:potrebe djeteta i mogućnosti davatelja uzdržavanja,njegova ukupna primanja,druge moguće obveze uzdržavanja,mogućnost povećane zarade itd,te donijeti odluku isključivo na korist djeteta.Sud pri određivanju iznosa uzdržavanja nije vezan niti sporazumom stranaka (oca i majke djeteta) već na osnovi prije iznesenog prvenstveno vodi brigu o interesima djeteta pri određivanju iznosa uzdržavanja.
  11. fuhoso Registriran: 20.1.2010 Mjesto: Karlovac Broj objava: 4 imao sam objavu od 30.01.2010. god. i nitko do sada nije odgovorio ili dao bilo kakav savjet. ne znamo ili nećemo! hvala Nema potrebe da otvarate novu temu kada ne postavljate novo pitanje,stoga nastavite objavljivati u započetoj temi. Moderator
  12. canis

    rastava u trudnoci

    Vaš suprug nema pravo na tužbu za razvod braka za vrijeme vaše trudnoće i dok vaše zajedničko dijete ne navrši godinu dana života. Međutim vi imate pravo na tužbu,a također možete podnijeti zahtjev za sporazumni razvod ako se o tome dogovorite sa sadašnjim suprugom. Vi ne možete uvjetovati upis očinstva vašeg djeteta u matične knjige,jer ako se dijete rodi za vrijeme trajanja braka ili 300 dana nakon prestanka braka ocem djeteta se smatra majčin muž, tzv. presumirano očinstvo i kao takav će biti upisan u matični list djeteta. Takvo očinstvo se može osporavati u posebnom sudskom postupku od strane dijeta do njegove 25 godine, muškarca koji je upisan u matičnu knjigu kako otac djeteta do navršene sedme godine života djeteta ili majke djeteta u roku od 6 mjeseci od rođenje djeteta. Bez obzira na nesuglasice i sukobe roditelja dijete ima svoja prava, a roditelji prava i obveze koje jedan roditelj ne može drugom roditelju osporavati ili nijekati na način kako navodite u svom postu. Dijete je ljudsko biće i nije vlasništvo niti jednog roditelja, bio on majka ili otac, da bi ga se samovoljno moglo zakidati za njegova prava. U protivnom takvo ponašanje roditelja podliježe zakonskim sankcijama.
  13. Ako je pravo na uzdržavanje djeteta utvrđeno ovršnom ispravom (pravomoćna sudska presuda), roditelj može tužbom tražiti da se utvrdi prestanak njegove obveze uzdržavanja na temelju te isprave čim prestanu pretpostavke za uzdržavanje djeteta. U presudi kojom prihvaća tužbeni zahtjev sud će po službenoj dužnosti kao dan prestanka prava na uzdržavanje utvrditi dan podnošenja tužbe. Prestanak redovnog studiranja,a posebno zaposlenje djeteta, je dovoljan razlog za podnošenje takve tužbe.
  14. canis

    da li smo razvedeni?

    Ako žalba nije izjavljena u zakonskom roku na točku presude kojom se brak razvodi onda je taj dio presude postao pravomoćan. Dakle,razvedeni ste. U pisarnici suda možete zatražit i dobiti klauzulu pravomoćnosti na dio presude na koji žalba nije izjavljena. Ostali dio presude (alimentacija), na koji je žalba izjavljena nije pravomoćan i postat će takav ako i kada je potvrdi županijski sud.
  15. Pravomoćnom sudskom presudom od prije 11 godina određen je iznos mjesečnog uzdržavanja koji je dužan snositi roditelj (otac) vaše djece. Sve tražbine koje su utvrđene pravomoćnom sudskom odlukom ili odlukom drugoga nadležnog tijela javne vlasti, ili nagodbom pred sudom ili drugim nadležnim tijelom, odnosno javno bilježničkim aktom, zastarijevaju za deset godina, pa i one za koja zakon inače predviđa kraći rok zastare. Međutim,kada se radi o tražbinama između određenih osoba, u konkretnom slučaju između roditelja i djece dok traje roditeljsko pravo, prema čl. 235 Zakona o obveznim odnosima, zastara ne teče. To znači da možete u ovršnom postupku pred sudom pokušati naplatiti sva dospjela potraživanja s zakonskim zateznim kamatama od dana dospijeća pojedinog mjesečnog iznosa uzdržavanja do dana uplate istog.. Radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje ovrha se može provesti na cjelokupnoj imovini ovršenika koja može biti predmet ovrhe. Ovrha radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta može se provesti na cijeloj plaći ili drugom stalnom novčanom primanju roditelja, osim na iznosu koji odgovara iznosu od jedne četvrtine prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu. Ako roditelj koji je na temelju pravomoćne sudske odluke dužan pridonositi za uzdržavanje djeteta, ne udovoljava svojoj obvezi duže od šest mjeseci neprekidno ili ako nije platio za šest mjeseci s prekidima ukupno unutar razdoblja od sedam mjeseci, centar za socijalnu skrb dužan je na prijedlog drugog roditelja ili po službenoj dužnosti, donijeti odluku o privremenom uzdržavanju i u skladu s njom isplaćivati uzdržavanje sve dok roditelj – obveznik uzdržavanja ne počne ponovno udovoljavati svojoj obvezi, u ukupnom trajanju od najdulje tri godine. Pravo na privremeno uzdržavanje priznaje se s danom podnošenja zahtjeva, odnosno od dana pokretanja postupka po službenoj dužnosti. Privremeno uzdržavanje određuje se u iznosu od 50% iznosa za uzdržavanje određenog prema članku 232. stavku 4.Obiteljskog zakona, odnosno prema minimalnom novčanom iznosu potrebnom za mjesečno uzdržavanje djeteta koje je dužan platiti roditelj koji ne živi s djetetom. Minimalni iznos određuje se u postotku od prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu, a određuje ga Ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi jednom godišnje. Centar za socijalnu skrb koji je isplaćivao privremeno uzdržavanje dužan je u roku od tri mjeseca od pravomoćnosti odluke o privremenom uzdržavanju obavijestiti nadležno državno odvjetništvo da pokrene spor protiv obveznika uzdržavanja koji je bio dužan davati uzdržavanje, a to nije činio, odnosno tužbom će tražiti naknadu troškova privremenog uzdržavanja. Centar za socijalnu skrb je dužan podnijeti kaznenu prijavu protiv osobe koja ne ispunjava svoju obvezu uzdržavanja na temelju ovršne isprave – sudske presude u roku od 15 dana od dana saznanja da se obveza uzdržavanja ne ispunjava redovito i u cijelosti.
×
×
  • Napravi novi...