LjuboZG

Razvrgnuće isplatom (da sud vama naloži da joj isplatite njezin dio, a da ona to mora prihvatiti) je moguće isključivo ako imate više od 9/10 suvlasničkog udjela (što nemate) ili ako ''za to postoji osobito ozbiljan razlog'' (npr. vi živite u kući već godinama, a ona nema posjed kuće uopće). Ako ništa od ovoga nije ispunjeno, onda će se razvrgnuće provesti upravo tako da se nekretnina stavi na javnu dražbu i da podijelite novac ostvaren prodajom, na način da vi dobijete 5/6 iznosa, a ona 1/6.

Ako su ključevi kuće još uvijek kod njega (prethodnog vlasnika), on nije napustio posjed. Ako s njim stupite u kontakt, predaju posjeda možete napraviti na način da vam prethodni vlasnik preda ključeve nekretnine. Ako s njim ne možete stupiti u kontakt, onda ćete morati nakon kupnje nekretnine podnijeti tužbu radi predaje u posjed protiv tog prethodnog vlasnika. Ako samo zamijenite bravu na ulaznim vratima i sami preuzmete posjed, postoji mogućnost da vas prethodni vlasnik tuži za smetanje posjeda. U tom postupku (smetanja posjeda) nećete se moći pozivati na svoje pravo vlasništva, već se u tom postupku štiti isključivo posljednji mirni posjed (prethodnog vlasnika).

Pozdrav, teško da će se izboriti s ovom situacijom bez odvjetnika, jer je malo komplicirano. 1) Ako se slučajno u katastru (ne u gruntovnici, to ste napisali da je na osobu koja je nestala u 2. svjetskom ratu) sva imovina vodi na nasljednike koji to uistinu koriste (vrlo mala vjerojatnost da je tako, ali treba provjeriti), onda je moguće pokrenuti pojedinačni ispravni postupak i predložiti u tom postupku upis u gruntovnicu. U ovom slučaju je postupak dugotrajan, ali relativno jednostavan i najjeftiniji. 2) Ako opcija 1) nije moguća, a vrlo vjerojatno nije, onda treba ići u ''redovno'' rješavanje problema. Budući da ste napisali da je nekoliko osoba nestalo u ratu, pretpostavljam da za te osobe činjenica smrti nije evidentirana u našim matičnim knjigama. U tom slučaju bi prvo trebalo za sve te osobe koje su nestale provesti postupak proglašenja nestale osobe umrlom. Po okončanju tih postupaka, trebalo bi provesti ostavinske postupke iza svake od umrlih osoba. Provođenje ostavine može predložiti svatko tko ima pravni interes. Jako je teško procijeniti trajanje i troškove ovog postupka, jer se radi o 4 postupka za proglašenje nestale osobe umrlom i isto toliko ostavinskih postupaka (pod uvjetom da je ostavina iza oca trenutno živućih osoba već provedena i da je ova imovina evidentirana u rješenju o nasljeđivanju kao ostavinska imovina. Ako nije, onda treba provesti i peti postupak radi raspoređivanja naknadno pronađene ostavinske imovine u odnosu na tu imovinu koja nije u ranijem rješenju o nasljeđivanju). Dodatan problem je i što se ovi ostavinski postupci ne mogu voditi paralelno, nego jedan za drugim. To isto produljuje trajanje cijele procedure. 3) Postoji i rizična opcija, za koju prijeti mogućnost odbačaja tužbe, ali koja bi u ovom slučaju možda i mogla proći. Ako se radi o starom upisu, pretpostavljam da je osoba na koju se sva imovina vodi u gruntovnici upisana kao npr. ''MARKO MARKOVIĆ pok. Marka'', bez ikakvih dodatnih podataka. Postoji mogućnost da se protiv te osobe podnese tužba radi utvrđenja prava vlasništva, uz prijedlog da se istome postavi privremeni zastupnik jer se radi o osobi nepoznata prebivališta i boravišta. U toj opciji bi tužitelji (dvoje živućih osoba koje tu imovinu sada i koriste) trebali navesti da ne znaju tko je osoba koja je upisana u zemljišne knjige i da nemaju nikakvih saznanja o njezinom prebivalištu, boravištu ili ikakvim drugim podacima. Sad se vraćamo na početak ove opcije, gdje sam napisao da je rizična - ako bi u tijeku postupka sud utvrdio da je ''Marko Marković'' preminuo, dolazi do odbačaja tužbe jer je tužena preminula osoba. Ja bih u Vašem slučaju pokušao s opcijom 3) jer je najbrža i najjeftinija, ali uz to da bih cijelo vrijeme imao na umu da takav postupak možda ne uspije.

Možete pokrenuti postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice ili možete podnijeti tužbu radi predaje nekretnine u suposjed. U situaciji u kojoj je drugi suvlasnik upisan na 1/2 nekretnine ne možete ga natjerati niti da otkupi Vaš suvlasnički udio, niti da proda svoj, tako da Vam je, ako ne možete postići dogovor, postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice jedina opcija.

Napišite u predugovoru da se nekretnina kupuje u viđenom stanju, a sastavite zasebni sporazum u kojemu ćete konstatirati što je bilo ''viđeno stanje'', odnosno što od namještaja ostaje u kući.

Vjerujte mi da je ljudi koji se pokusavaju dogovoriti i platiti puno manje od onih koji samo ignoriraju problem. Vjerujem da bi mogli pristati na vas prijedlog jer ce opet, ako ne platite u dvije rate, imati ovrsnu ispravu i moci vam blokirati racun.

Mogucnost bilo kakvog dogovora ovisi o dobroj volji ovrhovoditelja. Ako ne podnesete prigovor i obratite im se s molbom da platite u dvije rate vjerojatno ce pristati na to, ali pazite da stvarno ispostujete takav dogovor jer ce oni imati pravomocno rjesenje o ovrsi kojim vas mogu blokirati preko FINA-e

Vjerojatno ste dobili od nekog bilježnika, a ne od odvjetnika. Na poleđini prijedloga za ovrhu bi vam trebalo biti otisnuto rješenje o ovrsi (zauzima otprilike malo manje od pola stranice) s potpisom javnog bilježnika. Ako plaćate u roku od osam dana, plaćate iznos duga (glavnicu) s kamatama do dana uplate i nastale troškove ovrhe koji su ovrhovoditelju dosuđeni rješenjem o ovrsi. Ne plaćate predvidive troškove ovrhe, koji su u posebnoj stavci.

Sklopite ugovor o darovanju (suvlasnickog dijela) nekretnine. Placate ovjeru potpisa na ugovoru (cca. 50kn), pristojbu za uknjizbu (250kn) i brat placa porez na promet nekretnina u iznosu 3% od trzisne vrijednosti (suvlasnickog dijela) nekretnine.

Prema Zakonu o radu, raspored godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac najkasnije do 30. lipnja tekuće godine (čl. 85. st. 1.). Također, odredbom čl. 84. st. 3. Zakona o radu propisano je da radnik ne može prenijeti dio godišnjeg odmora u sljedeću kalendarsku godinu ako mu je bilo omogućeno korištenje korištenje tog odmora. Dakle, ako vašim ugovorom o radu, pravilnikom o radu ili kolektivnim ugovorom nije drugačije uređeno pitanje godišnjeg odmora te ako vam je poslodavac omogućio korištenje godišnjeg odmora u tijeku ove kalendarske godine, ne možete dio godišnjeg odmora prenijeti u sljedeću godinu, odnosno postupanje vašeg poslodavca je u tom slučaju zakonito. Dodatno, jedan dan godišnjeg odmora imate pravo koristiti kada vi to želite, uz prethodnu najavu poslodavcu tri dana ranije (čl. 85. st. 5. ZOR)

U ugovoru o darovanju niste naveli da vam darovatelj predaje nekretninu u posjed. Za slučaj darovanja bez prave predaje u posjed zakon propisuje da ugovor mora biti sastavljen u obliku javnobilježničkog akta ili solemnizirane privatne isprave. To je, prema obrazloženju rješenja, razlog odbijanja prijedloga za uknjižbu. Mislim da bi bilo najbolje, da ne petljate s aneksom, a budući da i njega treba ovjeravati, potpisati novi ugovor o darovanju koji ćete izmijeniti samo na način da ćete dodati dvije nove odredbe i to: - Darovateljica se obvezuje predati posjed nekretnine obdareniku odmah po sklapanju ovog ugovora. - Ugovorne strane sporazumno raskidaju ranije zaključeni ugovor o darovanju nekretnine od dana __________ na kojemu je potpis darovateljice ovjeren po javnom bilježniku ______________ pod posl. br. ______________ (opisati raniji ugovor o darovanju na prazne crte).

Otiđite na sud prema mjestu vašeg prijavljenog prebivališta ili boravišta i pitajte u pisarnici (parničnoj i ovršnoj) vodi li se protiv vas ikakav postupak. Oni mogu pretraživati po imenu i OIB-u, pa će vam onda oni dati broj predmeta ako se protiv vas vodi neki postupak. Tada ćete ih tražiti da izvršite uvid u spis i vidjeti što se točno protiv vas vodi. Inače, ako ne preuzimate poštu na prijavljenoj adresi, dostava će vam se izvršiti isticanjem pismena na oglasnoj ploči suda, tako da nećete ni znati da se protiv vas vodi postupak, pa nećete imati niti mogućnost sudjelovati u tom postupku i žaliti se na odluke suda. Dakle, obavezno provjeriti vodi li se neki postupak protiv vas, obavezno obavijestiti sud o adresi na kojoj vam se mogu dostavljati pismena i čim prije prijaviti stvarnu adresu prebivališta/boravišta.

Budući da Zakon o parničnom postupku propisuje različite pretpostavke za podnošenje revizije (redovne ili izvanredne) te prijedloga za ponavljanje postupka, prvenstveno je potrebno utvrditi koje su pretpostavke u vašem slučaju ispunjene. Tome je potrebno pristupiti na način da prvo utvrdite postoje li uvjeti za podnošenje redovne revizije (čl. 382. st. 1. ZPP-a), zatim postoje li uvjeti za podnošenje izvanredne revizije (čl. 382. st. 2. ZPP-a) te konačno postoje li uvjeti za ponavljanje postupka (čl. 421. ZPP-a).

Troškove inicijalno snosite vi (dakle, inicijalno vi plaćate sudsku pristojbu, izlazak suda na lice mjesta i vještaka), a prije okončanja postupka možete tražiti naknadu tih troškova od ostalih stranaka u postupku te će vam naknada tih troškova biti dosuđena sudskim rješenjem o razvrgnuću, ali razmjerno suvlasničkim udjelima. Dakle, za nekretninu (zemljište) koje dijelite s jednim bratom bit će vam dosuđena samo 1/6 troškova, budući da ste vi suvlasnik u 5/6. Za kuću će vam biti dosuđene 4/5 troškova, budući da ste suvlasnik u 1/5. Ukoliko angažirate odvjetnika za zastupanje u tom postupku, trošak odvjetnika snosite u cijelosti sami.

Ne bih ulazio u procjenu troška, jer bih vam vjerojatno nešto pogrešno rekao. U svakom slučaju će biti potrebno sudjelovanje vještaka geodetske struke jer sud ne može sam, po svojem nahođenju, ''povući crtu''. Poanta razvrgnuća i jest da se formiraju zasebne čestice na kojima će dotadašnji suvlasnici biti upisani kao isključivi vlasnici. Kada se razvrgnuće provodi na tri čestice istovremeno ne moraju se sve cijepati, tako da će najvjerojatnije doći do cijepanja samo najveće čestice da bi svatko dobio površinu koja mu pripada. Što se tiče kuće, sve što ste napisali nije relevantno za postupak razvrgnuća, budući da udjeli nisu sporni. Dakle, brat je upisan na 3/5, a vi i drugi brat na po 1/5. Svaki suvlasnik ima pravo predlaganja razvrgnuća suvlasništva. Dakle, vi kao suvlasnik 1/5 možete predložiti civilno razvrgnuće suvlasništva (prodajom i podjelom iznosa dobivenog prodajom). Braća se mogu protiviti tome, ali to u konačnici postupak može samo oduljiti, a ne i spriječiti. Svaki suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasničke zajednice, pa tako i vi, bez obzira koliko mali suvlasnički udio imate.

Budući da se radi o suvlasništvu, nitko nikome ne može braniti korištenje cijele ili dijela bilo koje nekretnine. Dakle, ne možete zaključati kat kuće ili mu zabraniti korištenje dijela dvorišta ili korištenje dijela zemlje. Ukoliko to napravite, on Vas može tužiti za smetanje posjeda i u tom postupku će uspjeti. Trebali biste predložiti sudsko razvrgnuće suvlasništva i to sa dva odvojena prijedloga. U prvom prijedlogu predlažete razvrgnuće tri čestice ukupne površine 18000 m2, pa će se u tom postupku te nekretnine fizički podijeliti između vas i brata na način da ćete vi biti vlasnik točno određenih 15000m2, a brat točno određenih 3000m2. U drugom prijedlogu ćete zatražiti razvrgnuće suvlasništva na čestici na kojoj je sagrađena kuća i to civilnom diobom - prodajom na dražbi i podjelom iznosa dobivenog prodajom. Pokretanjem tog postupka se možda promijeni i stav Vašeg brata oko toga da neće otkupiti vaše udjele, budući da će postojati velika šansa da ostane bez kuće u kojoj živi. Također, ako ste potpuno isključeni iz korištenja te kuće i tamo živi isključivo vaš brat, imate pravo brata tužiti za plaćanje naknade za korištenje vašeg dijela kuće.

Ako ništa posebno ne ugovorite, primjenjuju se zakonske odredbe. Dakle, ako ste se ovako dogovorili s drugom ugovornom stranom, onda napišite u predugovoru da u slučaju odustanka kupca prodavatelj zadržava kaparu, a da je u slučaju odustanka prodavatelja isti kupcu dužan vratiti dvostruku kaparu. Ako ništa ne definirate i ne ugovorite kaparu kao odustatninu, onda ugovorna strana koja nije odustala od ugovora ima pravo izbora hoće li inzistirati na sklapanju ugovora, tražiti naknadu štete ili zadržati kaparu/potraživati povrat dvostruke kapare.

1) Ako se sjeća kod kojeg javnog bilježnika je ovjeren potpis prodavatelja, može probati nazvati bilježnika i vidjeti ima li on slučajno i dalje taj ugovor (gotovo sigurno nema, jer se spisi ovjere potpisa ne čuvaju toliko dugo, ali neki bilježnici propuste u roku izlučiti arhivsku građu i uništiti spise koje ne moraju više čuvati); 2) Ako je podnesena porezna prijava (a trebala je biti) možete se obratiti poreznoj upravi i vidjeti imaju li oni taj ugovor i mogu li vam pomoći; 3) Ako je upisana u katastar, ugovor je vjerojatno dostavljen katastru, pa se možete obratiti i njima da pronađu ugovor; 4) Ako je prodavatelj još živ i dostupan, možete se obratiti prodavatelju s molbom da vam pomogne s upisom. Možda on još uvijek ima primjerak ugovora. 5) Ako je prodavatelj još živ i dostupan, ali više nema primjerak ugovora, mogli biste sastaviti sporazum/izvansudsku nagodbu koja bi zapravo zamijenila kupoprodajni ugovor, odnosno u istoj bi bilo navedeno da je ugovor sklopljen, da je kupoprodajna cijena plaćena, da je plaćen porez, da je kupac upisan u katastar, ali da se kupoprodajni ugovor izgubio i da kupac ne može izvršiti uknjižbu te bi u takvom sporazumu prodavatelj ponovno dao tabularnu izjavu za uknjižbu. 6) Budući da je kupac upisan u katastar, moguće je pokrenuti i pojedinačni zemljišnoknjižni ispravni postupak u kojemu će se predložiti uknjižba prava vlasništva u zemljišnoj knjizi, ali takvi postupci traju i po nekoliko godina

Trebali biste pojasniti o kakvom novčanom iznosu se radi, odnosno da li ona u parnici traži da joj plaćate uzdržavanje ili traži određeni novčani iznos koji se odnosi na neku štednju koja ulazi u bračnu stečevinu? Ako u sporu ne zaključite nagodbu, bračna stečevina se dijeli pola-pola. Dakle, možete joj predložiti nagodbu na način da joj prepustite pokretnine koje traži te za vrijednost tih pokretnina umanjite novčani iznos koji traži, ali je to stvar dogovora koji možda neće biti moguć. Stranke snose trošak razmjerno uspjehu u sporu. Dakle, ukoliko je ona tražila 500.000,00 kn, a dobila 300.000,00 kn, onda je ona uspjela u sporu sa 60%, a vi sa 40% te će vam sukladno tome biti oboma dosuđeni i troškovi u tom postotku.

Načelno, prodavatelj s ekskluzivnim ugovorom ne dobiva ništa, osim ako agencija ne smanji posredničku naknadu zbog toga što je ugovor ekskluzivan (dakle, ako vam agencija ponudi naknadu od 3% za ''obično'' posredovanje, a 2% za ''ekskluzivno'', onda vam se isplati pristati na ekskluzivno. Posebno napominjem da ekskluzivno posredovanje znači samo da ne smijete angažirati niti jednu drugu agenciju za posredovanje, a ne i da nekretninu ne smijete sami prodavati. Nemojte potpisivati ugovor o posredovanju u kojemu stoji da će vam se naknada obračunati i u slučaju da u potpunosti sami pronađete kupca. Također, pripazite na odredbe o dospijeću plaćanja posredničke naknade i dobro pročitajte kako je to definirano u ugovoru o posredovanju (po potpisivanju predugovora, po potpisivanju glavnog ugovora, po isplati). Zakon o posredovanju u prometu nekretnina je dosta kratak i osobno smatram da je poprilično razumljivo napisan, pa ne bi bilo loše da bacite oko na njega. Naime, dosta agencija koristi obrasce ugovora koji nisu usklađeni sa zakonom, pa ćete time imati mogućnost prije potpisivanja ugovora reagirati i pitati zašto njima u ugovoru stoji jedno, a iz zakona proizlazi nešto sasvim drugo.

1. U predugovoru trebaju biti definirani svi bitni sastojci kupoprodaje (predmet i cijena), a dobro je da odmah definirate i sve ostalo, pa bi u tom smislu trebao biti sto slicniji glavnom ugovoru, naravno uz iznimku da se predugovorom tek preuzima obveza sklapanja glavnog ugovora 2. Barem novi vlasnicki list da vidite da je nekretnina "cista", ali to moze kupac i sam ishoditi 3. Specijalna punomoc koja mora biti ovjerena kod biljeznika ili u veleposlanstvu i koja mora biti podobna da se na temelju nje izvrsi upis (dakle tocan opis nekretnine i ovlastenje da punomocnik nekretninu proda za odredenu cijenu) 4. Na temelju predugovora nije moguce izvrsiti predbiljezbu jer stvara obveznopravni (sklapanje glavnog ugovora), a ne stvarnopravni (prijenos vlasnistva) ucinak

Smatram da vas poslodavac ni na koji način, pa tako niti pravilnikom, ne može natjerati da sklopite ikakav ugovor kojim biste privatno preuzeli ikakve obveze prema trećoj osobi. Dodatno, smatram da je pitanje ''poslovnih'' i ''privatnih'' troškova nešto što poslodavac mora regulirati s vama, a ne vi s pružateljem usluga mobilne telefonije s kojim je poslodavac zaključio ugovor. Dakle, trebali biste odbiti potpisati taj ''privatni'' ugovor s teleoperaterom uz obrazloženje da službeni mobitel koristite isključivo za poslovne svrhe, da imate aktivan ugovor kod drugog teleoperatera za privatni mobitel (iako ih se ovo ni na koji način ne tiče) te da nemate namjeru uspostaviti ikakav potrošački odnos s teleoperaterom kojeg je vaš poslodavac izabrao. Poslodavac može pravilnikom ili na neki drugi način propisati limit troškova mobitela svojih radnika koji će snositi, ali vas ne može natjerati da potpišete ikakav ugovor s trećom osobom.

GDPR obrasce (odnosno privole za obradu osobnih podataka) ne morate nikome dostavljati dok se to od vas eventualno ne zatraži. Oni služe tome da imate dokaz da je osoba čije podatke obrađujete dala privolu za obradu tih svojih podataka.

Ne bih ulazio u procjenu vremena trajanja tog postupka, jer ovisi o tome na kojem sudu (u kojem mjestu) je nekretnina. Nešto što gruntovnica u Zagrebu riješi za 3 dana se npr. u Supetru čeka i duže od godinu dana...

Teoretski, postoji mogućnost da ovrhovoditelj podnese prijedlog za ovrhu na vašem suvlasničkom dijelu nekretnine (ako sazna da ste stekli suvlasništvo i ako je iznos duga dovoljno velik). Ovo ne ide automatski, dakle neće kuća biti opterećena ovrhom samom činjenicom da ste stekli suvlasnički dio na njoj. Također, ako se ovrha uredno otplaćuje, ne vjerujem da će ovrhovoditelj istraživati drugu imovinu na kojoj bi pokretao ovršni postupak radi namirenja.