Jump to content

Ivanka75

Korisnik
  • Broj objava

    47
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  • Osvojio dana

    3

Sve što je Ivanka75 objavio

  1. Brkate pojmove; rješenje o ovrsi i ovršna isprava nisu nužno jedno te isto. Pročitajte taj članak ponovo. On je točan ali ga krivo tumačite i isti nije primjenjiv u odnosu na ovaj upit. Članak govori o ustezi na plaći od strane poslodavca temeljem rješenja o ovrsi. Pravomoćna presuda radi alimentacije jeste ovršna isprava, no ista nije rješenje o ovrsi. Člankom 284. stavak 2. Ovršnog zakona određeno je da izvansudsku ovrhu od poslodavca ovrhovoditelj može tražiti od poslodavca temljem pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi kojim je ovrha određena na stalnom novčanom primanju ili općenito na imovini ovršenika. Dakle, potrebno je imati odgovarajuće rješenje o ovrsi, a pravomoćna presuda (iako ovršna isprava) nije rješenje o ovrsi.
  2. Nije točno. Ne može ići običnim dopisom poslodavcu i tražiti da vrši ustegu temeljem presude. Temeljem pravomoćne presude nije moguća izvansudska ovrha poslodavcu već isključivo na novčana sredstva putem FINE.
  3. Nešto krivo govorite. Nije sa svekrve kredit mogao preći na vas bez da ste išta potpisivali. Samim preuzimanjem obrta, na vas ne prelazi kredit po automatizmu. Obrt nije ni pravna ni fizička osoba već, laički rečeno, način pod kojim obavljate djelatnost, a ugovor o kreditu se sklapa s fizičkom osobom kao vlasnikom obrta, a ne sa samim obrtom i ta osoba odgovara za kredit (iako su banke ranije u ugovorima kao korisnika kredita također pogrešno navodile obrt, no to ne rade već godinama, a i u tim starijim ugovorima svejedno je odgovoran bio vlasnik obrta unatoč krivoj formulaciji). Ako je kredit prešao na vas tada ste morali nešto potpisati - bilo da preuzimate dug, pristupate dugu ili slično. Što se tiče vašeg drugog dijela pitanja, ako kredit uistinu glasi (i) na vas, tada nažalost vi odgovarate i dalje za taj kredit unatoč tomu što ste skinuli obrt sa sebe (pod ovim skinuli vjerojatno mislite da ste odjavili obrt) te nema mogućnosti da otkažete banci kredit. Kad bi tako bilo tada bi stvako mogao otvoriti obrt, podići kredit, odjaviti obrt i banka bi ostala bez mogućnosti naplate kredita.
  4. Valjda vam je jasna razlika između prava vlasništva i drugih stvarnih prava. Na novčanim sredstvima se stječe pravo vlasništva te se ista smatraju pokretninama. I druga prava mogu biti predmet nasljeđivanja, no na njima se ne stječe pravo vlasništva već dolazi do prijenosa tih prava. Kao npr. pravo posjeda -može se naslijediti ali ne stječete pravo vlasništva nad posjedom. Dakle, zbog drugih stvarnih prava se nalazi u čl. 226. st. 2. ZN-a formulacija koju citirate ali koja je potpuno irelevantna i neprimjenjiva ovdje budući da je ovdje riječ o stjecanju prava vlasništva.
  5. Potpuno je nebitno što navodi Ovršni zakon. Naravno da razlikuje ovrhu na novčanim sredstvima, pokretninama i nekretninama jer je postupak provedbe ovrhe različit. Ne možete provesti ovrhu na novčanim sredstvima koja se nalaze u banci ako ste išli ovrhom na pokretninama već je potrebno sudjelovanje FINE, ranije banke. Uostalom ako ćete ići tom logikom što Ovršni zakon smatra pokretninom (iako ovo nije distinkcija po OZ-u u smislu da se novac ne smatra pokretninom već isključivo radi radnji potrebnih za provedbu ovrhe) onda vam se iz drugih odredbi može zaključiti suprotno i iz istih je vidljivo da čak i OZ smatra novac pokretninom. Ovo iz razloga što kod ovrhe na pokretinama predmet pljenidbe može biti i gotov novac (osim primanja izuzetih zakonom). Uostalom, zanemarujete činjenicu da je predmetnim ugovorom regulirano stjecanje prava vlaništva te je bitno što kaže Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kao lex specialis glede pitanja prava vlasništva, a ne Ovršni zakon. Naravno da ZVDSP dijeli stvari na pokretnine i nekretnine i prema istom se novac smatra pokretninom. Uostalom, ne znam jeste li ikad vidjeli rješenja o nasljeđivanju, no u istima se podjela vrši na nekretnine i pokretnine pri čemu se novčana sredstva na računima navode pod pokretninama.
  6. Ni prvi ni zadnji put da banka komplicira oko nečega. Vidljivo je iz samog ugovora da je prava volja stranaka da vama pripadne sve što se u trenutku smrti nalazi u njenom vlasništvu. Sličan problem su i radile pojedine gruntovnice kad je bila takva formulacija u ugovoru te su odbijali upis vlasništva na nekretnini koju je primatelj uzdražvanja stekao nakon sklapanja ugovora iz razloga što konkretna nekretnina nije bila navedena u ugovoru s oznakom čestice i sl., iako je u ugovorima bilo navedeno da na davatelja uzdržavanja prelazi sva imovina koju primatelj ima u trenutku smrti. U konačnici su ih županijski sudovi u više navrata poklopili po ušima te je doušten upis. Koliko vidim, ako ne uspijete objasniti banci zašto vam trebaju isplatiti, ne preostaje vam ništa drugo nego oboružati se odvjetnikom i sudskim putem ishoditi.
  7. Napisao je da je ugovorom obuhvaćena i sva pokretna imovina koja se u trenutku smrti zatekne u posjedu i vlasništvu primateljice uzdržavanja. Oročena sredstva i dionice se smatraju pokretnom imovinom, dakle ima pravo na iste.
  8. Na zadužnici se ne spominju pokretnine niti nekretnine. Ne.
  9. Dostavom rješenja o ovrsi na provedbu poslodavcu ne dolazi do prekida zastare budući da se poslodavac ne smatra nadležnim tijelom u smislu članka 241. ZOO-a.
  10. Moguće se dogovoriti na rate, a također je moguća opcija sa životnim osiguranjem - to osobito vole. Što se tiče regresa, gotovo sigurno da će osiguranje potraživati od vas isplatu. Osim štete na vozilu gospođe, računajte da mogu ići (i gotovo sigurno da hoće) regresno protiv vas i za naknadu zbog povrede prava osobnosti ukoliko ozlijeđene osobe postave odštetne zahtjeve. Ne mogu od vas potraživati cjelokupni iznos isplaćenog već najviše do iznosa od dvanaest prosječnih neto plaća prema posljednjem izvješću DZS-a - osim u slučaju da vas terete i osude za obijesnu vožnju ili namjeru, u što sumnjam.
  11. Sve je moguće, mada u ovom slučaju jako teško. Ugovor o uzdržavanju (bilo da je riječ o doživotnom bilo o dosmrtnom) se solemnizira ili sklapa u obliku javnobilježničkog akta što znači da je bilježink potvrdio i istinitost tog potpisa.
  12. Nemojte čovjeka krivo savjetovati i navoditi na trag kako je nešto sigurno u zastari kad to ne možete znati. Dakle, basix, prve dvije ovrhe iz 2001. i 2002. godine uopće ne moraju biti u zastari. Pitanje je koliko je predmetni postupak ovrhe trajao i kada je obustavljen. Dok postupak traje zastara ne teče te desetogodišnji rok zastare počinje ponovno teći tek po pravomoćnoj obustavi. A isto tako je moguće da je ovrhovoditelj i nakon obustave poduzeo kakvu drugu odgovarajuću radnju pred nadležnim tijelom te time ponovno prekinuo tijek zastare. Dok ne izvršite uvid u spise, možete samo nagađati. Također, krivo Vam je rečeno da trebate ići izvršiti uvid u spis kod javnog bilježnika. Kod javnog bilježnika je samo deponirana punomoć, no tamo se ne nalaze navedeni predmeti. Svi navedeni predmeti se nalaze na sudu, a što je navedeno i u zagradi u dopisu (OS Križevci). Osim toga, 2001. i 2002. godine javni bilježnik nije niti mogao odrediti ovrhu budući da je njihovo sudjelovanje u ovršnom postupku uvedeno tek 2005. godine izmjenama Ovršnog zakona. Iz druga dva rješenja o ovrsi također je vidljivo da je riječ o predmetima koji se nalaze na sudu budući da nose oznaku Ovr, a ne Ovrv.
  13. Ovo je čak i zanimljivo pravno pitanje - odnosi li se sudački imunitet samo tijekom njegova radnog vremena ili se može protegnuti i izvan radnog vremena. Ja sam mišljenja da se imunitet ne odnosi isključivo na obavljanje sudačke dužnosti tijekom radnog vremena suda, odnosno suca. Naprimjer, ako se neki sudac nakon radnog vremena nađe s okrivljenikom i dogovori da će donijeti blažu kaznu i za to primi mito, po meni je to i dalje djelo na koje se primjenjuju odredbe o imunitetu jer se odnosi na određeni predmet na kojem taj sudac radi i u kojem će sudac donijeti odluku. Odnosno toliko je usko vezano za obavljanje sudačke dužnosti da po meni tu ne bi bilo mjesta neprimjeni odredaba o imunitetu samo zato što je djelo počinjeno u 15:01 sati, a ne u 14:59 sati. Ali to je samo moje mišljenje.
  14. Može. Nije riječ o parničnom postupku pa se ni ne primjenjuje ZPP u ovom slučaju. Ovdje se primjenjuju odredbe ZOO-a.
  15. Možete pisati žalbu zbog šutnje uprave i odmah ju uputiti drugostupanjskom tijelu.
  16. Kao što sam rekla, viđeno već puno puta. I to u situacijama kad fizička osoba kupuje stan na dražbi od ovršenika koji je također fizička osoba. Redovno banke daju kredit i kad se nekretnina kupuje na dražbi - osobno znam za ZABU. Štoviše, nemaju razloga da odbiju ako korisnik kredita udovoljava svim drugim uvjetima za dobivanje kredita. Ne vidim zašto bi banku interesiralo to što nekretnina nije slobodna od osoba i stvari... njima je bitna hipoteka i to je to. A tko će biti u nekretnini to je za njih manji problem. Pa što mislite da kad sama banka pokrene ovrhu na nekretnini da su te nekretnine slobodne od osoba i stvari? I da te osobe bez ikakvih problema izađu iz nekretnine? Pa njima je to svakodnevna situacija, a to je rizik kojeg snosi samo kupac. Uostalom, ako je kupac kupio nekretninu, nebitno je tko je u njoj... on će se useliti kad-tad.
  17. Razmislite si dobro koliko vam je isplativo pisati prigovor. Na sam prigovor se plaća pristojba, a u slučaju gubitka spora tu su i odvjetnički troškovi, a HRT uvijek ima odvjetnika. Ako je kćerka uistinu obveznik plaćanja pristojbe u smislu Zakona o HRT-u, tada vjerujem da vam nema smisla pisati prigovor osim ako su potraživanja u zastari. Zastara je godinu dana od dopsijeća svakog pojedinog iznosa. Ali bitno je da znate da ukoliko je prijedlog za ovrhu predan bilježniku (ili poslan preporučenom pošiljkom) prije isteka zastarnog roka, tada više nema govora o zastari.
  18. Svakako je neprofesionalno što vam se odvjetnica ne javlja, no jeste li sigurni da je riječ o pravomoćnom rješenju? Možda je na isto uložena žalba pa niste još obvezni platiti - imate li saznanja o tome? Ako je pravomoćno, pokušajte vi izravno kontaktirati protivnu stranu pa saznati IBAN kad vam se već vaša odvjetnica ne javlja. Ako ne uspijete saznati podatke svakako se izvrgavate ovrsi te bi vam u tom slučaju možda najpametnije bilo ići na sudski polog i o tome obavijesititi pisanim putem protustranku (naravno preporučenom pošiljkom). Ili angažirajte drugog odvjetnika.
  19. U pravilu nema nikakve veze. Ugovor o cesiji se može sklopiti i bez protučinidbe, odnosno da jedna strana ustupi tražbinu drugoj strani bez ikakve naknade. Ukoliko je ipak riječ o naplatnom ugovoru tada to u pravilu nije ni od kakvog značaja za valjanost samog ugovora. Jedini slučaj kada bi to bilo relevantno, mada za takvu situaciju nikad nisam čula, je situacija da je u samom ugovoru valjanost istog vezana za isplatu ugovorenog iznosa. Ali kao što sam rekla, takvo što nikad nisam vidjela. Kod ovih velikih firmi koje otkupljuju od tele2 i drugih, u pravilu ni ne bude naveden specifičan iznos za vaš predmet već oni otkupljuju predmete u "paketu" te periodično isplaćuju naknadu.
  20. Naravno da može... je li predmet na kojem imate razlučno pravo nekretina? Najčešće je to slučaj. Ako je nekretnina u pitanju to možete provjeriti jednostavnim uvidom u zk uložak za predmetnu nekretninu pa ćete vidjeti koliko hipoteka ima upisanih prije vas ako ih uopće ima.
  21. Možete pokušati s predstavkom na rad tog službenika pa se nadati da je povreda dovoljno značajna da protiv njega pokrenu disciplinski postupak.
  22. Nažalost, ovo liči na situaciju u kojoj će se uskoro iznjedriti kakav ugovor o doživotnom/dosmrtnom uzdržavanju.
  23. Potpuno je netočno da se za kupovinu nekretnine mora imati keš. Naravno da se može kupiti pomoću kredita. Viđeno već puno puta. Štoviše, na to upućuje i sam članka 109. Ovršnog zakona.
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija