ledena_kisa

Dobro, nepotrebno se morite oko toga jesu li smanjeni bodovi ili svota.

Mirovinu čini umnožak osobnog boda, mirovinskog faktora i aktualne vrijednosti mirovine.

Ako je svota mirovine smanjena za deset posto, samim time je smanjen i osobni bod.

Obiteljska mirovina iza korisnika se određuje od osobnih bodova umrlog korisnika u trenutku smrti.

U trenutku smrti je u isplati bila smanjena svota mirovine sa smanjenim bodovima jer jedino smanjeni bodovi daju smanjenu svotu mirovine.

Umnožak starih bodova, daje svotu bez umanjenja deset posto.

Dakle, u rješenju vam je samo napisano kako se svota odredila. I ispravno je određena od bodova u trenutku smrti korisnika koji su bili u isplati.

I samo mali dodatak, da nekako sumiram svoj stav:

Sniženje dobe granice po ZOMO: u obzir se uzima samo do 15.7.99., propis koji je od tada ne predviđa policijske službenike, a prema članku 181. ZOMO obuhvaća, jer nije specificirano.

Poslije tog datuma: Zakon o stažu osiguranja s povećanim trajanjem.

Sniženje dobne granice *samo* po ZOHBDR - sukladno pravilima ZOHBDR.

Sniženje dobne granice *samo* po Zakonu o pravima DVO, PS - samo po tom Zakonu

Sve ovo ukazuje na to da sniženje dobne granice nije isto u ta tri propisa. Razlozi su jednostavni: ZOMO obuhvaća do 15.7.99. za konkretni primjer, ZOHBDR ratni staž, a zakon o DVO, PS - policijski staž.

S obzirom da ne vjerujem da je osoba do 15.7.99. imala dovoljno staža za toliko veliko sniženje, smatram da je ispravno ako nije bilo izračuna po ZOMO jer nema ni ispunjenja uvjeta.

Izračun ZOHBDR je vjerojatno nepovoljniji od izračuna DVO, PS.

Marina Kraljević Gudelj je davno bila glasnogovornik. Tko će znati kakvi su tada propisi bili 😁

Ne bih se složio sa Vama.

Članak 181. ZOMO govori o sniženju dobne granice za osiguranike kojima se staž osiguranja s povećanim trajanjem računao do 15.7.1999.

Poslije tog datuma na snazi je Zakon o stažu osiguranja s povećanim trajanjem - tamo se policijski službenici ne spominju, te nema pravne podloge da im se snižava dobna granica zbog benefikacije, a niti to smatram potrebnim jer pitanja policijskih službenika su upravo zato uređena posebnim propisom.

U primjeru kojeg ste postavili, smatram da bi se eventualno dobna granica mogla sniziti po čl. 181. ZOMO za staž do 15.7.99.

Snižavanje dobne granice po ZOHBDR ide samo na temelju staža kao branitelj, u to snižavanje ne možemo zbrajati snižavanje po ZOMO jer jednostavno to propisi ne predviđaju, ali staž kao branitelj može se koristiti u izračunu po ZOMO u vezi članka 181.

Nužno je razlikovati Opći i posebni propis. 

Ako je osoba bila branitelj, ostvarila staž s benefikacijom, taj dio staža se može i treba koristiti i kod izračuna ZOMO i kod izračuna ZOHBDR, jer je i to bio nečiji posao, neovisno o tome je li u pitanju osoba koja je postala branitelj spletom okolnosti ili je postala branitelj "po službenoj dužnosti" jer joj je primarna profesija bila taj posao.

Ono gdje se radi granica je trenutak kada se odlučuje koji će se propis primjenjivati. I stvar je vrlo jednostavna, ako se dobna granica snižava po ZOHBDR, ne može se i ne smije na to sniženje dodavati sniženje dobne granice prema ZOMO. 

I još jednom naglašavam, ključan je 15.7.1999. za primjenu članka 181. ZOMO.

Za kraj, imam pitanje, ako se osoba nije slagala s rješenjem, zašto nije podnosila žalbu, kasnije tužbu Upravnom sudu?

Osoba koja vodi postupak ima pravo tumačiti propise na svoj način i upravo zato egzistira uputa o pravnom lijeku.

Nemoguće je ne pogriješiti, to ću uvijek reći.

prije 4 sati , malicovjek je napisao:

Ako sam vas dobro popratio:

- radi se o gore navedenim efektivnim stazevima u obje drzave...

- za samostalne mirovine iz obje drzave prema postojecim mirovinskim zakonima nema uvjete, dok za razmjerni dio mirovine iz obje drzave ima uvjete...

- znaci tvrdite da bi u slucaju kad bi mu izracunati razmjerni dio mirovine iz HR bio manji po opcem zakonu ZOMO-u i braniteljskom po ZOHBDR-u nego sto bi bila izracunata najniza braniteljska mirovina, bila mu dodjeljena najniza braniteljska mirovina...

Znaci po onom vasem nacinu izracuna iz druge teme, izracuna bi izgledalo ovako:

Broj dana BS rata: 120
Osnovica 1.1.2022.: 2558,25 HRK
Povećanje osnovice: 0,4989 HRK * 120 dana = 59,87 HRK
Povećana osnovica: 2558,25 + 59,87 = 2618,12 HRK
AVM 1.1.2016.: 61,38 HRK

Mirovina: 2618,12 HRK
OSB: mirovina/avm = 2618,12/61,38= 42,6543

Mirovina 1.2.2023.: OSB x MF x AVM = 42,6543 x 1,0 x 77,65 = 3312,11 HRK

Da pojasnim razliku između samostalne i razmjerne mirovine.

Kada osiguranik ima tzv. samostalno pravo? Kada ispunjava uvjet mirovinskog staža za ostvarivanjem mirovine bez pribrajanja mirovinskog staža druge države - dakle, iz primjera osiguranik ima 34 godine staža, ima uvjet za samostalnu mirovinu iz HR te razmjer iz SLO.

Kada je u pitanju samo razmjer iz HR? Kada ima manje od 15 godina staža u HR i kada je nužno za ispunjenje uvjeta da se pribroji inozemni staž.

Ovdje ćete me razumjeti i prihvatiti ispriku:) 

Pisao sam post u brzini i sa mobitela, u Vašem primjeru - nema samostalne mirovine jer je uvjet za mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika prema ZOMO navršenih 41 godina staža, te je nužan inozemni staž da bi se ostvarilo pravo, stoga će i iz HR biti razmjerni dio mirovine za dugogodišnjeg osiguranika.

Samostalno pravo bi bilo u slučaju da osiguranik ima 65 godina života:)

I na vaše treće pitanje - odgovor je Da, Voditelj postupka je dužan napraviti izračune i ZOMO i ZOHBDR te u isplatu staviti najpovoljniju svotu za osiguranika ! 

Ovdje samo savjetujem ako se zahtjev podnosi u stranoj državi da se priloži potvrda o statusu branitelja.

Kada se podnosi u HR, dovoljno je zaokružiti da je osoba bila branitelj na tiskanici. 

prije 5 sati , prof je napisao:

Poštovani atomic,

policijski službenik odlazi u mirovinu 01.1.2023.g., 15 dana nakon što je navršio 56 godina života. Cijeli radni vijek od 36 godine i 3 mjeseca efektivno, radio je na poslovima sa beneficiranim stažom 12/18, u Domovinskom ratu ima priznatih punih 66 mjeseci borbenog sektora. Pravovremeno je izvršio pretkompletiranje dokumentacije u HZMO.

Sve navedeno poznato je u HZMO, nedovoljno informiran zatražio je priznavanje prava na starosnu mirovinu po članku 6 Zakona o mirovinskom osiguranju DVO i PS.

1. Kako mu nitko iz HZMO nije ukazao da ima pravo na povoljnije iznose starosnih mirovina po ZOMO i Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, kao što Vi tvrdite ?

2. Koliki mu je polazni faktor ZOMO pri izračunu starosne mirovine po općem propisu ZOMO ?

3. Koliki mu je polazni faktor ZOMO pri izračunu starosne mirovine po Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata ?

4. Mogu li oni biti različiti i zašto ?

Lp

Ne vidim prostor za primjenu općeg propisa - ZOMO u situaciji kada osiguranik ima 56 godina života jer ne ispunjava niti jedan uvjet po ZOMO (uvjet dobi).

On definitivno spada pod članak 6. - posebni propis, Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja, djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba.

Recimo da policijski službenik ima 65 godina u trenutku podnošenja zahtjeva. Tada mu se trebaju predočiti svi izračuni: ZOMO, ZOHBDR i Zakon o DVO, PS i OSO. 

Moj stav je da se moraju predočiti svi izračuni za koje osoba ispunjava  uvjet u trenutku podnošenja zahtjeva. Svi izračuni moraju biti u rješenju i u spisu.

Moram dodati još jednu napomenu.

Zavod sa inozemnim nositeljem razmjenjuje podatke o stažu.

Dakle, ako je uvjet efektivni staž, takav mora biti i u Sloveniji. Slovenska ustanova sukladno međunarodnim pravilima i dogovorima između institucija predočava Zavodu podatke o vrsti staža (efektivan, s povećanjem itd.).

Također, pojedine države poput Švedske imaju staž na temelju prebivanja. Staž na temelju prebivanja ne može biti efektivni staž za priznanje prava na mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika. Često ljudi dobiju ispise iz HR i inozemstva, zbroje, dobiju brojku 41 i onda se neugodno iznenade kada zahtjev bude - odbijen.

Mirovine, a pogotovo mirovine primjenom uredbe EU i međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju su složeno pitanje i potrebno se detaljno raspitati za ostvarivanje prava u obje države.

Biti će rješenje o priznanju prava na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika pod uvjetom pretpostavke da je i u HR i u SLO ostvaren mirovinski staž osiguranja u efektivnom trajanju (12=12) koji zadovoljava uvjet (41 godina mora bit efektivno).

U Vašem primjeru doći će i do primjene članka 85. st. 5. ZOMO - povećanje polaznog faktora (od dana kada osiguranik ispuni uvjete za priznanje prava na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika, a nije još navršio 65 godina života).

Također, mirovina će se odrediti kao samostalna i razmjerna, prema članku 52. Uredbe (a) i (b), odnosno prema člancima 79.-88. ZOMO.

Mirovina će se istim rješenjem odrediti i prema odredbama ZOHBDR, s obzirom da je osiguranik Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata, pripadnik borbenog sektora.

U dijelu izračuna prema ZOHBDR vrši se izračun mirovine prema ZOHBDR i potencijalno najniže mirovine.

Ako osoba ne ispunjava uvjet po ZOMO (efektivni staž), a ispunjava po ZOHBDR (zbog staža s povećanjem koji se računa kao efektivni za ispunjenje uvjeta za mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika prema ZOHBDR), mirovina će se odrediti prema ZOHBDR, jer prema ZOMO ne ispunjava uvjet.

U isplatu se stavlja najpovoljniji izračun, a Zavod provjerava sve izračune prilikom rješavanja o pravu, ništa se ne izostavlja.

U ovakvim situacijama također često dolazi do miješanja određenih pojmova.

Ljudi često misle da se kod priznanja prava "miješaju" ta dva propisa, odnosno da imaju pravo npr. na sniženje dobne granice prema ZOHBDR pa da se tako snižena dobna granica primjenjuje na neka pitanja uređena ZOMO.

Ne. To su dva propisa. Različita. Prema svakome od njih mirovina se posebno računa. Pojedine odredbe ZOHBDR su prilagođene uvjetima ZOMO i radi skraćenijeg pisanja u odredbama ZOHBDR je komuniciramo da se pojedina prava ostvaruju pod uvjetom i odredbama ZOMO.

Ukratko, kod rješavanja o pravu u trenutku priznanja prava provjeravaju se svi mogući izračuni i stavlja se u isplatu najpovoljniji.

Zavod raspolaže sa evidencijama je li netko branitelj ili ne, a tiskanice su prilagođene tako da uz zahtjev se podnosi i dokaz o statusu HBR iz DR. 

Činjenica postojanja dokaza o statusu HBR u spisu obvezuje voditelja postupka da izvrši sve izračune i iste predoči u rješenju.

Razmjerni dio mirovine se može ostvariti i sa manje staža od donje propisane granice u pojedinoj državi ukoliko u drugoj državi članici EU imate staža koji u zbroju daje broj godina staža za ispunjenje uvjeta.

Uvjet u HR po ZOMO za starosnu mirovinu je: 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

Primjer 1. 

U Hrvatskoj imam 14 godina staža, u SR Njemačkoj 7 mjeseci, imam li pravo na mirovinu iz HR?

ODGOVOR je NE. Vaš ukupni staž iznosi 14 godina i 7 mjeseci (članak 6. uredbe EU).

Međutim, ako imate 14 godina staža u HR i 1 godinu u DE, a sveukupno 15 godina staža, imate pravo na mirovinu iz HR, neovisno o tome što u HR nemate 15 godina staža (to zovemo razmjerni dio mirovine).

U slučaju kada imate 15 godina staža u HR, te staž i u drugoj državi članici tada imamo dva izračuna: samostalno pravo i razmjerni dio.

Ista stvar je i sa drugim državama članicama. U svakoj se može ostvariti razmjerni dio mirovine, u pravilu je bitno da zadovoljavate opći uvjet i da je staž u toj državi veći od godine dana (u slučaju da je kraći, taj staž preuzima država u kojoj je ostvareno pravo - članak 57. Uredbe EU).

Drago mi je da smo se našli. 

Nisam znao prema kojim parametrima Vam radi tablica da bih mogao otkriti gdje nastaje nepodudaranje.

Međutim, da pokušam objasniti još jednu stvar svima koji prate, a tiče se načina na koji Zavod određuje najnižu mirovinu.

Prije svega, potrebno je ukazati na članak 49. stavak 5. ZOHBDR.

Na temelju tog članka, kao članka 21. i 22. statuta UV Zavoda jednom godišnje donosi o visini najniže mirovine za HBR iz DR.

Dokle god je članak 49. stavak 5. ZOHBDR definiran kao i sad, visina najniže će biti ista.

Dakle, ne može se ni dizati visina takve mirovine dok se ne promijeni podloga (članak 49. stavak 5. ZOHBDR).

Izmjene ZID ZOMO se odnose na opći propisi (povećanje najniže itd), a ZOHBDR je posebni propis i neće biti povećanja najnižih braniteljskih (mini digresija, jer sam negdje pročitao i upit vezano za ovo).

Da se vratim na praksu Zavoda. Nije stvar u nekoj posebnoj formuli ili shvaćanju, stvar je vrlo jednostavna.

Zamislimo fiktivnu situaciju u kojoj branitelj sa 200 dana BS ide u mirovinu i najpovoljnija mu je najniža braniteljska mirovina.

Zamislimo da tom branitelju pravo pripada počevši od 1.1.2016.

Zamislimo i da je tada bila aktualna visina najniže mirovine kao i danas (1.1.2016. je bila nešto manja radi gledanja prosječne neto plaće ranije godine, a ne 2016. kao u aktualnom ZOHBDR, ali za naš fiktivni primjer nevažno)

Tom branitelju će se mirovina odrediti s 1.1.2016. sukladno osnovici i pribrajanju dana BS za vrijednost od 0,4989 kn po danu sudjelovanja.

Zašto se 2022. na identičan način *ne može* odrediti najniža mirovina HBR - zbrajanjem visine najniže i dodavanjem kuna za dane sudjelovanja?

Odgovor se krije u članku 49. stavak 5. ZOHBDR.

U našem fiktivnom primjeru s jednakim parametrima branitelju je s tekućim usklađivanjima mirovina znatno rasla.

Iz navedenog, ne možemo primjeniti samo visinu najniže i dane BS u 2022. godini zato što bi taj branitelj imao manju mirovinu od onoga koji se umirovio u našem primjeru, a mirovina mu je rasla usklađivanjem, a jednako su pripadali u borbenom sektoru. Slijedom toga, potrebno je odrediti osobni bod i primjeniti ga na aktualnu vrijednost mirovine koja je na snazi u trenutku osiguranog slučaja pojedinog osiguranika, a ostvariti će najnižu mirovinu nakon 1.1.2016. (radi članka 49. stavka 5.).

Odredbe o mirovinama znaju biti složene, nadam se da sam ispao razumljiv, jer upravo ova situacija je nerijetko bunila sve ljude koje zanima visina najniže mirovine.

Svakako činite kazneno djelo.

Pronalazak novčanika treba prijaviti policiji, ona vrši zapisnik o nalazu predmeta i on se nalazi u nalaznom uredu do pojave vlasnika.

Napisao sam račun u postu.

U Vašoj tablici ne vidim formulu po kojoj ste došli do tog iznosa.

Pregledom ostalih tema ono što mogu zaključiti je da se često komunicira krivi iznos najniže mirovine za HBR (napominjem, ovdje aludiram na izračune koji se vrše zbrajanjem osnovice i dana BS pretvorenih u kune sukladno vrijednosti dana provedenog u BS - što je netočan izračun).

Napominjem da nisam analizirao Vaše izračune konkretno - ovo je zaista prva tema u kojoj sam se dotakao najniže mirovine, a gdje ste i Vi uključeni.

Poštujem Vaš doprinos i pomoć koju pružate godinama.

Nije, ali nema veze:)

Pozdrav i Vama.

Ja sam samo napravio izračun u odnosu na konkretne parametre. Preletio sam temu i vidim da se spominjalo 275 dana rata BS. Tom broju je prilagođen moj izračun najniže mirovine. 

Ne dovodim u pitanje Vaša znanja, ali u konkretnom slučaju ako smo obojica uzeli 275 dana, smatram da je moj izračun točniji.

Mislim da znam što pišem.

Puno pozdrava Vam šaljem.

prije 7 minuta, prof je napisao:

Poštovani atomic,

primate li i Vi najnižu braniteljsku mirovinu ?

Ne primam. Imam još puno do mirovine, a rodio sam se poslije rata

Svota koju sam napisao od 3000,75 HRK je najniža prijevremena starosna mirovina za Hrvatskog branitelja iz DR sa navršenih 275 dana borbenog sektora u Domovinskom ratu.

Detaljno sam objasnio izračun. On je točan. Takav način izračuna nije u suprotnosti sa aktualnim ZOHBDR. 

Treba pozorno pročitati odredbe o najnižoj mirovini.

Zavod za vještačenje u nalazu napiše (fiktivna situacija) - radnik prema preostaloj radnoj sposobnosti može obavljati: laganije poslove, bez posebnog fizičkog napora, sjedeće poslove, administrativne poslove.

Ako Vam je poslodavac u mogućnosti omogućiti rad na takvim poslovima, Vi nastavljate raditi i primate mirovinu primjenom mirovinskog faktora 0,5.

Ako je radna nesposobnost uzrokovana ozljedom na radu primjenom mirovinskog faktora 0,667.

Redovita invalidska mirovina zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti se isplaćuje primjenom mirovinskog faktora 0,8 (mirovina se vraća s 0,5 na 0,8 kada prestanete raditi).

Što to znači u praksi: vaša mirovina računa se umnoškom osobnog boda, mirovinskog faktora i aktualne vrijednosti mirovine.

Osobni bod se računa umnoškom prosječnog vrijednosnog boda (plaće tijekom radnog staža ostvarene u usporedbi s prosječnim hrvatskim plaćama) mirovinskog staža u obliku decimalnog broja i polaznog faktora.

Dakle, vaša svota mirovine se računa primjenom prethodno navedenih mirovinskih faktora ovisno o situaciji.

Također, invalidska mirovina zbog potpunog gubitka radne sposobnosti određuje se primjenom mirovinskog faktora 1,0.

Tada isplata teče po prestanku radnog odnosa, a pravo Vam se priznaje (te samim time i izračun mirovine se vrši prema podacima do tog dana) na dan nastanka potpunog gubitka radne sposobnosti.

Propis koji sve ovo omogućava je Zakon o mirovinskom osiguranju.

A moja malenkost smatra da je ovo najtočniji izračun pod pretpostavkom da je naš forumaš: branitelj 275 dana i u mirovinu ide sa navršenih 60 godina života - prijevremenu starosnu mirovinu.

Broj dana BS rata: 275
Osnovica 1.1.2022.: 2558,25 HRK
Povećanje osnovice: 0,4989 HRK * 275 dana = 137,20 HRK
Povećana osnovica: 2558,25 + 137,20 = 2695,45 HRK
AVM 1.1.2016.: 61,38 HRK

Mirovina: 2695,45 HRK
OSB: mirovina/avm = 2695,45/61,38= 43,9141

Mirovina 1.7.2022.: OSB x MF x AVM = 43,9141 x 1,0 x 77,65 = 3409,93 HRK

Penalizacija za PSM: 12 %

OSB smanjeni: 2372,00/61,38= 38,6445

Mirovina PSM:

OSB x MF x AVM = 38,6445 x 1,0 x 77,65 = 3000,75 HRK / 397,98 EUR.

Sljedeće povećanje s usklađivanjem 1.1.2023.

Pozdrav 

Zavod će po službenoj dužnosti odrediti isplatu povoljnije mirovine.

S obzirom da imate 22 godine mirovinskog staža u HR, imate pravo na dva izračuna po Uredbi EU, Samostalno pravo i razmjerni dio mirovine.

Treći izračun je po ZOHBDR.

Najpovoljniji izračun se stavlja u isplatu.

U rješenju će biti obrazložena sva tri izračuna.

Nije potrebno da navodite u zahtjevu da tražite povoljniji izračun. Dovoljno je zaokružiti na zahtjevu da ste bili hrvatski branitelji. Ako planirate živjeti u Njemačkoj nakon umirovljenja, tamo podnosite zahtjev. Ako imate prebivalište u HR i vraćate se živjeti u HR, podnosite zahtjev u PS/PU prema mjestu prebivališta.

Zahtjev u jednoj državi se smatra zahtjevom u svim državama.

Ako zahtjev podnesete u DE, za svaki slučaj priložite potvrdu o statusu HBR.

Visina inozemne mirovine i činjenica primanja je nevažna za bilo koje pravo iz hrvatskog mirovinskog osiguranja, osim u slučaju isplate jednokratnih dodataka kada se ispituje visina inozemne mirovine. 

Rasti će Vam s usklađivanjem.

Može se pokrenuti postupak za invalidsku mirovinu.

Zahtjev je potrebno pokrenuti putem izabranog liječnika primarne zdravstvene zaštite (obiteljski liječnik).

Mogući ishod: nema invalidnosti, djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti.

Ukoliko bude djelomični gubitak, osoba može ako se dogovori s poslodavcem nastaviti raditi prema preostaloj radnoj sposobnosti i primati mirovinu (uz primjenu nižeg mirovinskog faktora radi zaposlenja, vraća se na viši nakon prestanka zaposlenja).

To što sada ima invaliditet nije obvezujuće za prava iz mirovinskog osiguranja, tu ide zasebno vještačenje preko Zavoda za vještačenje. Gleda se radna sposobnost u odnosu na poslove koje osoba obavlja, ako je u osiguranju, a u Vašem slučaju jest.

Može se podnositi i zahtjev za tjelesno oštećenje - biti će priznato ako postoji, naknade nema ako je ozljeda nastala van rada, ali sami status služi i za druga socijalna prava.

Moj odgovor se isključivo odnosi za pitanja iz mirovinskog osiguranja, a svakako osobe sa invaliditetom imaju i druga prava, nisam upućen, ali ostavljam drugima da se uključe ako znaju. Svakako, za ta prava mogu biti nadležni: Gradski/županijski upravni odjeli za socijalnu skrb i Centar za socijalni rad 

Provjerite OKP - e građane, tamo dolaze platne liste. Provjerite elektronički zapis HZMO, odgovara li sve stvarnom stanju. Dalje prema uputama u postu prije, ukoliko želite.

Također, mišljenja sam da je Zavod dužan u upravnom postupku po potrebi pribaviti platne liste službenim putem - dopis poslodavcu, te ukoliko isto ne udovolji ili se ne očituje, Zavod može obavijestiti DIRH. Ja bih savjetovao da pokrenete upravni postupak na Zavodu za ostvarivanjem prava na naknadu te da uz zahtjev priložite izjavu u kojoj navodite da niste u mogućnosti priložiti platne liste te da tražite Zavod da ih pribavi službenim putem. Također, molim Vas, nemojte da Vas vraćaju sa šaltera, Vi imate pravo priložiti dokumentaciju kakvu god želite i voditelj postupka je osoba koja je ovlaštena za bilo kakve radnje u postupku, a ne službenik koji zaprima dokumentaciju - napominjem iz razloga što znam da službenici šaltera imaju običaj "vraćati" ljude jer fali "jedan papir". Ako niste u mogućnosti ga priložiti, obrazložite to. Službena osoba bi trebala to tražiti službenim putem bez slanja zaključka Vama da to dostavite (ovo bi vjerojatno napravio da nemate izjavu da niste u mogućnosti zbog nesurađivanja poslodavca).

Ukratko, možda je najpametnije da obavijestite DIRH prema uputama iz posta prije te uz zahtjev priložite potvrdu iz DIRH-a i Vašu izjavu da ne možete priložiti platne liste jer ih poslodavac odbija dati.

Branitelj - 23 dana borbeni, ostalo neborbeni, odnosno nema 100 dana borbenog sektora?

Izračun je nemoguće reći. Dakle, svatko tko Vam da nekakav izračun, biti će kriv.

Dvije su vrste invalidske mirovine, a mogući ishodi nakon vještačenja su: djelomični gubitak radne sposobnosti, potpuni gubitak radne sposobnosti.

Ukoliko je djelomični mirovina se određuje primjenom mirovinskog faktora 0,8.

Ukoliko je potpuni gubitak, mirovina se određuje primjenom mirovinskog faktora 1,0.

Mogući ishod je i da nema gubitka radne sposobnosti. U tom slučaju se zahtjev odbija.

Svota mirovine određuje se množenjem osobnog boda, aktualne vrijednosti mirovine i mirovinskog faktora.

Osobni bod dobije se umnoškom prosječnog vrijednosnog boda, mirovinskog staža u obliku decimalnog broja i polaznog faktora.

Prosječni vrijednosni bod se dobiva na temelju usporedbe ostvarenih plaća i prosječnih plaća za tu godinu u RH.

U vašem slučaju, ako nema 100 dana borbenog sektora, nema ni primjene posebnog propisa, mirovina će se odrediti prema ZOMO.

Radi li se o osobi koja je trenutno zaposlena u nekoj civilnoj instituciji ili je možda djelatna vojna osoba ili pol. službenik, tada je priča drukčija.

Prethodno je opisan postupak primjenom općeg propisa - ZOMO.

Da biste saznali PVB i ostale stvari, zatražite od hzmo pretkompletiranje podataka.

Informativni izračun nije dovoljan, jer kod predočenja informativnog izračuna najčešće nedostaju podaci o plaćama za određene godine i tada dolazi do odstupanja u vrijednosnim bodovima ako nisu uključeni svi podaci koji će se utvrditi u pretkompletiranju.

Postupak pretkompletiranja obuhvaća pribavljanje svih nedostajućih podataka.

Na kraju, sa službene stranice HZMO kopiram i pojašnjenje vezano za II. stup i invalidsku mirovinu jer i u tom slučaju postoji posebnost:

Ako kod osiguranika koji je osiguran u II. stupu nastane potpuni gubitak radne sposobnosti s pravom na invalidsku mirovinu prema ZOMO-u, a stariji je od 55 godina života i duže je od 10 godina osiguran u II. stupu i ako bi mu mjesečna svota invalidske mirovine koja bi mu pripadala prema programu MOD-a, povećana za iznos osnovne invalidske mirovine, iznosila više od mjesečne svote invalidske mirovine određene kao da je bio osiguran samo u I. stupu, odredit će se osnovna mirovina.
U tom slučaju sredstva s računa člana mirovinskog fonda prenijet će se putem Središnjeg registra osiguranika MOD-u koji on izabere i koji mu osigurava trajnu mjesečnu invalidsku mirovinu prema svome programu, u skladu s posebnim zakonom.

Isto tako, napominjem:

U slučaju da je osoba osigurana u II. stupu, a bude određena mirovina zbog djelomičnog gubitka RS, sredstva sa osobnog računa tamo i ostaju dok se ne ostvari pravo na drugu vrstu mirovine sukladno članku 101. stavak 4. zakona o obveznim mirovinskim fondovima (mirovina će se odrediti kao da je osoba bila osigurana samo u I. stupu u slučaju djelomičnog gubitka).

Ne znam zašto se spominje profesionalna nesposobnost jer to i ne postoji.

Postoje dvije vrste invalidske mirovine, a to su: invalidska mirovina zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti i invalidska mirovina zbog potpunog gubitka radne sposobnosti.

Što Vam je najpovoljnije nemoguće je reći.

Ovako otprilike, invalidska mirovina zbog potpunog gubitka radne sposobnosti.

Međutim, Vi ne birate invalidsku mirovinu, već je potrebno da prođete medicinsko vještačenje te u tom postupku medicinski vještaci odlučuju je li kod vas postoji gubitak radne sposobnosti (djelomični ili potpuni) ili ne postoji.

Invalidska mirovina zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti se određuje primjenom mirovinskog faktora 0,8, a zbog potpunog gubitka radne sposobnosti primjenom mirovinskog faktora 1,0. 

Polazni faktor za određivanje prijevremene starosne mirovine trajno se smanjuje za 0,2% za svaki mjesec ranijeg ostvarivanja prava na mirovinu prije navršenih godina života osiguranika propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu, neovisno o dužini mirovinskog staža.

Mirovinski staž kojeg ostvarite do odlaska u mirovinu također ulazi u obračun, što u prijevodu znači ako odete u invalidsku, da će vam po osnovi staža biti manji iznos za obračun.

Slijedom svega navedenog, teško je reći što bi bilo najbolje. U svakom slučaju postupak za invalidsku mirovinu se pokreće putem obiteljiskog liječnika.

Molim Vas da napišete koliko godina života imate.

Dobro Vam je rečeno, ali to Vam ne mijenja stvar jer da ste išli s 1.1., razlika je samo u tome što biste prvo dobili rješenje o predujmu, a konačno rješenje nakon primitka podataka o plaćama za 2022.

No, i u slučaju odlaska s 31.12. će Vam vjerojatno prvo biti određen predujam i tek kasnije konačno zbog II. stupa (nije nužno, ali je takva praksa).