HJMarseille

U ovom konkretnom primjeru dogodilo se slijedeće. Sa zamjenikom drž.odvjetnika koji vodi predmet je dogovoreno priznanje krivnje i kazna od 3 godine još prije cca 4 mjeseca. Nakon toga je zakazano ročište u sedmom mjesecu na kojem se to trebalo realizirati. Međutim, zamjenik drž.odvjetnika se nenajavljeno (odvjetniku optuženog) nije pojavio i poslao je svog mlađeg kolegu koji uopće nije bio informiran o dogovoru. Budući da ga kolega nije uspio dobiti na telefon, ročište je otkazano za cca dva mjeseca. Na novom ročištu se ponavlja potpuno isti slučaj, samo što je ovaj put došla treća djelatnica drž.odvjetništva, također bez informacije o dogovoru. Sudac je dao par sati pauze ne bi li dotična uspjela kontaktirati svog šefa, što nakon nekog vremena i uspijeva. On joj potvrđuje postojanje dogovora kojeg ona krene tipkati ne bi li ga sve strane potpisale i samo odnijele sucu. Nakon nekog vremena izlazi iz svog ureda i kaže da joj je jako žao, ali "šefica" (drž.odvjetnica) joj je rekla da ne pristaje na takav dogovor i da je to već rekla zamjeniku drž.odvjetnika, te da se ipak mora održati pripremno ročište, a do prve rasprave se stigne još pregovarati. <3 <3 <3 To se i dogodilo, prva rasprava je zakazana za kraj desetog mjeseca, odbrana je tražila ispitivanje svjedoka itd. Mene sad zanima, ako državno odvjetništvo odustane od bilo kakve varijante dogovora, ili ponudi veću kaznu koja optuženiku ne bi bila prihvatljiva do te mjere da odluči ići dalje sa suđenjem, ima li osnove za traženje izuzeća suca? Naime, svi ovi razgovori o (ne)postojanju dogovora sa djelatnicima drž.odvjetništva su se događali pred njim, tako da ne vidim kako optuženik može računati na objektivno suđenje i presumpciju nevinosti, kad je sudac već informiran da je bio spreman za nagodbu. Hvala unaprijed!

Mislite li pod ovim na datum zaprimanja rješenja o upućivanju ili na datum upućivanja? Imam informaciju da je obično razlika između ova datuma dva mjeseca, je li to točno?

1. Koliko je lako/teško dobiti odgodu od šest mjeseci zbog obiteljskih prilika? 2. Po zakonu je tako, ali sa svih strana vidim informacije da u realnosti molbu odobravaju samo nakon 2/3 izdržane kazne?

Poštovani, zanima me koliko vremena u prosjeku prođe od pravomoćnosti presuda do upućivanja na izvršenje kazne zatvora, kao i nakon koliko se odslužene kazne može tražiti uvjetni otpust? Radi se o kazni od tri godine za zlouporabu u gospodarskom poslovanju. Hvala unaprijed.

Evo update, dobio je jučer i u rješenju piše da im mora "odmah" javiti ima li odvjetnika ili želi branitelja po službenoj dužnosti, te da će mu se ako ne javi drukčije dodijeliti branitelj po služb.dužn., tako da to odgovara na moje pitanje. Što mislite, budući da on ne živi u mjestu županijskog suda koji je nadležan, ima li pravo/šansu tražiti da se istraga prebaci na njegov lokalni županijski sud? I može li na neki način prosvjedovati zbog toga što je istraga otvorena tek 21 mjesec nakon prijave? Mislim, čovjek je to već mentalno stavio iza sebe, dosta poslovnih detalja povezanih za optužbu se niti ne sjeća...

Nažalost, moram podići ovu temu. U medijima i na webu nadležnog županijskog drž.odvjetništva je objavljena informacija da je protiv prijatelja ipak doneseno riješenje o provođenju istrage "zbog osnovane sumnje da je počinio kaznena djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju iz čl. 246. st. 2. u svezi st. 1. Kaznenog zakona i krivotvorenja službene ili poslovne isprave iz čl. 279. st. 1. i st. 2. KZ-a." Napominjem da je bivši poslodavac prijavu podnio još sredinom 2015-e i da do danas nitko nakon kratkog razgovora u policiji prijatelja nije kontaktirao. Koji su očekivani slijedeći koraci? I u kojem trenutku treba i može tražiti odvjetnika po službenoj dužnosti, jer trenutno baš ne stoji najbolje s novcima?

Ide mali bump teme i molba za još jedan savjet. Dakle, prijatelja više nikad nitko nije kontaktirao iz policije ili odvjetništva, a kod prikupljanja dokumentacije za novo zaposlenje je dobio potvrdu o nekažnjavanju/nevođenju postupka, tako da se Vaše mišljenje pokazalo točnim. Pitanje je slijedeće: kod odlaska iz bivše firme je prvobitno bio sklopljen sporazumni prekid radnog odnosa, a onda je firma, kad je pokrenula ovu prijavu, isti promijenila u izvanredni otkaz, s obrazloženjem kao u prijavi koju su poslali odvjetništvu. Ima li smisla/koristi od firme tražiti promjenu razloga prestanka radnog odnosa natrag na sporazumni i što ako oni odbiju to napraviti? Ne radi se o otpremnini jer je iznos bio minimalan nego o potencijalnoj komunikaciji budućih poslodovaca sa bivšom firmom.

Djelatniku više odgovara kraći otkazni rok.

01.09.2014. je potpisan ugovor o stalnom radnom odnosu gdje je u dnu ugovora navedeno pod Napomena: "Djelatnik u slučaju otkaza ima otkazni rok od 7 dana. Nema pravo na otpremninu." U slučaju da djelatnik daje otkaz, primjenjuje li se ovo što je napisano u Napomeni ili se primjenjuju odredbe iz Zakona o radu? Hvala unaprijed.

Hvala na brzom odgovoru! Iskreno, ovaj forum mi je pravo otkriće. Dakle, nije točno da DORH u fazi izvida (istrage?) ne daje informacije strani protiv koje je podnijeta prijava? Mislim da smo to čuli od valjda pet različitih pravnika irl. Njegov odvjetnik je inače uvjeren da ta faza još traje, ili bar njega tako uvjerava. Meni je kao laiku nevjerojatno da u tom slučaju nisu još niti jednom ozbiljno razgovarali s njiim.

Prijatelja je prije više od godinu dana bivši poslodavac prijavio državnom odvjetništvu zbog zlouporabe povjerenja u gosp.poslovanju, za prilično značajan iznos. Od tad se nije dogodilo ništa osim jednog petominutnog razgovora u policiji, prije 9 mjeseci. Postoji li neki rok u kojem dorh treba prihvatiti/odbiti prijavu i jesu li dužni obavijestiti njega o tome? Njegov odvjetnik tvrdi da u ovoj fazi nema koristi od raspitivanja u dorh-u što se dešava s tom prijavom.