Jump to content

znanjazeljna

Korisnik
  • Broj objava

    40
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

O znanjazeljna

  • Rang
    Novak

Nedavni posjetitelji profila

Prikaz nedavnih posjetitelja je isključen i nije prikazan drugim korisnicima.

  1. Može li se vjerovnik naplatiti temeljem bjanko zadužnice od dužnika nad kojim je otvoren i zaključen skraćeni stečajni postupak? Hvala unaprijed.
  2. Poštovani, može li radnik zbog specifičnog posla raditi u komadu 24 sata pa nakon toga imati 2 slobodna dana i tako cijeli mjesec? Hvala unaprijed!
  3. Poštovani, ukoliko je osnivač registriran za obavljanje raznih djelatnosti, a podružnica za neki dio tih djelatnosti, može li podružnica obavljati određenu djelatnost za koju je registriran osnivač, a podružnica nije? Hvala unaprijed.
  4. Tko sve može biti odgovorna osoba u pravnoj osobi? Ukoliko postoje razliciti sektori i rukovoditelji istih, mogu li to biti oni? Ili je to uvijek direktor/ravnatelj, koji je ovlašten zastupati pravnu osobu?
  5. Poštovani, radniku se usteže određeni iznos plaće temeljem zahtjeva za izravnu naplatu. Poslodavac zaprima od odvjetnika ovrhovoditelja dopis da prestane sa ustezanjima plaće jer je između vjerovnika i dužnika (ovrhovoditelja i ovršenika) postignut sporazum o daljnjem namirenju. Prema sporazumu ĆE (po uplati iznosa određenog sporazumom) ovrhovoditelj povući zahtjev za izravnu naplatu pred Finom temeljem kojeg se usteže plaća. No rok za uplatu duga prema sporazumu je 8 dana, odnosno ističe nakon obračuna plaće za idući mjesec. Može li poslodavac temeljem obavijesti odvjetnika ovrhovoditelja i u prilogu zaprimljenog sporazuma jednostavno prestati ustezati plaću, a ustvari još ne zna hoće li u zadanom roku od 8 dana ovršenik izvršiti svoju obvezu plaćanja, temeljem čega bi tek po toj uplati ovrhovoditelj povukao zahtjev za izravnu naplatu pred Finom? Treba li poslodavac zatražiti dokaz da je tražbina namirena ili dokaz da je zahtjev za izravnu naplatu povučen pred Finom ili može temeljem obavijesti odvjetnika prestati sa ustezanjem , s obzirom da je osim dostavljenog sporazuma o namirenju odvjetnik u samom dopisu napisao da putem tog dopisa on u ime stranke (ovrhovoditelja) povlači zahtjev za ustegu (prema poslodavcu)? Unaprijed hvala.
  6. Poštovani, ukoliko se dogodi šteta trećoj osobi za koju odgovara osoba x, a koja ima svog osiguravatelja-osobu y, pa osoba x uredno prijavi štetni događaj osobi y , koja je dalje dužna u mirnom postupku postupiti prema oštećenome, imam sljedeća pitanja. Ukoliko je oštećeni nezadovoljan visinom isplate u mirnom postupku pa tuži x i y na solidarnu isplatu putem suda, može li osoba x : 1. isticati u odgovoru na tužbu prigovor promašene pasivne legitimacije (ona je svoju obvezu izvršila prijavom štete osiguratelju)? 2. U odgovoru na tužbu od tužitelja tražiti da povuče tužbu u odnosu na nju (podredno sud odbije zahtjev) 3. Možda smiješno pitanje, ali treba li pozvati osobu y kao umješača, iako je ta osoba drugotuženi (kako bi u slučaju izgubljenog spora y isplatio i onaj dio koji bi bila dužna isplatiti osoba x-intervencijski učinak)? Unaprijed zahvaljujem na odgovorima!
  7. Poštovani, ukoliko se radnik zaposlen kod mene na puno radno vrijeme dodatno zaposli 8 sati tjedno kod drugog poslodavca, osim suglasnosti koju mu dajem za navedeno, postoje li kakve dodatne obveze s moje strane kao poslodavca (godišnji odmor, obračun plaće..?). Unaprijed hvala.
  8. Poštovani, smiju li Hrvatske vode donijeti rješenje o plaćanju naknade za uređenje voda u svibnju 2019. te istim rješenjem tražiti plaćanje po tom, većem, iznosu, za razdoblje od 1.1.2018. godine, dakle retroaktivno?
  9. Hvala na odgovoru. Ako je tuženi smetao posjed kao izvođač, ali po nalogu treće osobe (upisanog posjednika) , može li tuženik pozvati tu treću osobu da stupi umjesto njega u parnicu ili samo da sudjeluje kao umješač? Unaprijed hvala.
  10. Poštovani, ukoliko u posjedovnom listu piše da je posjednik čestice na kojoj se nalaze dvorište i dvorišna zgrada osoba X , može li osoba Y koja tvrdi da je imao posljednji mirni posjed tog dvorišnog objekta podnijeti tužbu za smetanje posjeda protiv osobe x?
  11. Poštovani, molim vas mišljenje o sljedećoj situaciji. Radnik početkom prošle godine neopravdano ne dolazi na posao. Zovemo ga na obranu, kaže kako nije znao da mu je bolovanje završilo... Dobiva upozorenje radi kršenja radnih obaveza. Pola godine poslije ista situacija, no ovaj put donosi doznake i opravdava izostanak te mu ne donosimo pisano upozorenje nego ga usmeno upućujemo da ubuduće svaki izostanak mora opravdati odnosno javiti poslodavcu odmah, najkasnije za 3 dana. Ove godine, radnik napušta radno mjesto bez dozvole poslodavca prije kraja radnog vremena, stiže prijava. Idući dan uredno dolazi na posao, stoga opet planiramo dati (samo) upozorenje s napomenom da ukoliko to ponovi, može doći do otkaza. Prije upozorenja čekali smo da dođe iznijeti obranu, no to nije učinio. No u međuvremenu, stiže nova prijava. Radnik se nije ujutro pojavio na poslu (radni dan još traje, prijava stiže par sati nakon početka radnog vremena- može li tako ili je treba poslati barem idući dan?). Što sada? Nema smisla pisati 2 upozorenja. Iako povrede nisu teške, očito su učestale. Je li ovo dovoljan razlog za izvanredan otkaz? Je li možda primjereniji otkaz radi skrivljenog ponašanja?
  12. Poštovani, molim vas informaciju- ugovorom o zakupu poslovnog prostora propisano da će se isti solemnizirati, a trošak solemnizacije je na zakupcu. Ugovor se sklapa u 3 primjerka (1 za javnog bilježnika), između mene (zakupodavca) i zakupnika. Kako u praksi to izgleda- ja dajem ugovore zakupniku da ih ode solemnizirati, pa mi on vraća moj primjerak nakon solemnizacije? Nadalje, plaća li se naknada prema tarifi za solemnizaciju (zakupnina x 12 mjeseci) u jednom iznosu ili ovisno o broju primjeraka ugovora- u ovom slučaju x 3? Nadam se da razumijete pitanja, naime, u ugovoru je to propisano i nemam previše dilema osim ovog praktičnog dijela- tko točno nosi solemnizirati ugovore i koliko će platiti.
  13. Pozdrav, osoba je najmoprimac bez ugovora. Jedan dan kuca joj na vrata inkasator i osoba otvori vrata i ugledavši ovoga, odmah ih zatvori uz riječi "nije moj stan". Par tjedana poslije vlasniku stana u sandučiću je pismo naslovljeno na vlasnika, ali ispod njegovog imena "ZA PODSTANARA", kojim HRT traži plaćanje 240 kuna za posljednja 3 mjeseca radi posjedovanja tv-a Pitanje- na koji je način inkasator utvrdio da osoba uopće ima TV? Može li to proći na sudu? Nadalje, kako itko može opomene slati nepoznatoj osobi- podstanaru? Odakle itko zna da se radi o podstanaru, a ne radniku koji je taj dan došao okrećit stan u kojem nitko ne boravi? Ima li smisla pisat prigovor na ovrhu kad stigne ili popušit tih 80 kn mjesečno i bacit ih uhljebima iliti u vjetar, a radi duševnog mira? Hvala unaprijed.
×
×
  • Napravi novi...