Jump to content

Andrija Katalenić

Korisnik
  • Broj objava

    156
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

O Andrija Katalenić

  • Rang
    Iskusan

Nedavni posjetitelji profila

Prikaz nedavnih posjetitelja je isključen i nije prikazan drugim korisnicima.

  1. J.d.o.o. koje je u blokadi ima dug s osnova potrošeng plina prema distributeru. Direktor tog društva je na sebe osobno preuzeo obvezu podmirenja duga. U tom cilju je potpisan sporazum između distributera i j.d.o.o.-a. Direktor se čak obvezao dostaviti i zadužnicu na svoje ime ali nije nikad. U sporazumu je navedeno da u slučaju neplaćanja (za što su rokovi istekli) distributer može svoje potraživanje ostvarivati u ovršnom postupku. Sporazum je samo potpisan ali nije i ovjeren. Da li je na takav sporazum moguće tražiti potvrdu ovršnosti i ići ovrhom prema direktoru ili je potrebno pos
  2. Što sa situacijom ako je ovršenik platio glavnicu nakon donošenja rješenja o ovrsi ali prije nego mu je to rješenje uručeno? Tko će u tom slučaju podmiriti troškove?
  3. Ima li netko da me barem uputi u pravom smjeru?
  4. Kronološki slijed: 2008. godine korisnik je sklopio ugovor s plinarom. 2010. korisnik je darovao kuću supruzi i kćeri ali kao korisnik je ostao evidentiran on (na njega su izdavani računi). 2013. godine korisnik je umro. Nasljednice jesu supruga i kćer ali nebitno jer su se odrekle nasljedstva a i ta kuća im je prenesena 2010. One nastavljaju koristiti plin i plaćati redovito račune. Distributer plina niti ne zna da je čovjek umro. 2018. godine ne plaćaju nekoliko rata za redom i distributer plina pokreće postupke i saznaje za sve okolnosti slučaja. Jasno je tk
  5. Riječ je o autoodgovornosti, dakle redovno obvezno osiguranje.
  6. Trgovačko društvo ima osigurana sva vozila kod istog osiguravatelja. Na parkiralištu je došlo do međusobnog sudara tih vozila i jedno od njih je oštećeno pa je podnesen odštetni zahtjev u osiguranje. Osiguranje odbija zahtjev s obrazloženjem da se radi o zajedničkom vlasniku koji prema čl. 23. st. 2 Zakona o obveznim osiguranjima u prometu nema pravo na naknadu. Dakle, po tom članku i stavku svaki vlasnik, suvlasnik, odnosno zajednički vlasnik te svaki drugi korisnik kojim je prouzročena šteta nema pravo na naknadu. Poslan im je prigovor u kojem se navodi da odštetni zahtjev nije p
  7. Hvala vam na odgovorima! Upravo tako, takve odredbe su zaista neka vrsta odštetne klauzule. Vjerojatno bi se to lako oborilo na sudu, ali tko zna.
  8. Važećim ugovorom o radu definirano je da je radnik dužan jednostrano nadoknaditi štetu poslodavcu u paušalnom iznosu od XY kuna, ako radnik jednostrano ili svojom krivnjom otkaže taj ugovor o radu prije isteka roka do kad taj ugovor vrijedi. Da li je takva odredba ugovora o radu valjana i može li poslodavac zaista to i naplatiti od radnika koji bi tako otkazao ugovor?
  9. Lovačko društvo je drugotuženik. Mislim da ne postoji mogućnost isključenja odgovornosti lovačkog društva, sve je manje više jasno. U tijeku je vještačenje. Vjerojatno će barem djelomično biti priznat tužbeni zahtjev. Čekanje mi se čini rizično, a plaćanjem franšize doduše gubiš u startu taj dio bez da je itko utvrdio odgovornost, ali opet bi to trebalo biti to. Što bi u teoretskom slučaju da se tužbeni zahtjev usvoji u cijelosti (cca 40 tisuća kuna) trebalo platiti lovačko društvo ako tijekom parnice odluči prekinuti parnicu u svojem dijelu tako da plati franšizu (1000 kn)
  10. U sklopu moje firme je i lovačko društvo koje je drugotuženik za naknadu štetu zbog naleta na divljač. Prvotuženik je osiguravajuća kuća tog lovačkog društva. Da li je možda uputno platiti franšizu neovisno o ishodu spora, zbog toga da nam se ne gomilaju daljnji troškovi i kamate. Jer smatram da bi u slučaju gubitka spora i prvotuženik i drugotuženik snosili troškove postupka. Ovako bi se to pokušalo riješiti prije, odnosno lovačko društvo bi platilo franšizu pa nek se dalje osiguravajuća kuća bori za sebe. Dakle, u ovom slučaju vidim samo korist od plaćanja franšize. Postoje li neke nega
  11. https://www.vtsrh.hr/index.php?page=code&index=0&article_id=197&act_id=637&lang=hr&poll=results Pronašao sam ovo, čini se da nema zapreke za pokretanje ovrhe nad društvom u likvidaciji.
  12. Može li se pokrenuti ovrha nad društvom koje je u likvidaciji?
  13. Nije utvrđeno izrekom presude, jer je spor bio oko predaje u posjed. RH je kao prednikov prednik tužila prednika i stjecatelja i izgubila spor (odbijen im je tužbeni zahtjev). U obrazloženju je pojašnjeno da je prednikovo stjecanje od RH bilo valjano, samim time i stjecateljevo (stjecatelj je dakle posljedenji vlasnik koji bi sad htio i upisati svoje vlasništvo u zk).
×
×
  • Napravi novi...