nada jelinic

Hvala na dobrom savjetu. Kad bolje razmislim, i ja tako mislim. U međuvremenu sam nabavila Novi kazneni zakon od Ane Garačić u vezi čl. 305 stavak 2. Ona ne navodi objašnjenja za stavak 2 kao Mrčela ( da se odnosi na parnične postupke) međutim kod nje su primjeri iz sudske prakse za stavak 2 upravo iz parničnog postupka.

G man iznimno cijenim što ste utrošili toliko vremena i tako brzo odgovorili. Svakako ću naći i članke koje ste mi spomenuli. Zanimljivo je , u Novom listu je objavljen članak http://www.novilist.hr/Vijesti/Crna-kronika/Kako-dokazati-lazno-svjedocenje-U-pet-godina-u-Rijeci-nitko-nije-osuden-jer-je-lagao-pred-sudom možda je to slučaj jer riječki Dorh niti ne pokreće takve slučajeve? naravno, moj slučaj je u Rijeci. Čisto sumnjam da u Rijeci ljudi manje lažu nego u Zagrebu. Već ste mi puno pomogli, ipak, možda bi i drugima bila zanimljiva jedna ideja: ako uputim dopis priv. tužitelju da opozove svoj iskaz na sudu i dostavi mi ga pismeno i da ga u tom slučaju neću kazneno prijaviti za davanje lažnog iskaza da li takav dopis mogu dostaviti županijskom sudu kao novi dokaz i da li bi taj dopis u slučaju neprihvaćanja mog prijedloga priv. Tužitelj mogao iskoristiti za eventualno neku novu tužbu protiv mene npr prijetnju ili slično ...

G-man - Zahvaljujem na vašem vremenu i trudu! Marin Mrčela Kaznena djela protiv pravosuđa http://eu.pravo.hr/_download/repository/Mrcela.pdf tužba je podnesena prije pet i pol godina, dvije godine u ladici, ročišta su trajala tri godine, ukupno 4 svjedoka pisanje presude 5 mjeseci. Podnijela i zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku i onda dobila presudu nakon 5 mj čekanja od usmenog izricanja. Molim vas da pogledate objašnjenje Mrčele, jer u slučaju da moram čekati pravomoćnost presude mislim da faktički nije moguće uspjeti podnijeti kaznenu prijavu za lažno svjedočenje u ovakvom slučaju. Ja isto mislim da bi se trebao primijeniti ili stavak 1 ili stavak 3 članka 305. Međutim ako Dorh odbije prijavu zbog navodnog čekanja pravomoćne presude onda je pitanje da li mogu kasnije ponovo podnijeti kaznenu prijavu? Mislim da je u stavku 2 zakonodavac mislio na kaznene postupke , da bi onda upotrijebio izraz pravomoćna presuda a ne konačna presuda koji je termin iz parničnog postupka. Osim toga čudno je da postoje stavak 1 i stavak 2 koji su pomalo kontradiktorni osim ako se ne prihvati stanovište Mrčele da se misli u stavku 2 na parnične postupke za koje se vjerojatno očekuje da mnogo manje traju. Prvostupanjska presuda ima 21 str a ne spominje najbitniji dokaz, priv. Tužitelj ima protiv sebe na istom sudu 4 optužnice za gospodarski kriminal za preko 100 mil kuna koje se vuku godinama a ja sam nepravomoćno osuđena jer sam rekla da je poslovao u sumnjivim okolnostima. Pretpostavljam da je jedan dio od tih 100 mil kuna završio u džepovima nekih utjecajnih ljudi.

Privatni tužitelj M. me tužio zbog klevete. Unatoč mnogim dokazima da govorim istinu, nepravomoćno sam osuđena. U pismenoj završnoj riječi sam navela 6 točaka u kojima je M. govorio neistine, koje je bilo moguće provjeriti uvidom u spis ( u tabele koje je sam tužitelj priložio!). Sutkinja se o tome nije očitovala iako se radi o bitnim brojkama za predmet optužbe. U međuvremenu imam i neke dodatne dokaze da je govorio neistine o činjenicama (iznosima u kn). Smatram da trebam podnesti kaznenu prijavu za davanje lažnog iskaza ali mi na DORH-u tumače da trebam čekati pravomoćnost presude, jer je M. bio stranka u postupku. Odnosno, oni smatraju da se na ovaj slučaj odnosi stavak 2 članka 305 o davanju lažnog iskaza. U tom slučaju, s obzirom da je prošlo 5 i pol godina za prvi stupanj mislim da mi je zbog eventualne zastare praktički onemogućena kaznena prijava. U međuvremenu pročitala članak Marina Mrčele: Kaznena djela protiv pravosuđa, ako dobro shvaćam, stavak 2 čl. 305 bi se odnosio na parnični posupak (konačna presuda) a ne kazneni. Brine me ako prerano podnesem kaznenu prijavu a dorh to odbije zbog formalnih razloga da neću moći ponovo prijaviti. Molim vas za mišljenje da li se u slučaju izjave priv. tiužitelja pod prisegom u kaznenom postupku tretira po stavku 1 ili 2 čl. 305 KZ?