Jump to content

IMPC

Korisnik
  • Broj objava

    39
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

Nedavni posjetitelji profila

277 pregleda profila
  1. Molim nekog od odvjetnika za iskustvo u primjeni tarife pri sastavljanju isprava koje su temelj za upis podatak u sudski registar (npr. izmjena izjave o osnivanju ili društvenog ugovora radi usklađivanja TK, odluka o utvrđivanju predmeta poslovanja, odluka o imenovanju članova nadzornog odbora, opozivu, spajanju poslovnih udjela, promjeni tvrtke i sl.). Kako fakturirati sastav takvih odluka, osobito u slučaju kada stranka traži da mu se sve sastavi, a zatim ode s time kod JB koji to prebaci u JB akt i pošalje s prijavom na sudski registar. Da li je za sve osnovica TK (ili samo kod izjave o osnivanju i društvenog ugovora ili kad se dira u TK) ili je je riječ o neprocjenjivim pravnim poslovima (prema Tbr. 33/2)?
  2. Nisam čitala ranije objave, ali nema nikakve prepreke da vam netko proda 13 čestica, a na 14. čestici zadrži svoj suvlasnički udjel. Pretpostavljam da su sve te čestice upisane u isti zk. uložak. Neka Vas to ne muči, jer će zk. odjel ovu jednu koja ostane u suvlasništvu s bratom prenijeti u novi zk.uložak pa će u tom ulošku suvlasnici biti brat i Vi na jednoj čestici, a na ostalim česticama ćete Vi biti u posebnom ulošku samovlasnik (ili suvlasnik s nekim trećim).
  3. Može li nasljednik ustati tužbom protiv bivšeg bračnog druga ostaviteljice, a radi utvrđenja da je stan koji je upisan kao vlasništvo bivšeg muža ostaviteljice bio u stvari bračna stečevina koja nije nakon razvoda uopće utvrđivana? Tek na ostavini iza pokojne bivše mu supruge otkriveno da je stan na moru ostao upisan kao vlasništvo bivšeg supruga pokojne. Stan je stečen za vrijeme trajanja braka sredstvima iz rada i trebao bi biti upisan svakome od bivših supružnika u 1/2.
  4. Jedno dijete je maloljetno, a drugo punoljetno. Za oboje treba pokrenuti postupak. Majka bi dala punomoć za maloljetno dijete, a punoljetno za sebe, samo mi nije jasno da li to ide u jednom postupku ili u dva odvojena pojednostavnjena? Sigurno bi išla jednom tužbom za oba, ali s ovim pojednostavnjenim nisam na čisto.
  5. Da li netko zna može li se podnijeti prijedlog za određivanje uzdržavanja u pojednostavnjenom postupku za punoljetno dijete? Naime, piše da dijete u tom postupku zastupa roditelj s kojim dijete stanuje, što ima smisla ako je maloljetno, ali što ako je punoljetno (i školuje se)? I kako dokazati da drugi roditelj ne stanuje s djetetom ako se nije odjavio sa zajedničke adrese nego samo odselio?
  6. Za info - da se ne pitate zašto pitam te besmislice - riječ je o greški u pozivu koji je objavila FINA 😄 Provjereno sa stečajnim upraviteljem koji je zatražio ispravak. Već sam mislila da stvarno ništa ne razumijem....
  7. Molim pomoć oko jedne formulacije iz Poziva na sudjelovanje u elektroničkoj javnoj dražbi koji objavljuje FINA. Nekretnina je u vlasništvu pravne osobe u stečaju, na njoj je upisano razlučno pravo dva vjerovnika (naravno puno veće vrijednost nego je utvrđena vrijednost nekretnine). I sad u ovom Pozivu koji je objavljen stoji: "Naznaka prava koja ne prestaju prodajom: Razlučno pravo prvog razlučnog vjerovnika.......i drugog razlučnog vjerjovnika......" Zar ne prestaju razlučna prava i zar se ne brišu nakon prodaje na javnoj dražbi? U čl. 248. SZ stoji da se iz iznosa prodaje namiruju tražbine razlučnih vjerovnik... Obračun troškova i namirenje razlučnih vjerovnika Članak 248. (1) Nakon unovčenja stvari ili prava na kojemu postoji razlučno pravo upisano u javnoj knjizi sud će iz iznosa ostvarenoga prodajom: 1. namiriti troškove unovčenja iz članka 254. ovoga Zakona 2. namiriti tražbine razlučnih vjerovnika prema redoslijedu određenom pravilima ovršnoga postupka i 3. preostali iznos predati stečajnom upravitelju za namirenje stečajnih vjerovnika. (2) Sud je dužan donijeti rješenje o namirenju u roku od 30 od dana pravomoćnosti rješenja o dosudi. Inače u rješenju o dosudi nekretnine sud će odrediti da se nakon pravomoćnosti toga rješenja i nakon što kupac položi kupovninu u zemljišnu knjigu upiše u njegovu korist pravo vlasništva na dosuđenoj nekretnini te da se brišu prava i tereti na nekretnini koji prestaju njezinom prodajom - ova razlučna prava ne prestaju u ovom slučaju! Nakon pravomoćnosti rješenja o dosudi nekretnine i pošto kupac položi kupovninu, sud će donijeti zaključak o predaji nekretnine kupcu. A što će onda biti sa ovim razlučnim pravima hipotekarnih vjerovnika stečajnog dužnika koja su upisana na tim česticama?
  8. Što mora poduzeti oštećenik koji je potpisao obrazac imovinskopravnog zahtjeva koji mu je dan na policiji pri podnošenju kaznene prijave, ako ODO podnese optužnicu s kaznenim nalogom (kazneno djelo prijetnje iz čl. 139. st. 2. i 3.) i sud to prihvati bez provođenja rasprave? Hoće li sud u presudi uputiti oštećenika da svoj imovinskopravni zahtjev ostvaruje u parničnom postupku ili oštećenik mora nakon što primi optužnicu (s kaznenim nalogom) uputiti podnesak sa imovinskopravnim zahtjevom kako bi sud imao osnova eventualno odlučiti o istom ili to nije niti moguće ako ne provodi raspravu?
  9. Molim vas da li netko zna da li radnik koji je otišao u mirovinu kad tuži poslodavca za isplatu razlike plaće ima pravo na oslobođenje od plaćanja sudske pristojbe?
  10. Moram priznati da nisam znala da je nositelj kartice sudužnik... Da li ta tvrtka u kojoj ste radili još postoji, čudi me da se nisu pokušali naplatiti od njih? Mislim da bi bilo dobro da obavijestite tu tvrtku Svea Ekonomi da se vezano za to potraživanje vodi sudski spor koji još nije pravomoćno okončan.
  11. Pa meni se čini da je predugo, ali tko bi znao reći što se zbiva dok ne napravite uvid u spis. Probajte s brojem predmeta nazvati taj kancel i zamoliti informaciju, nekad daju bez problema i telefonom - ovisi koji je sud. Inače su neke ostavine dostupne i kroz e-spis, ne znam o čemu ovisi...
  12. Zamolite odvjetnika da Vam kaže koji je broj spisa i onda možete izvršiti uvid u e-spis http://e-predmet.pravosudje.hr/ Vidjet ćete barem kod koga je predmet, kad je otvoren, kad je došla požurnica i da li se još što događalo.
  13. Iza pokojne nasljednici su dvoje djece iz prvog braka i izvanbračni drug majke (status izvanbračnog druga utvrđen u sudskom postupku). Mogu li djeca iz prvog braka kao zakonski nasljednici iza pok. majke tražiti utvrđivanje bračne stečevine za vrijeme izvanbračne zajednice te tako nasljeđivati i imovinu stečenu radom za trajanja izvanbračne zajednice, a koja glasi na izvanbračnog druga majke? U kojem trenutku trebaju istaknuti taj zahtjev - da li u ostavinskom postupku ili ustati tužbom radi utvrđivanja bračne stečevine?
  14. Nažalost trebali ste reagirati u roku 15 dana od primitka odluke o prestanku radnog odnosa ili od saznanja za povredu Vašeg prava, te tražiti od poslodavca ostvarenje prava koje je povrijeđeno. Tek pod uvjetom da poslodavac nije niti u roku od 15 dana od Vašeg zahtjeva udovoljio istom (u Vašem slučaju vratio Vas na posao) možete ustati tužbom (opet u roku od 15 dana) koja bi sada u ovom slučaju bila procesno nedopuštena i sud bi je odbacio.
  15. Nažalost mislim da nema jer je riječ o stjecanju bez osnove i morate vratiti što ste tako primili.
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija