ponton

Dopis odvjetnika možete ignorirati ili po Vašoj procjeni mu odgovoriti da Vas ne uznemirava i pri tom mu navedite sljedeće: Niste Vi trgovac automobilima , niti proizvođač da dajete garanciju ili jamstvo. Po Vašem navodu radi se o BMW-u starom 25 godina, i to je stari auto, danas mu je lamela - kuplung , sutra alnaser, prekosutra ležaj u kotaču itd. Tko kupuje takve aute i za takvu cijenu mora ići na rizik nepredviđenih kvarova, i zato trgovci automobilima niti ne uzimaju tako stare aute, jer bih nešto trebali jamčiti garantirati. Kod privatne prodaje kakva je Vaša, princip je viđeno - kupljeno, kupac je mogao sam pregledati , doći s nekim tko se razumije ili tražiti pregled kod mehaničara, pa ako ima kvarova odustati od kupnje ili sniziti cijenu , jer ovaj dopis preko odvjetnika mi izgleda kao neki trik . Što se tiće ugovora, to trebate popraviti, da kupac može prenjeti vozilo.

Hvala, Borbena na odgovorima.

Prije više od 22 godine, podnio sam zahtjev za ostavinskom raspravom iza pokojnog prastrica, dakle brata mog pokojnog djeda. Predmet ostavinske rasprave, bila je štednja na računu u banci pokojnog prastrica, tada cca 1 000 DM, koja je tada u doba pokretanja stajala više od 30 godina. U rješenje o nasljeđivanju iza pok. prastrica, ušli su nasljednici mog pokojnog djeda djeca i unuci. Kako je moj djed, koji je preminuo preko 50 godina, poslije navedenog prastrica, imao još dva brata, koji su isto tako preminuli prije njega, a oni su imali nasljednike, za koje nisam znao njihova imena, niti adrese, nisu bili navedeni u ostavinskom postupku, a poslije u rješenju o nasljeđivanju, dakle naknadno sam saznao za njih, jer nemamo kontakte i ne poznajemo se. Sada, naknadno sam doznao, da se na navedenom prastricu, još vode nekoliko čestica zemlje, te treba opet pokrenuti ostavinski postupak, u kojem bih i preostale unuke i djecu od druga dva brata naveo, jer sada imam saznanja za njih, imena i adrese. Imam dva pitanja ako mi netko stručan može odgovoriti: 1. Trebam li pokrenuti novi ostavinski postupak, jer sada ima više nasljednika nego prvi put, ili da se kao naknadno pronađena imovina, vežem na stari postupak i samo navedem druge preostale nasljednike s imenima i adresama ?. 2. Ako pokrenem naknadno pronađenu imovinu i navedem sve nasljednike, i od preostala dva brata pokojnog djeda, ima li za mene kakvih sankcija, odnosno mogu li me ti nasljednici tužiti, jer nisu bili navedeni prvi put u ostavinskoj, odnosno rješenju o nasljeđivanju, a od tog rješenja o nasljeđivanju, odnosno pravomočnosti, prošlo je više od 10 godina ?.

Na trajanje parnice ne možete utjecati i 3-4 godine do prvostupanjske presude je normalno. Nemojte se obazirati na strica, šta on želi i šta je on uvjeren da će dobiti spor. Zato Vam je bitno da se u drugoj tužbi koju čete morati pokrenuti, nakon što se utvrdi da je stric nepošten posjednik, pozovete na čl.165.st.1 ZV, da stric plati sve koristi, znači od kada je promijenio bravu i za vrijeme ove parnice koja traje 3 godine, do predaje u posjed, što prije preda u posjed, bolje za njega , manje će trebati platiti, jer na svaki mjesečni iznos, još idu i zatezne kamate do isplate.

Teško da će stric uspjeti, ako je sve legalno, pobiti Vaš ugovor o doživotnom uzdržavanju s djedom. Neovisno o tužbi strica, pokrenite Vi ovu parnicu predaje u posjed , jer Vi ste vlasnik, i to je vlasnička, reinvidikacijska tužba za 4/6 nekretnine. Kada pravomočno uspijete u toj tužbi ide tužba za sve vrijeme korištenja ( u visini najamnine ) prema čl.165 st.1 ZV, dakle sve skupa će dosta vremenski trajati, pa krenite čim prije.

Kao prvo trebate pokrenuti tužbu za predaju u posjed 4/6 Vaše nekretnine. To je tzv. reinvidikacijska tužba i tražite da Vam stric preda u posjed 4/6 Vaše nekretnine, jer Vi ste vlasnik i stric to koristi bez pravne osnove, tj drži Vaš dio nekretnine u posjedu uz saznanje da ste Vi vlasnik. U toj tužbi bitno je da stric bude naveden kao NEPOŠTEN posjednik, jer ako je nepošten posjednik, po pravomočnosti te tužbe pokrenuti čete novu tužbu za korištenje 4/6 Vaše nekretnine i to za vrijeme nepoštenog posjedovanja Vašeg strica ( po Vašem navodu on to već koristi 3 godine, znači već je sada 3 godine nepošteni posjednik ) i to prema članku 165. st. 1 Zakona o vlasništvu, koji navodi da nepošteni posjednik mora nadoknaditi sve koristi ( korist su u vrijednosti najamnine koju bih platio na tržištu ), za svo vrijeme nepoštenog posjedovanja, odnosno do predaje u posjed. U toj tužbi za isplatu prema čl.165. st.1 ZV, trebati čete platiti građevinskog vještaka , preko suda, da on procijeni korist, najamninu, što je stric koristio svo vrijeme, a u toj tužbi idu i zatezne kamate, na svaki pojedini iznos, mjesečno. Ako biste sada direktno išli za naplatu koristi prema čl. 165 st.1 ZV, mogli biste biti odbijeni s tužbom, jer u reinvidikacijskoj tužbi treba utvrditi poštenje strica, jer ako je pošten prema čl.164 ZV ne mora ništa platiti, a ako je nepošten, a kako Vi navodite Vi ste vlasnik i onemogučava Vam pristup, on je nepošten i prema čl.165. st.1 mora platiti, ali to mora u prvoj tužbi utvrditi sud, na osnovu Vaše tužbe.

Mene navedena tema koristi od posjedovanja zemljišta isto interesira, pogotovo kada drugi koriste tuđe zemljište, i po nekim presudama čitajući e-oglasnu ploču, nije trebalo tužiti prema čl. 1120 ZOO, nego je trebalo primijeniti, čl. 165. st. 1 ZV, da se nadoknade sve koristi, koje je kao nepošteni posjednik imao za vrijeme posjedovanja. U obrazloženju presuda piše, da se ne primjenjuje čl. 1120. ZOO, jer ta odredba se primjenjuje samo kada, kada korisnik stvari nije u mogućnosti vratiti tu stvar, i tu je potrebno primijeniti odredbe ZV o obvezama posjednik tuđe stvari, a i VSRH ima takvu praksu i to u odlukama Rev-195/11-2od 21.12014, Rev--160/15-3 od 10.5.2016, i to može biti razlog što je prvostupanjski sud odbio tužbeni zahtjev, krivo postavljena tužba.

Možete li navesti primjere iz sudske prakse, za navedeno?

Trebao bih odvjetnika ili odvjetničko društvo, da me zastupa u građanskom postupku, za naknadu štete pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu, protiv osiguravajućeg društva. Također može i da mi se stručno sastavi tužba, u slučaju da me se ne želi zastupati, pa ću ja ostalo sam. Molio bih da mi se odvjetnici ili odvjetnička društva, koja se bave naknadama štete, s područja grada Zagreba jave čim prije.

Poštovani, Denver 41, zahvaljujem, se na presudi, VSRH. Sada moram proučiti te zastare, a onda potražiti odvjetnika, da mi podnese tužbu protiv osiguranja, i ako nikoga ne nađem, morati ću potražiti u rubrici tražim odvjetnika.

U vezi navedene teme, radi roka zastare, molio bih, ako mi netko može poslati odluku Vrhovnog suda poslovni broj : Rev - 905/2014-3 od 4.6.2019.

Poštovani, Denver 41, hvala na odgovoru i hvala na presudi VSRH Rev-812/01-01. Sada su mi neke stvari jasnije, kao npr da subjektivni rok može biti samo unutar objektivnog roka, a ne izvan njega. Također čitajući presudu Rev-812/01-01, jasno je navedeno da objektivni rok zastare potraživanja naknada štete počinje teći od nastanka štete, i da se to vrijeme ne mora podudarati s vremenom učinjene štetne radnje odnosno štetnog događaja.Za mene je važno što se navodi u reviziji, da objektivni rok zastare za naknadu štete počinje teći od trenutka kada su nastale štetne posljedice, a ne od štetnog događaja, kako to smatraju nižestupanjski sudovi. Jasno da se na nastanak štete moralo čekati, jer je bilo nepoznato kakva će presuda biti donesena, ( nadao sam se pozitivnoj presudi ), i po navedenom meni objektivni rok treba teći od dana zaprimanja revizije VSRH, da je revizija nedopuštena, a to je 5.9.2017. godine, i kako ste naveli subjektivni rok unutar objektivnog, a 3 godine od saznanja za štetu, tužbu moram čim prije podignuti protiv osiguranja. Ovo drugo što ste napisali, da se mora dokazati uspjeh u sporu to mi je jasno, i tu se radi o posljedično-uzročnoj vezi, gdje treba dokazati, da bih uspio u sporu.Taj dio me manje brine, jer ako ste čitali moj problem na početku objave, što sam imao sa ovakvim susjedom, u produžetku nekretnine isto imam susjedu, koja mi je sve identično napravila, kao ovaj susjed, oduzela posjed, postavila ogradu, taj sam postupak pravomočno okončao u svoju korist i preuzeo posjed, tako da me posljedično-uzročna veza, manje brine od zastare, a također treba i opseg štete dokazati.Sa pravilno napisanom revizijom, i na vrijeme podnesenom ustavnom tužbom uspio bih u postupku, više me je zabrinjavala zastara, i stoga se moram požuriti, sa podizanjem tužbe protiv osiguranja. Logično da osiguranje neće da plati štetu, pa zato i navode vrijeme štetne radnje, gdje mi uračunavaju i vrijeme provedeno na VSRH. Još jednom hvala na trudu i odgovoru.

Može li mi netko izvaditi sa sudačke mreže reviziju VSRH broj : Rev: 812/01-1 ?

Opet podižem ovu temu radi pitanja zastare potraživanja. Kao oštečenik štetu sam prijavio osiguranju odvjetnika.Uz obrazac zahtjeva, napisao sam obrazloženje i dostavio opsežnu dokumentaciju i račune, da dokažem visinu štete.Osiguranje odvjetnika me odbija i kao razlog navodi: " uzimajući u obzir datum nastanka štetnog događaja, nastupila je zastara eventualnog potraživanja, zbog čega je i zahtjev kao neosnovan otklonjen" i navode da sam ovlašten pokrenuti sudski postupak. Osiguranje računa zastaru od štetnog događaja, a to je krivo napisana revizija, redovna umjesto izvanredne i nepodnošenje ustavne tužbe uz reviziju, a to je bilo 17.1.2014. godine i od tada primjenjuju objektivni rok zastare od 5 godina i da je zastara nastupila u 1/2019. godine.Mišljenja sam da zastara, nije još uvijek nastupila, jer ćl. 230. st.1. ZOO navodi " Tražbina naknade štete zastarjeva za tri godine, otkad je oštečenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila". Smatram, da se zastara računa od dana saznanja za štetu, što je u mom slučaju, dan zaprimanja rješenja VSRH o nedopuštenosti revizije, a to je 5.9.2017. godine i u roku od tri godine, zastara nastupa 6.9.2020. godine.Ovo što sam naveo bio bih trogodišnji subjektivni zastarni rok.Kako vrijeme prolazi i imam sve manje vremena, trebao bih dignuti tužbu, ali ne bih htio da mi sud odbije tužbu iz razloga zastare, pa imam pitanje: Ako je objektivni rok od 5 godina prošao od štetnog događaja, da li imam pravo na naknadu štete od osiguranja po subjektivnom zastarnom roku , koji je 3 godine od saznanja , za štetu?. Osiguranje gleda samo objektivni rok zastare od 5 godina, a tu mi ulazi i vrijeme provedeno na VSRH skoro 4 godine, a ispadne da je subjektivni rok manje važan i da nema nekog značaja. Čitajući po internetu razne članke, naišao sam na članak informatora pod naslovom " Zastarni rokovi za naknadu štete prema ZOO". U članku jasno opisuju trogodišnji subjektivni zakonski zastarni rok, koji počinje teći kada oštečenik sazna za nastanak štete i štetnika. Za objektivni zastarni rok navode:" da objektivni rok zastare potraživanja naknade štete od 5 godina, računajući od dana nastanka štete primjenjuje kad subjektivni rok od 3 godine nakon saznanja za štetu i počinitelja istječe izvan petogodišnjeg roka.Objektivni rok zastare zahtjeva za naknadu štete počinje teći od trenutka kada su nastale štetne posljedice, a ne od štetnog događaja, kako to smatraju nižestupanjski sudovi.Drugo , objektivni se zastarni primjenjuje u materijalnopravnoj situaciji u kojoj subjektivni rok istječe nakon proteka objektivnog, te u situaciji u kojoj subjektivni rok do proteka objektivnog još nije ni počeo teći". Navode uz to i broj revizije VSRH: Rev: 812/01-1 ( molio bih ako netko ima tu reviziju da je objavi ) Prema navedenom , koliko razumijem: Po osiguranju meni je objektivni rok od 5 godina prošao, ali imam i subjektivni rok od 3 godine, od saznanja za štetu, koji istječe sa 5.9.2020. godine, i ako subjektivni rok propustim, onda će se primjeniti objektivni rok zastare od 5 godina , je li to tako ?. Zatim navodi se u tekstu, objektivni rok teće od štetnih posljedica, a ne od štetnog događaja.Za mene su nastale štetne posljedice, kada sam zaprimio rješenje VSRH, da je revizija nedopuštena, a to je bilo 5.9.2017. a ne da se računa od štetnog događaja, kako to računa osiguranje, jer tada se računa i vrijeme provedeno na VSRH, što je nepovoljno za mene.Ako je to tako kako je navedeno da se računa od štetnih posljedica onda bih se objektivni rok računao od 5.9.2017, isto kao subjektivni ?. Molio bih da mi netko odgovori je li u mom slučaju nastupila zastara i jesam li dobro razumio Rev: 812/01

Poštovana, Ruby Danderfluff, hvala na odgovorima i trudu. Ovih dana čitao sam neke presude, Općinskog građanskog suda u Zagrebu, gdje su tužitelji tužili HOK - osiguranje, osiguranje kod kojega su često osigurani odvjetnici i odvjetnička društva, i tako sam naišao na jednu presudu gdje se tuženik, HOK - osiguranje poziva na zastaru, koja je nastala štetnim događajem, ali u presudi P-5863/17 od 5.4.2019 navodi se:" u pravu je tužitelj kada tvrdi da tražbina ne nastaje nužno u trenutku štetnog događaja, već onda kada su poznate posljedice štetnog događaja, međutim, upravo je na tužitelju bio teret da dokaže kada su mu opseg i visina štete mogli biti najranije poznati". Prema navedenom "kada su poznate posljedice štetnog događaja", pa ako je u mom slučaju štetni događaj nastao nakon presude Ž. suda, i pisanjem redovne , a ne izvanredne revizije i ne podnošenjem Ustavne tužbe uz reviziju, meni su poznate posljedice štetnog događaja, tek zaprimanjem revizije 5.9.2017. i kako ste naveli 3 godine od saznanja, prema tome krajnji rok bih bio do 5.9.2020. godine i ja mislim kada budem siguran u tužbeni zahtjev podnjeti ga čim prije. Čitajući presude protiv HOK - osiguranja u takvim tipovima tužbi, bitno je da tužitelj dokaže sljedeće: štetnu radnju - protupravnost - uzročno-posljedičnu vezu između štetne radnje i osiguranja (odvjetnika) - postojanje štete. Bez svega toga navedenog nema uspjeha u sporu.

Poštovani, Ruby Danderfluff, još jednom hvala. Revizija je rješenjem VSRH, bila nedopuštena, a trebala je biti izvanredna, jer VPS: 130.000,00 KN , a napisana je kao redovna revizija , što je također greška odvjetnika, ja tada nisam znao razliku između redovne i izvanredne revizije, i bio sam uvjerenja da je dobro napisana i da trebamo uspjeti na reviziji, Sada je pitanje kako se gleda štetna radnja za mene, ja mislim da je meni nastala štetna radnja zaprimanjem revizije 5.9.2017. kada sam vidio da je nedopuštena i da ne mogu dalje, jer, ako je tri godine od saznanja za štetu onda bih bilo do 5.9.2020 , jer ja nisam mislio da sam saznao za štetu dostavom drugostupanjske presude, jer da je revizija uspjela , VSRH, vjerovatno bi ukinuo drugostupanjsku presudu i vratio sudu na ponovno odlučivanje. Je li moraju biti ispunjene obje pretpostavke 3 godine za štetu i 5 godina otkako je šteta nastala, ili je dovoljno da bude ispunjena samo jedna?.

Poštovani, Ruby Danderfluff, hvala na odgovorima. Za prvi odgovor mi je jasno, šteta bih bila troškovi zastupanja, jer šteta je umanjenje moje imovine, jer sada moram ići sve ispočetka , dužim putem i platiti opet drugog odvjetnika, i sve ostalo. Za drugi odgovor nikako mi nije jasno da se zastara računa od štetne radnje, a to je od propusta ustavne tužbe, jer reviziju radi odvjetnik ( ostali i ne mogu podnjeti reviziju ) i on mora biti siguran da će sa revizijom uspjeti, a ako je nesiguran onda treba uz reviziju podnjeti i ustavnu tužbu, ali to je stvar procjene odvjetnika, jer da smo uspjeli na reviziji , ustavna tužba je nepotrebna, jer samo sam na VSRH izgubio skoro 4 godine ( ako je zastara 3 godine , onda je po tome dok sam bio na VSRH po tome nastupila zastara), ali štetna radnja nastaje tek zaprimanjem revizije, jer sam mislio da ću uspjeti na reviziji, i da sam uspio ne bi bilo štetne radnje. Je li zastara 3 godine od saznanja za štetnu radnju? Je li odvjetničko društvo kao j.t.d. isto osigurano na iznos 9,000.000,00 KN? Četvrti odgovor to mi je jasno, HOK ću pitati, ali prije svega moram biti siguran u zastaru i od kada se računa.

Trebao bih pomoć, radi naknade štete od osiguranja, kod kojeg je bilo osigurano odvjetničko društvo, kao j.t.d , ne kao d.o.o. Odvjetnik iz odvjetničkog društva j.t.d zastupao me u građanskom pravu i tužbenim zahtjevom tražio je: 1.utvrđenje prava vlasništva 2.rušenje ograde 3.predaju u posjed 4.vađenje bespravno postavljenih cijevi 5.parnični trošak, za dio zemljišta koje mi je susjed bespravno zauzeo, a protivna strana je podnjela protutužbu za dosjelost mog dijela zemljišta. Tijekom postupka, moj odvjetnik je bez mog odobrenja odustao od 1. točke, tužbenog zahtjeva, utvrđenje prava vlasništva, a ostao kod preostale 4 točke.Nakon dva geodetska vještačenja, oba u moju korist ( jer sam vlasnik u knjigama i posjednik u katastru), prvostupanjski sud donio je presudu, da mi protivna strana, koja je odbijena za dosjelost, mora predati u posjed dio zemljišta i srušiti ogradu, a za preostale točke me odbio, a protivnu stranu odbio za dosjelost.Na prvostupanjsku presudu mi i protivna strana uložili smo žalbe gdje je drugostupanjski sud preinačio prvostupanjsku presudu i mene odbio prema čl.161.st.1 ZPP-a, da nisam dokazao da je sporna površina moje vlasništvo i da mi ne treba predati u posjed, a protivnu stranu pravomočno odbio za dosjelost.Presudu Županijskog suda odvjetnik zaprima 18.12.2013, a mene nakon 20 dana poziva pismeno poziva u ured ( na koverti piše 7.1.2014, ja primam 9.1.2014 ), da podnesemo reviziju, i u dopisu navodi da smatra da bih trebali imati uspjeha, ali me ne poziva, da uz reviziju podnesemo i ustavnu tužbu.(Ja tada nisam znao da se treba ustavna tužba podnjeti istovremeno s revizijom).Nakon 4 godine, dobivam rješenje VSRH, da je revizija nedopuštena, odvjetnik je u međuvremenu preminuo, odvjetničko društvo j.t.d. posluje sada pod drugim imenom. Nakon zaprimanja revizije, u roku od 30 dana , podnio sam Ustavnu tužbu, koja je rješenjem odbačena pod obrazloženjem: " podnošenjem revizije, koja je odbačena kao nedopuštena. nije produžen rok za podnošenje Ustavne tužbe u odnosu na drugostupanjsku presudu, te se taj rok ne računa od primitka osporenog revizijskog rješenja". Očigledno da je meni nemarnim, neprofesionalnim postupanjem preminulog odvjetnika nanesena šteta, a to bi bili troškovi zastupanja, preko 50.000,00 KN, jer meni je cijeli postupak njegovim odustajanjem od utvrđenja prava vlasništva i poslije uz reviziju ne podnošenjem Ustavne tužbe propao, i sada moram u novom postupku ići na utvrđenje prava vlasništva, pa tek nakon pravomočnosti, kada je utvrđena nova činjenica,pravo vlasništva s tužbom na predaju posjeda i rušenja ograde. Pitanja: 1.Je li se nastala šteta ogleda , u visini troškova zastupanja, a to su troškovi odvjetnika , vještaka , jer sada moram krenuti ispočetka i sve ponovo platiti ? 2.Kada nastupa zastara i od kada se računa? ( po čl. 225 ZOO stoji da šteta zastarjeva za tri godine, pa mislim da je za mene šteta nastala od saznanja da je revizija nedopuštena, a to je primitak revizije 5.9.2017) 3.Kako je odvjetnik bio iz odvjetničkog društva j.t.d, da li ono podliježe osiguranju, neovisno što je odvjetnik preminuo, jer da je i živ, ne bih tužio njega nego njegovo osiguranje kod kojeg je tada bio osiguran ? (Čitao sam da odvjetnik mora biti osiguran na min. 800.000,00 KN, a odvjetnička društva d.o.o., na 9,000.000,00 KN, a šta je s odvjetničkim društvom j.t.d , jer čuo sam da j.t.d. nema pravnu osobnost, dok d.o.o. ima pravnu osobnost, koja je to razlika ) 4.Kako doznati tko je osiguravatelj odvjetničkog društva j.t.d. ? ( pitati Hrvatsku odvjetničku komoru ). Molio bih ako netko zna da mi stručno odgovori.

Postovana Ruby Danderfluff, hvala na odgovoru.Nastojati ću podnjeti cim prije tuzbu, odmah nakon tuzbe za utvrđenje vlasnistva i u svakom slucaju paziti ću da budem u intervalu od max. 3 godine, otkad sam dobio rjesenje Vrhovnog suda, a to je do 8/2020 godine.Javit ću se u forum i jos jednom hvala.

Poštovana Ruby Danderfluff, hvala na odgovorima.Mišljenja sam isto kao i Vi da pismeno kontaktiram Hrvatsku odvjetničku komoru, i da doznam policu osiguranja od odvjetničkog društva.Razmišljajući o VPS-u, gledam da postavim 65.000 KN, jer toliko me s geodetskim vještačenjem, koštao odvjetnik (imam priznanice i račune), jer propao mi je cijeli postupak i moram ići na utvrđivanje vlasništva.Ako postavim VPS: 130.000 KN (vrijednost mog spora) i štetu od odvjetnika 65.000 KN zajedno 195.000 KN, biti će velika vrijednost spora svaka svaka radnja 2500 KN plus PDV, a ako je 65.000 KN 1000 KN plus PDV i neznam kako će sud gledati na to , a treba i sve to dokazati na sudu. Imam jedno pitanje: Za podignuti tužbu protiv osiguranja , je li vrijedi opći zastarni rok od 5 godina? Koliko razumijem kod mene poćinje teći zastara od zaprimanja rješenja Vrhovnog suda.

Poštovani Matrix i Ruby Danderfluff hvala Vam na odgovorima. . Ako ste čitali sve moje postove od početka, bio sam u nekoliko odvjetničkih ureda, i svi su mi rekli da je uz izvanrednu reviziju( radi VPS 130.000 KN ), a moj odvjetnik je predao kao redovnu (treba VPS 200.000 KN ), trebalo istovremeno podnjeti i ustavnu tužbu, jer ako ne ide izvanredna revizija, ustavna tužba je na čekanju, i ako je nepovoljan ishod revizije, tada dalje Ustavni sud razmatra povredu ustavnih prava, drugostupanjske presude (koja je preinačena, jer svi relevantni dokazi su na mojoj strani) , a kako je mene odvjetnik pozvao pismenim putem samo na reviziju ( to mi je i dokaz ), a revizija je bila nedopuštena, ja sam samo mogao podnjeti ustavnu tužbu na rješenje Vrhovnog suda, i Ustavni sud je napisao da ne postoje pretpostavke za odlučivanje o biti stvari i da nije produžen rok za podnošenje ustavne tužbe na drugostupanjsku presudu i to je vidljiv propust odvjetnika koji je sve to morao znati, i s mog stajališta lakše je pretpostaviti ishod ustavne tužbe da je bila na vrijeme podnesena, a to je da bih se ukinula preinačena presuda drugostupanjskog suda i postupak vratio drugostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Slažem se s Vama i to je logično, ali tako su mi pravnici objasnili, da treba da imam pravni interes. Kada podnesem tužbu za utvrđenje , javiti ću se u forum, jer vidim tema ima preko 1000 otvaranja i vjerovatno interesira forumaše. Imam dva pitanja u vezi odvjetnika i osiguranja 1.Kako doznati za policu odvjetničkog društva, gdje je osiguran u to vrijeme kada je nastala šteta? 2.Koliki VPS da postavim kao tužitelj , moje je mišljenje da treba da postavim onoliko koliko sam po priznanicama i računima i trošak revizije platio odvjetniku, jer cijeli mi je postupak zahvaljujući njemu propao, a to je cca 65.000 KN?

Poštovani forumaši, da se javim od mog zadnjeg javljanja 20.10.2017. u vezi teme "Postupak nakon odbačene revizije".Prošli tjedan dobio sam rješenje Ustavnog suda, da se ustavna tužba odbacuje.U obrazloženju rješenja napisano je da ne postoje pretpostavke za odlučivanje o biti stvari, i da podnošenjem izvanrednog pravnog lijeka (revizije), koji je odbačen kao nedopušten, nije produžen rok za podnošenje Ustavne tužbe u odnosu na drugostupanjsku presudu te se taj rok ne računa od primitka osporenog revizijskog rješenja, trebalo je istovremeno sa revizijom podnjeti i Ustavnun tužbu, i to je greška odvjetničkog ureda.Već sam kontaktirao neke pravnike i rečeno mi je da za moj slučaj jedino preostaje podnjeti tužbu protiv susjeda u kojoj ću zahtjevati da sud utvrdi moje vlasništvo na spornoj površini nekretnine jer o takvom zahtjevu sud još nije pravomočno odlučio, i to bi bila tužba za utvrđenje prema čl.187. ZPP-a, a takva tužba se može postaviti kada tužitelj ima pravni interes ( ja imam pravni interes ) prema čl.187.st.2 ZPP-a, jer u prethodnom postupku sud nije zauzeo stajalište da sam vlasnik, nije odlučio u izreci odluke, nego u obrazloženju presude, i stoga taj dio presude nije postao pravomočan, pa stoga mogu tražiti utvrđenje svog prava vlasništva. Ako uspijem s tužbom za utvrđenje, i kada odluka postane pravomočna, mogu tražiti ponavljanje postupka iz 2006. godine i to u roku od 30 dana, od dana kada mogu upotrijebiti pravomoćnu odluku, koja je razlog za ponavljanje postupka.Eto tako i na meni je puno posla.Sada bih ja imao jedno pitanje ako netko zna: Do svega toga, nedopuštene revizije i odbacivanja Ustavne tužbe, došlo je greškom bivšeg odvjetničkog ureda.Kako je prije i Matrix naveo, a to isto navodi i Ustavni sud, trebalo je istovremeno podnjeti reviziju i Ustavnu tužbu, ja to nisam znao, a odvjetnik me je 20 dana nakon zaprimanja presude Županijskog suda, pismenim putem pozvao da podnesem reviziju, ne navodeći da treba istovremeno podnjeti i Ustavnu tužbu, a u pismenom dopisu ne navodeći koju reviziju treba podnjeti izvanrednu ili redovnu, trebalo je napisati izvanrednu radi VPS:130.000 KN, a on je napisao redovnu koja je nedopuštena, i sve to je njegova greška, jer je to morao znati.Znam da je svaki odvjetnički ured osiguran policom za naknadu štete, ako nanese stranci štetu, a u ovom slučaju meni je nastala šteta, pa me interesira imam li radi greške odvjetnika pravo na naknadu štete od osiguranja - police odvjetničkog ureda?.

Postovani Matrix, Vi ste napisali:"Po vjestaku odgovarajuće struke, a sud će odluciti koja je to odgovarajuća struka". Kako se radi o naknadi, tj najamnini za građevinsko zemljiste, ja sam bio misljenja da treba navesti vjestaka građevinske struke, jer on je ovlasten procijeniti vrijednost građevinsnog zemljista, polozaj, infrastrukturu itd.Kada bih citao slicne presude u obrazlozenju presude, procitao bih da su neki tizitelji predlagali financijskog vjestaka, pogotovo za bespravno koristenje stanova, ali sud ih nije cesto uzimao u obzir , jer radi se o nekretninama, procjeni i tu su nekako najmjerodavniji vjestaci građevinsko-arhitektonske struke, a u predlaganju dokaza treba biti oprezan i precizan, jer logicno tuzena strana prigovara na vjestaka i nalaz, pa prema tome kako ste napisali navesti po vjestaku odgovarajuće struke, a sud neka odluci koja je to odgovarajuća struka.

Postovani Matrix, hvala na odgovoru.Citajući prvostupanjske presude OGZ, jasno mi je da kada tuzena strana prigovara na visinu naknade, jedan od dokaza jest izvođenje vjestacenjem po vjestaku građevinske struke ili eventualno po poreznoj upravi, ali ako porezna nema podataka o cijenama najamnina za određeno podrucje sto cesto i nema, a tuzitelj nije predlozio od dokaza vjestacenje po vjestaku građevinske struke, tuzbeni zahtjev se odbija, jer teret dokaza prema ZPP-u lezi na tuzitelju, i tako sam procitao nekoliko presuda , gdje je tuzitelj trebao dobiti spor, ali nije predlozio vjestacenje , a porezna nije imala podataka i bio je odbijen s tuzbenim zahtjevom.Obavezno moram kao dokaze u tuzbenom zahtjevu navesti vjestacenje po vjestaku građevinske struke, pravomoćnu presudu,saslusanje mene kao tuzitelja i tuzenice na okolnost i vrijeme posjedovanja, izvadak iz zemljisne knjige (radi aktivne legitimacije), jer tuzena strana cesto prigovara na aktivnu legitimaciju tuzitelja, pos. list, kopiju kat. plana, fotografije nekretnine,ocevid na licu mjesta, dokaz da je zemljiste građevinsko(olaksati procjenu vjestaku) itd. , cim vise dokaza, pa sud neka odluci koje dokaze da provede, jer po ZPP-u , poslije nema kao nekad dodavanja novih dokaza, jer kao sto sam napisao na meni kao tuzitelju je teret dokazivanja.Vama Matrix, jos jednom se zahvaljujem jer sam rijesio neke nedoumice, koje su me mucile, i sada je na meni, da cim prije se podnese tuzbeni zahtjev.Kada podnesem tuzbu, i tijekom postupka javit ću se u forum, da ispricam kako ide , ima li problema, jer vidim da moja tema ima puno otvaranja i da interesira mnoge forumase.

Postovani Matrix, hvala na odgovoru i savjetu.Vasim zadnjim odgovorom, sada mi je jasno da mogu postaviti tuzbeni zahtjev za naknadu koristi, za cijelo vrijeme posjedovanja, a tuzena je kao nepostena posjednica u pravomoćnoj presudi navedena od 2003. god., a najsigurnije od 1.1.2004. pa do mog preuzimanja 1.9.2017., a sve na osnovu cl.165.st.1.ZVDSP. Proucavao sam neke prvostupanjske presude, i evo primjera gdje se primjenjuje cl.1111. ZOO. i cl.165.st.1. ZVDSP:"Pravna situacija, a prema kojoj tuziteljica ne moze ostvarivati vlasnicka prava na svojoj nekretnini, jer se tuzenica koristi njezinim vlasnistvom, a to koristenje nema nikakve osnove u pravnom poslu, odluci suda,druge nadlezne vlasti ili zakonu, dovodi do primjene odredbe cl.1111 ZOO.Primjenom navedene odredbe ZOO-a tuziteljica jest doista ovlastena od tuzenice potrazivati naknadu.Navedeno pravo proizlazi i iz cl.165.st.1. ZVDSP, jer je tuzenica neposteni posjednik predmetne nekretnine, sto proizlazi iz pravomoćne presude, prema kojoj je tuzenici nalozeno predati tuziteljici u posjed.Radi navedenog, tuzenica, kao neposteni posjednik tuđe stvari, ne samo da tu stvar treba predati, već vlasniku mora naknaditi i sve koristi koje je tuzena imala za vrijeme svojega posjedovanja.Korist koju je tuzena imala od posjedovanja, ogleda se u cinjenici,da je tu stvar drzala u posjedu bez plaćanja naknade za koristenje, dok bi da je posjedovala drugu stvar, odnosno unajmljivala nekretninu slicnih karakteristika, za to trebala platiti najamninu.OGZ(P-2186/13 od 24.2.2016) U zadnjoj recenici presude obrazlozena je i korist koju je tuzena imala od posjedovanja, sto je identicno kao kod mene.Cim se koristila tuđim vlasnistvom imala je koristi i mogu li to kao dokaz da se okoristila primjeniti i kod mene?.