ŠumećiMagnezij

Jeste li dali izvanredni ili redovni otkaz? jer kod izvanrednog otkaza nema otkaznog roka

Pored toga, od jučer je na snazi odluka Stožera civilne zaštite da su poslodavci dužni omogućiti rad od kuće, ako je to moguće. Svakako mislim da se to odnosi na uredske poslove.

Ako nisu osigurani uvjeti rada za "zdrav" način rada i radi se o primjeni mjera za zaštitu od korone, predlažem pročitati članak 69. Zakona o zaštiti na radu, pogotovo stavke 4. i 5. "(4) Radnik ima pravo odbiti raditi i napustiti mjesto rada ako mu izravno prijeti rizik za život i zdravlje, sve dok poslodavac ne poduzme korektivne mjere te zbog takvog postupanja ne smije trpjeti štetne posljedice. (5) Poslodavac ne smije zahtijevati od radnika da ostane na mjestu rada dok na tom mjestu postoji izravan i ozbiljan rizik za život i zdravlje radnika." E sad je pitanje, da li bi se

Naravno, ne znam sve činjenice ali je u pravilu puno lakše prekinuti studentski ugovor. Primjerice, studentski ugovor se može sklapati na maksimalno 30 dana (iznimno 45 dana) tako da ga više nema nakon tog roka.

Ne morate ništa potpisivati. Ako bi vam poslodavac htio formalno spočitavati radi nepotpisivanja trebao bi donijeti odluku (potencijalni pisani dokaz) kojom utvrđuje da niste htjeli potpisati te dokumente. Vi bi se imali pravo žaliti na takvu odluku pa ako bi cijeli slučaj završio na sudu onda bi ste vi dobili slučaj. No, neovisno od toga, možete dati otkaz, a vrijeđanje na nacionalnoj osnovi je svakako razlog radi kojeg možete dati izvanredni otkaz pa onda ne bi ste niti morali odraditi otkazni rok. Samo pazite da se na razlog za izvanredni otkaz možete pozivati u roku od 15 dana otkad

Koji ugovor hoće poništiti? Ugovor o radu ili studentski?

Ne može jer se božićnica ne dodjeljuje na temelju rezultata pojedinog rada radnika već je to prigodna nagrada. Kao što i regres mora biti jednakog iznosa za svakog radnika, tako i mora biti božićnica. Predlažem da provjerite je li im poslodovac isplatio božićnicu ili nagradu za radne rezultate.U slučaju da su im bile isplaćene nagrade za radne rezultate onda bi poslodavac morao dobro objasniti kriterije na temelju kojih je odabrao sve radnike za nagradu osim Vas. Nedavno je država uvela mogućnost poslodavcima da neoporezivo isplaćuju radnicima nagrade za radne rezultate do 5000 kn.

Sukladno Zakonu o zaštiti na radu, poslodavac je za ozljede na radu objektivno odgovoran, što predstavlja veći stupanj odgovornosti. Drugim riječima, veoma mala je vjerojatnost da bi se poslodavac u sudskom postupku uspio izvući od plaćanja naknade štete. Što se tiče same svote koju bi mogli očekivati, veoma je teško dati procjenu. Postoje orijentacijski kriteriji Vrhovnog suda RH u kojima se spominju iznosi za pojedine slučajeve i intenzitetu povrede. Njima se služe medicinski u sudskim postupcima. Što je najbolje, upravo gledam Zakon o zaštiti na radu i ne vidim da je propisana p

Jedino što mi pada na pamet da morate potpisati je da vam je odluka dostavljena. Pazite da ne potpišete "sporazum o prestanku ugovora o radu" jer onda nemate gore navedena prava ili ju imate u umanjenom obliku. Što se tiče otpremnine, stvarno ju je jednostavno izračunati pa ne bi trebalo biti nesporazuma. No, ako imate radničko vijeće/sindikat u tvrtci vjerujem kako bi vam pomogli, a i uvijek možete pričekati s potpisivanjem te angažirati odvjetnika da vam provjeri. Sretno!

1. GO Pod pretpostavkom da ćete se vratiti na posao ili da će vam teći otkazni rok u 2019., onda bi ste sukladno članku 84. stavku 5. Zakona o radu (dalje: ZOR) imali pravo samo na GO iz 2018. g. Iako bi se prema načinu kako je odredba napisana moglo zaključiti kako imate pravo na GO iz 2016. i 2017. g. to nije tako jer se neiskorišteni GO može prenositi samo na sljedeću godinu ali ne i na godine koje iza nje slijede (npr. ne može se u 2018. g. koristiti GO iz 2016. g.). Poslodavac vam mora omogućiti korištenje GO-a iz 2018.g. ili isplatiti naknadu za neiskorišteni GO sukladno čl

Članak 116. st. 2. Zakona o radu propisuje: „(2) Ugovor o radu može se izvanredno otkazati samo u roku od petnaest dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.“ Uzimajući u obzir boldani dio, to znači da je rok od 15 dana subjektivni rok pa je u teoriji moguće da se odluka o izvanrednom otkazu donese i nakon nekoliko mjeseci, pod uvjetom da je odluka donesena u roku od 15 dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se temelji odluka o otkazu. E sad, prema sudskoj praksi, rok se poslodavcu računa od saznanja osobe nadležne za donošenje odluke o otkaz

Iz kojeg razloga niste zadovoljni jer vam je otkazni rok kasnije završio?

Ako kod poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće, sindikalni povjerenik preuzima sva prava i obveze radničkog vijeća propisane Zakonom o radu, osim prava da bude odabran kao predstavnik radnika u organu poslodavca organ koji nadzire vođenje poslova. Sindikalnog povjerenika bira sindikat. Sindikati koji imaju najmanje pet zaposlenih kod određenog poslodavca mogu imenovati ili izabrati jednog ili više sindikalnih povjerenika i to osoba koja je u radnom odnosu kod poslodavca.

Ovo o čemu pitate se naziva zakonska zabrana natjecanja radnika s poslodavcem. Inače, sudska praksa određuje kako Zakon o radu nije izričito propisao formu davanja odobrenja poslodavca pa to znači da odobrenje može biti i usmeno (Vrhovni sud RH Revr 732/07-2). No, slažem se da je uvijek imati bolje pisano odobrenje. Valja napomenuti da poslodavac može ostvarivati prava, koja proizlaze iz eventualnog kršenja zakonske zabrane natjecanje radnika, samo u roku 3 mjeseca od dana kada je poslodavac saznao za otvaranje Vašeg obrta. Imajte na umu da poslodavac u bilo kojem trenutku može opozv

Razlika između ugovora o radu i o djelu se procjenjuje od slučaja do slučaja. No, postoje neke smjernice koje upućuju o kojoj vrsti ugovora se radi. Inače, smatrat će se da je sklopljen ugovor o radu, a ne o djelu, ako su kumulativno ispunjeni sljedeći uvjeti: 1. predmet sklopljenog ugovora je kontinuirano obavljanje posla 2. riječ je o poslu za koji je trebalo sklopiti ugovor o radu zbog naravi ugovorenog posla s obzirom na a) narav rada b) vrstu rada i c) ovlasti poslodavca iz ugovora. Konkretnije, proučavaju se okolnosti kao što su npr. radite li u prostoru poslodavca, k