ŠumećiMagnezij

Ovo je točno. Samo bih se htio nadovezati da radnik, sukladno članku 82. Zakona o obveznim odnosima, ima pravo biti obaviješten o takvom sporazumu između starog i novog ovrhovoditelja. No, sudska praksa kaže da čak i u slučaju se ne zaprimi takva obavijest to ne rezultira nevaljanošću ugovora o cesiji.

Možete, ali onda se izlažete riziku da onda u eventualnom sudskom sporu, ako ga pokrene poslodavac, morate dokazati postojanje razloga za izvanredni otkaz (čl. 135. st. 3. Zakona o radu). Ako sud odluči da to nije bio dovoljan razlog za izvanredni otkaz onda možete snositi naknadu štete koju poslodavac potražuje. Preporuka je da prvo provjerite je li taj razlog dovoljan za izvanredni otkaz (opis je u čl. 116. st. 1. ZOR-a) i to onda morate napraviti u roku od 15 dana od dana saznanja kršenja.

Zakonski je uvjetovano da isplata bude najkasnije do 15. u sljedećem mjesecu. Točna odredba iz Zakona o radu (čl. 103. st. 2.) glasi: „(2) Naknadu iz stavka 1. (op.a. naknada za ugovornu zabranu natjecanja) ovoga članka poslodavac je dužan isplatiti radniku najkasnije do petnaestog u mjesecu za prethodni mjesec.“ Inače, Zakon o radu daje prednost dogovoru poslodavca i radnika za period isplate plaća i naknada plaća (čl. 92. st. 3. Zakona), ali ova odredba se baš specifično odnosi na naknadu u slučaju ugovorne zabrane natjecanja i ako ona ne predviđa mogućnost dogovora onda bih rekao

Slažem se. Ni Zakon o radu niti Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama ne predviđaju takvo pravo radnika. Primjerice, ZOR predviđa takvo pravo za radnika koji ima smanjenu radnu sposobnost pa poslodavac mora prilagoditi uvjete rada (između ostalog i raspored radnog vremena) potrebama radnika sa smanjenom radnom sposobnošću. No, nije predviđeno za osobe koje imaju pravo na rad s polovicom punog radnog vremena radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju.

U našem pravnom sustavu postoji apsolutna zabrana davanja otkaza trudnicama, zabranjeno je otkazati ugovor ne samo zbog trudnoće već i zbog razloga nevezanih uz trudnoću. Ako u roku od 15 dana od dostave otkaza obavijestite poslodavca o svojoj trudnoći i dostavite liječničku potvrdu o tome onda je otkaz koji ste dobili ništetan (članak 34. stavak 2. Zakon o radu).

Slažem se s ovim. No, ako radnik nije opozvao svoj zahtjev, poslodavac bi mogao donijeti odluku kojom prihvaća ponudu radnika i odmah ju dostaviti radniku. "Naime, sam sporazum ne mora biti u obliku jednog dokumenta potpisanog od obje ugovorne strane. U okolnostima kada radnik dostavi pisanu ponudu poslodavcu u kojoj predlaže sporazumni prestanak radnog odnosa, a poslodavac istu prihvati donošenjem odluke koju odmah dostavi radniku, tada je u smislu odredbe čl. 252. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08 i 125/11) sklopljen ugovor o sporazumnom presta

Smatram da ne. Članak 19. Zakona o radu propisuje jedino da se ne može zaposliti osoba mlađa od 15 godina ili osoba s 15 i starija od 15, a mlađa od 18 godina koja pohađa obvezno osnovno obrazovanje. Kako ne pohađaš osnovno obrazovanje, a i punoljetni si, ne vidim na koji način bi to bila prepreka pri zaposlenju.

Ne smiješ dobiti otkaz zato što si podnio zahtjev za ovrhu. No, može ti se "osvetiti" davanjem poslovno uvjetovanog otkaza jer mu je poslovanje ugroženo. Potpore se ne mogu koristiti ako poslodavac nije isplatio sve ranije plaće.

Božićnica nije pravo na koje radnik ima temeljem zakona već ako je propisano kao obveza poslodavca kolektivnim ugovorom, poslovnikom o radu ili ugovorom o radu (ovo zaista rijetko). Ako nije propisano ovim propisima, onda se radi o dobroj volji poslodavca hoće li isplatit božićnicu ili ne. No, ako poslodavac odluči isplatiti božićnicu onda ju mora isplatiti svim radnicima u istom iznosu (osim za radnike koji rade na nepuno rano vrijeme tada im se isplaćuje razmjerno njihovom radnom vremenu) tako da nije od značaja ako radite na određeno vrijeme. Svrha božićnice je, pak, podmirenje dijela trošk

Da, rekao bih da imate pravo na ponovnu naknadu jer piše "jednom godišnje". Znači, nije ograničeno na samo jednu naknadu po bolovanju već samo jedna naknada po bolovanju u kalendarskoj godini.

Iz upita malo proizlazi da ste u neprekidnom bolovanju barem od siječnja ove godine pa do danas, a ako niste u neprekidnom bolovanju od tada onda to mijenja stvari. Odgovor najviše ovisi o propisu koji uređuje naknadu za bolovanje dulju od 90 dana kod vašeg poslodavca (npr. pravilnik o radu ili kolektivni ugovor). Može biti da taj propis uređuje da se može isplatiti samo jedna naknada po bolovanju tako da onda ne biste imali pravo na još jednu naknadu ako ste u neprekidnom bolovanju, bez obzira trajalo ono 90 ili npr. 120, 200 ili 360 dana. Da zaključim, kako bi vam pomogli, moramo zn

Jeste li dali izvanredni ili redovni otkaz? jer kod izvanrednog otkaza nema otkaznog roka

Pored toga, od jučer je na snazi odluka Stožera civilne zaštite da su poslodavci dužni omogućiti rad od kuće, ako je to moguće. Svakako mislim da se to odnosi na uredske poslove.

Ako nisu osigurani uvjeti rada za "zdrav" način rada i radi se o primjeni mjera za zaštitu od korone, predlažem pročitati članak 69. Zakona o zaštiti na radu, pogotovo stavke 4. i 5. "(4) Radnik ima pravo odbiti raditi i napustiti mjesto rada ako mu izravno prijeti rizik za život i zdravlje, sve dok poslodavac ne poduzme korektivne mjere te zbog takvog postupanja ne smije trpjeti štetne posljedice. (5) Poslodavac ne smije zahtijevati od radnika da ostane na mjestu rada dok na tom mjestu postoji izravan i ozbiljan rizik za život i zdravlje radnika." E sad je pitanje, da li bi se

Naravno, ne znam sve činjenice ali je u pravilu puno lakše prekinuti studentski ugovor. Primjerice, studentski ugovor se može sklapati na maksimalno 30 dana (iznimno 45 dana) tako da ga više nema nakon tog roka.