Star1234

Citiraj

A ko izvještava predstavnika suvlasnika, je li on znao za tu činjenicu?

Pa ima uvid u ZK i provjerava stanje povremeno.

Još jedno pitanje. Sad sam pričao s drugim stanarima i većina stanara je protiv ovakvog Prijedloga za ovrhu. Što ukoliko u ovom trenutku, prije podnošenja prigovora, ukinemo ugovor s Upraviteljem i nadjemo drugog Upravitelja? Kako ce onda Upravitelj uopce moci u parnici zastupati stanare ako su prije nje otkazali Ugovor?

prije 1 sat, Željac047 je napisao:

Poštovani, ako ste se prihvatitli darovane stvari onda ste se prihvatili i obveze što proizlazi iz te darovane stvari (plaćanje pričuve za darovani Vam stan), pa nemože otac koji Vam je dragovoljno darovao stan, za isti još plaćati i pričuvu...

Vi ste trebali izvjestiti upravitelja zgrade da Vam pričuvu šalje na Vaše ime, te mu poslati, kao dokaz, Darovni ugovor.....kako bi oni na drugi način trebali znati da je Vama Vaš otac darovao taj stan i slati Vam pričuvu za isti na Vaše ime?, mogao je i otac, ali, razvidno, niste niti jedan niti drugi...

A ovo što spominjete da je dio duga otac otplatio, kao i to ja de dio duga u zastari, stavite Prigovor na taj dio duga, troškovi prigovora su Vam 100,00 kn ako ga radite sami...

Nisam se sjetio toga, a u međuvlasničkom ugovoru stoji da je to (izvješćivanje upravitelja) obveza tadašnjeg predstavnika stanara.

Također, kolike odvjetničke troškove mogu očekivati ako podnesem prigovor?

Prije 14 minuta, Željac047 je napisao:

Mogu, ako se nisu uspjeli naplatiti ovrhom protiv oca, tj. ako ocu nisu uspjeli ništa naplatiti (naravno uz zatezne kamate)...

Na koji način ste to dogovorili, usmeno ili pismeno?

Ako ste to pismeno dogovorili, potpisali ugovor, tj. naveli u Ugovoru o darovanju stana, trebate u prigovoru iznesite te činjenice, te dostaviti Ugovor kao dokaz, ali onda ćete zakomplicirati ocu "život", jer će ići njemu ovrha, nadam ste da ste svjesni da, sukladno ZOV-u i drugim stvarnim pravina, neko to mora platiti....

Na kraju, što sam Vas, iskreno, zaboravio pitati, tko se vodi kao vlasnik u ZK, Vi ili otac?

Pa kako mozemo oboje biti obveznici placanja priceve za isto razdoblje? Ako sam ja taj, onda nisu smjeli/oca ovrsiti, ako je on taj, onda mene ne bi smjeli/trebali
Pismeno ugovorom ovjerenim kod javnog biljeznika.

Ja se vodim.
 

Poštovani,

Mogu li mi raditi ovrhu na isti iznos na koji su napravili ocu?

Mijenja li išta činjenica da smo ja i otac dogovorili (ugovorno) da on nastavlja placati troskove rezije?

Dodatna napomena: oca su već ovršili za dio duga uključen u moje Rješenje o ovrsi, ali se nisu namirili koliko znam

Poštovani,

Prije 5 godina postao sam vlasnik stana darovanjem stana od oca. Od tada do danas računi na pričuvu su i dalje dolazili na oca, on ih nije redovno plaćao, ali niti jedan račun nije došao na moje ime niti me itko ikada kontaktirao. Danas sam dobio Rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave (neki njihov poslovni izvadak u kojem mogu napisat bilo što) na moje ime za dug po pričuvi kroz prethodnih 5 godina. Imam li kvalitetne osnove za prigovor obzirom da:

- tijekom 5 godina niti jedna uplatnica nije došla na moje ime niti me upravitelj zgrade kontaktirao

- nisam spomenut niti potpisan u nikakvom međuvlasničkom ugovoru

- dio duga je u zastari?

- ja sam odnedavno predstavnik stanara i ponovno, upravitelj zgrade me nije kontaktirao

U slučaju prigovora, koliki su dodatni troškovi?

Što ukoliko u samom darovnom ugovoru nema te stavke ali je naknadno (nakon par tjedana) uspostavljeno pravo zasnivanja osobne služnosti oca na predmetnoj nekretnini?

Pozdrav,

U slucaju da otac zeli darovati stan kcerki, a istovremeno otac zeli ostati obveznik plaćanja pričuve (za zgradu), mogu li otac i kcerka potpisati takav ugovor pa na taj nacin regulirati obveznika?

Hvala

Hvala vam na odgovorima! 

Pozdrav,

Imam stan u kojem ne živim i za kojeg bih dopustio svojoj sestrični da živi u njemu, nekoliko godina, koliko joj već treba. Obzirom da je u pitanju obitelj ne planiram joj to naplaćivati, jedino će režije plaćati sama i biti dužna voditi brigu o stanu. Ona naravno želi prijaviti boravište na adresi tog stana.

Kakvim ugovorom regulirati navedeni odnos, na način da nemam obvezu plaćanja poreza, što i ne bi imalo smisla obzirom da joj neću naplaćivati jer je obitelj. Možemo li potpisati nekakav ugovor o ustupanju/cuvanju nekretnine, i ako da, kako bi to trebalo izgledati?

Unaprijed hvala na odgovorima!!!!

Vjerovnik je tužio I-tuženog i II-tuženog (pobijanje pravnih radnji dužnika - darovnog ugovora) za iznos od oko 100 000kn. Prvostupanjski sud naložio je da II-tuženi mora podmiriti tražbinu prodajom nekretnine. I-tuženi se žalio.

Za vrijeme žalbenog postupka Tužitelj je prebio dio svojih potraživanja prema I-tuženom s potraživanjima I-tuženog prema njima Izjavom o prijeboju, tako da je sada dug I-tuženog puno manji.

Međutim, drugostupanjski Sud je u međuvremenu potvrdio presudu na 100 000kn, obzirom da je Izjava nastala kad je žalba već bila u radu.

Kako informirati Sud da je za velik dio iznosa izvršen prijeboj Vjerovnikovom Izjavom o prijeboju?

Hvala unaprijed

Vjerovnik (tuženik) pobija pravu radnju dužnika (prvotuženi) koji je poklonio kuću svojoj kćeri (drugotužena). Prvotuženi se protivio tužbenog zahtjevu dok se drugotužena uopće nije izjasnila niti odazvala. Sud je presudio u korist vjerovnika-tužitelja i naložio da prvotuženi i drugotužena moraju platiti troškove parničnog postupka solidarno. Troškovi uključuju brojne podneske tužitelja koje je izazvao isključivo prvotuženi. Ima li dobre osnove za žalbu drugotužene obzirom da nije niti osporavala niti priznavala tužbeni zahtjev niti se ikako izjašnjavala sudu? Također, postoji li razlika u pogledu udjela u predmetu spora između prvotuženog i drugotužene? Posebice obzirom na ovo:

Citiraj

Ako postoji znatna razlika u pogledu njihova udjela u predmetu spora, sud će prema razmjeru tog udjela odrediti koliki će dio troškova nadoknaditi svaki od suparničara. Dakle, da bi sud mogao osnovano postupiti tako da s obvezom naknade troška optereti svakog suparničara prema razmjeru njihova udjela u predmetu spora, teba postojati znatna razlika izmeñu omjera njihovih udjela, inače će suparničari snositi troškove na jednake dijelove.7 Suparničari koji su solidarno odgovorni u glavnoj stvari odgovaraju solidarno i za troškove dosuñene protivnoj strani. Za troškove uzrokovane posebnim parničnim radnjama pojedinih suparničara ostali suparničari ne odgovaraju.