spzg1234

Nema postupka, nema realnog događaja, postavljam hipotetsko - edukativno pitanje, nisam pravne struke, zato možda nespretno izražavam pitanje. Ali, kad ste već spomenuli oduzimanje protupravne stečene koristi presudom, postavljam pitanje zakonske mogućnosti da javna ustanova ne zatraži zatezna kamate, ili te mogućnosti nema tj zatezne kamate sd u svakom slučaju moraju platiti? I što u slučaju da se protupravna korist ne može objektivno procijeniti?

Obzirom da ova tema nije događaj nego tema za raspravu, otvorio sam nju u ovoj rubrici umjesto u kaznenom, ne znam je li sam dobro postupio. Tema: službena osoba radi u javnoj ustanovi, počini neke malverzacije ili pronevjeru ili gospodarski kriminal..itd, kazneno se proglasi krivim. Sad, povrh mjere ili kazne koju sud izriče, 1.mora li javna ustanova, mora li po sili zakona, podnijeti i tužbu za vračanje nelegalno zarađenog novca ili to ide automatizmom izrećenom presudom? 2. Ako se to podnese posebnom parnicom, može li ustanova ne goniti počinitelja za vračanje novca tj oprostiti ga? 3. Mora li javna ustanova zatražiti, osim glavnice, i zatezne kamate ili ima pravo počinitelju oprostiti zatezne kamate? 4. U slučaju da se radi o nedefiniranom iznosu dakle iznosu koji se teško može dokazati nego samo procijeniti na osnovi nekih događaja mada se, npr pronevjera, i odvijala, može se, ipak, sudski proglasiti počinitelja krivim i može li, odnosno mora li, javna ustanova zatražiti neku glavnicu i kamate?

Hvala.

U međuvremenu i nakon što sam odvjetniku inzistirao da mi zatraži rješenje od osiguratelja ili ću ja otići do njih i zatražiti jer, napomenuo sam, da ću ja osobno angažirati financijskog sudskog vještaka da mi vrši obračun, odvjetnik mi kaže: 'otići ću ja i zatražiti, oni su iznos uplatili na moj žiro račun i tako sam tebi predao, oni obično ne daju specifikaciju ni rješenje jedino ako se ide na sud'! Ima li tu logike?

Hvala puno.

Neke stvari su išle na sud dok druge nisu a kod prve vrste isplate kao i kod druge on mi daje novce bez ikakvog rješenja a meni je neugodno tražiti specifikaciju, znamo se dugo, ali kod zadnje isplate mi se ćini za oko dvadesetak tisuća kuna manje isplaćeno i on na to ne bi podnio žalbu. Znači ne treba ništa pisano radi odjave punomoći. Hvala lijepa.

Cijenjeni, vodim parnicu protiv osiguravateljsku kuću preko odvjetnika, ukratko zbog prometne nesreće u kojoj sam nastradao, stvari su čiste i drugi vozač je priznao krivnju, tako da nedoumica nema. Problem zbog kojeg se javljam je taj što moj odvjetnik svaki put mi isplati dio odštete (prvi put samu odštetu, drugi put razliku u zaradi zbog bolovanja) u kešu i bez da mi pokaže rješenja. Je li to normalno i legalno? Ako nije i ako želim odjaviti punumoć odvjetniku i prijeći drugome odvjetniku, koja je procedura? LP.

Kazneni sud ili prekršajni sud?

Jasno.

Hvala.

Poštovani, jednom sam postavio slično pitanje ali zadnje vrijeme dobivam različite odgovare iz različitih izvora. Naime, arhitekt mi pravi projekt za gradnju podruma, prizemlje i 2 kata. Od ovoga svega planiram samo jedan kat sredit za useljenje, ugraditi termoizolaciju i zatvor--prozore za čitav objekt, dok ću ostatak, uključujući pregradnih zidova, parketa, kupaona, instalacija...itd ostaviti da to čeka bolja vremena u financijskom smislu. Arhitekt je već napravio nacrt uključujući i pregradnih zidova, kupaona, instalacija...sve za čitav objekt. Moje pitanje, kad predam ovakav kompletan projekt radi građevinske dozvole za ČITAV objekt a unaprijed imam u planu samo jedan kat srediti, kao što sam već spomenuo, i za taj isti kat zatražiti uporabnu dozvolu (kad taj kat bude gotov za stanovanje) hoće biti problema tada s obzirom da je sam projekt odnosno nacrt obuhvaćao kompletenu gradnju tj pregradnih zidova, kupaona...itd drugog kata i podruma?

Na internetskim stranicama čitamo o činu ljubljenja jednog muškarca novinarke jedne njemačke tv postaje za vrijeme emitiranja izvještaja o nogometu iz Rusije. Smatra se takvo što bludnom radnom?

Pa je li se zna koje je vrijednosti sitna krađa u Njemačkoj?

Hvala.

Možda, po mom mišljenju, ako se slažete, ono što je bilo u Njemačkoj nije isto kao u slučaju koji sam naveo, tu se radi o pripitom (istina, blaže pijanom stanju) čovjeku jer pametan i trijezan čovjek ne bi navaljivao na ženu na javnoj površini /cesti dok je ono što je bilo u Njemačkoj masivan napad u trijeznom stanju, njihova vjerska struktura ne da za pravo zaključiti da konzumiraju alkohol, tako mi se čini. No i kad ste već spomenuli navedeni slučaj u Njemačkoj, pitam se, je li moguće da njemačka policija nije sposobna uhvatiti napadače!? Ili je nešto drugo posrijedi? I ako sam, napokon, dobro shvatio, psihijatrijsko vještačenje se vrši samo kod tri situacije: 1.Nad žrtvom u vezi mogućnosti otpora..itd kako ste prethodno opisali, 2.Nad napadačem kod silovanja i 3. Kod ostalih slučajeva 'ukoliko je bilo težih posljedica po nju'. Znači li to da sud neće zatražiti psihijatrijsko vještačenje nad napadačem koji je u mjesec dana vršio više bludnih radnji ili više pokušaja silovanja?

E sad mi je jasno, kao i razlika između spec.recidivizma i prod.k.djela. Dakle, kod ovakvih slučajeva bi trebalo vršiti psihijatrijsko vještačenje, za žrtvu da se ustanovi kako je doživjela i je li je opravdano eventualno njezino optuživanje za pokušaj silovanja, i za napadača da se ustanove njegove namjere dokle bi dosezale? Ako je to tako, izvlačim još jedno pitanje: je li se psihijatrijsko vještačenje vrši uvijek nad svim napadačima i žrtvama i seksualnih delikata? I još jedno pitanje, Ruby će se smijati, u konkretnom primjeru, ljudi su ga odmakli i dupustili da ide kući (recimo da je atmosfera noć Nove godine pa su možda i ti ljudi malo pripiti) dakle, napadnuta žena nije imala straha vikati i optuživati napadača za pokušaj silovanja (okružena je zaštitarima) ali, ta ista žena, da joj je palo na pamet, iz bilo kojeg razloga, da naknadno, sutra dan npr, ide u policijsku postaju i prijavi slučaj, bi li takav scenarij poprimio kriterije za pokušaj silovanja? Ili, pak, i tada bi trebalo vršiti psihijatrihsko vještačenje?

Malo ste me nasmijali komentarom 'maštovite', da, u pravu ste, i sam znam da pretjerujem u detaljiziranju, mada nisam pravnik, ipak, vrlo mi je zanimljiva ta struka, tiče se svakog i svakodnevnog života. Izvlačim ih iz mješovitih izvora, iz moje osobne daleke mladosti, prošlosti mojih vršnjaka, filmova pa i realne sadašnjosti... I opet, da, u konkretnom primjeru nema dobrovoljnog odustanka kad su ga već odmakli, to mi je promaklo. Jedino mi zadnji odgovor gosp G man malo nejasan, s jedne strane može uvjetna s druge strane 'veliko možda', no, ne bi volio više opterećivati tim detaljima, na forumu ima i pravih problema kojima se treba posvetiti. Hvala.

Je li pojam 'specijalni recidivizam', određen vremenskim rokom unutar kojeg se istvrsna radnja mora ponoviti? Je li se taj pojam odnosi na sva kaznena djela ili samo na neka? I po čemu se specijalni recidivizam razlikuje od produljenog k djela? Samo silovanje se može dokazati, bar donekle, nekim objektivnim elementima. Ali, da bi se neka radnja okvalificirala kao pokušaj silovanja od kojeg se odustalo, je li pri tome presudno isključivo doživljaj i mišljenje žrtve? npr muškarac namamljen alkoholom, nećemo kazati da je pijan jer se opravdanja za pijanog čovjeka mogu naći, dakle, samo je pripit pa je svijest ipak, do neke mjere, očuvana, u mraku i na cesti, nasrne na žensku osobu, legne na nju i samo ju ljubi par puta bez da ju pokušava skidati, ali, ona se naravno pripadne i zove upomoć, ljudi ga odmaknu od nje i puste da ide kući. Sad, s obzirom na ovakav prizor - scenarij, može žrtva samim svojim strahom koji je pretrpjela optužiti napadača za pokušaj silovanja? Dakle, kod ovakvih i sličnih slučajeva, gdje nema pipljivih dokaza za pokušaj silovanja u užem smislu riječi, je li ipak dovoljan strah žrtve i kako je ona doživjela incident da bi se to okvalificiralo kao pokušaj silovanja?

Jasno mi je u vezi ugleda i klijenata ali kad bi DORH saznao za to bi li tada, DORH, po službenoj dužnosti procesuirao?

Ako smijem upadati, znači, uprava banke ne mora prijaviti slučaj?

Hvala.

Ispričavam se, kad kažete da može, pri tome mislite da to može po propisima?

Molim Vas, nešto slično ali ipak drugačije. Prilikom izrade navedenog projekta, naravno od strane arhitekta--projektanta, može li arhitekt ne predvidjeti toplinsku izolaciju i onda za takav projekt dobiti građevinsku dozvolu?

I Vaš komentar mi je jasan osim jedne stvari. Vi ste spomenuli slučaj sa prometnim nesrećama, i mada su bile smrtne pisljedice, nažalost, i budemo realni, svima nama nešto tako može se desiti, ne tako olako naravno nego uz nemara i neodgovornu vožnju. Želim kazati da tu vrlo rijetko može biti namjera. Ruby je spomenula uvjetnu za bludne radnje, u redu, ali gotovo sigurno silovanje ne može proći sa uvjetnom, bar ja tako mislim, to su traume koje mogu doživotno trajati. Ali, što je sa pokušajem silovanja, tj aktom koji je u sredini između bludnih radnji i samog čina silovanja tj škakljive naravi, vi pravnici neusporedivo bolje od mene to znate i zato bih Vas kao pravnog autoriteta molio komentar, bi li se takve prometne, i mada su praćene smrtnim posljedicama, mogle uspoređivati sa pokušajem silovanja za koji sumnjam da može proći sa uvjetnom, ne znam, nisam pravnik.