Jump to content

andrijabandrija

Korisnik
  • Broj objava

    20
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

Sve što je andrijabandrija objavio

  1. Ja sam tuzitelj i u tuzbi samo kao dokaz predlozio uvid u jedan spis (jedna prosla parnica u kojoj sam bio tuzenik) na istom Sudu. Prethodni postupak je zakljucen i slijedi glavno rociste iduci tjedan. Znam da ne smijem prilagati nove cinjenice i dokaze bez opravdanog razloga. No htio bih priloziti jedan zapisnik (s pripremnog rocista) iz tog spisa na kojeg sam se pozvao vec u tuzbi, radi pojasnjenja. Smatra li se ovo novom cinjenicom ili dokazom (obzirom da sam u tuzbi naveo uvid u taj spis a sada samo preciziram) ili ne? Hvala
  2. Poštovani, Moja sestrična živi u mom stanu (potpisali smo Ugovor o zasnivanju osobne služnosti, ništa ne plaća osim što se brine za stan i režije plati). Sada bi htjela otvoriti d.o.o. sa sjedištem u tom mom stanu u kojem živi. Zanima me sljedeće: 1) Obzirom da stan nije u njenom vlasništvu, moramo li postojati neki ugovor o najmu poslovnog prostora za njen d.o.o. ili je dovoljna npr. moja pisana suglasnost ovjerena kod javnog bilježnika? 2) Na stanu je trenutno zabilježba ovrhe (to se sudski trenutno rješava). Priječi li navedeno registraciju d.o.o. u stanu? Pretpostavljam da ne. Srdačan pozdrav i hvala na odgovorima.
  3. Prema čl. 66 OZ Što u kontekstu ovog članka znači "ako provedba ovrhe nije započela", odnosno koja je to radnja nakon koje odgoda ovrhe na prijedlog ovrhovoditelja više nije moguća? Ova formulacija je malo čudna jer mi se čini da, tehnički gledano, provedba ovrhe kreće već s činom upisa zabilježbe ovrhe u zemljišne knjige, što je u pravilu odmah poslije rješenja o ovrsi na temelju ovršne isprave. To bi u praksi značilo da je ovrha na prijedlog ovrhovoditelja moguća samo prije stavljanja zabilježbe ovrhe. Moju sumnju potvrdjuje i komentar HUAN-a u izvješću savjetovanja o novom OZ. Zna li itko kako se ovaj članak u praksi tumači?
  4. Poštovani, Što učiniti kad se Sud u određenom ovršnom predmetu (ovrha na nekretnini) ponaša "šlampavo", u smislu da se ne pridržava odredbi samog Ovršnog zakona? Primjerice, žalbu riješi djelomice umjesto u cijelosti, i općenito se ne pridržava strogo Ovršnog zakona. Postoji li u tom slučaju neka viša instanca kojoj se moguće obratiti? Napominjem da se zapravo nemam na što žaliti jer se više manje sve rješava "zaključcima" protiv kojih nema pravnog lijeka, a na propuštanje radnji od Suda također ne znam kako se žaliti. Unaprijed hvala na odgovoru!
  5. Poštovani, Uskoro imam zakazano pripremno ročište u parnici za nedopuštenost ovrhe na nekretnini. Dosta sam sklon stresu, i jako bi mi olakšalo da u "publiku" dođe moj najbolji prijatelj, čisto kao podrška i pratnja. Naravno, isti bi samo sutio i gledao. Je li to dozvoljeno u slucaju pripremnog rocista? Ako ne, mogu li tražiti odobrenje od suda za tako nešto i kako to zatražiti?
  6. OK, jasno. Jos jedno pitanje: na navedenoj nekretnini i dalje stoji zabilježba prethodnog ispravnog postupka (koji je odbijen). Bi li bilo pametno najprije traziti brisanje te zabiljezbe prije no se uputimo ponovno u pojedinacni ispravni postupak? Jer ne znam kako mogu biti dvije zabiljezbe paralelno i je li to problem...
  7. Moj nedavno preminuli djed je navedeno zemljiste dobio putem Ugovora u diobi, no nije se nikad upisao, a mislim da se niti nije mogao upisati samo zahtjevom za upis bez ispravnog postupka/parnice obzirom da ne bi mogao dokazati neprekinuti slijed stjecanja. Djed je umro, a njegova nasljednica (moja baka) je nasljedila to zemljista kao vanknjizno vlasnistvo (to se spominje u Rjesenju iz ostavinskog postupka). Knjižni vlasnici su skupina ljudi, neki su odavno mrtvi, a za neke druge nismo nikad ni culi, niti su susjedi za njih culi. Zapravo, ne znamo ni temeljem cega su oni upisani...
  8. Imamo materijalni dokaz - Ugovor o diobi ovjeren kod javnog biljeznika (jos davno). Hvala na odgovoru! Još bih vas pitao: smatrate li da je pametnije u novom prijedlogu objasniti zašto ga ponovno podnosimo (okolnosti) ili ništa ne spominjati?
  9. Poštovani, Prošle godine pokrenuli smo pojedinačni ispravni postupak za jedno zemljište (zbog toga što stvarni vlasnik nije upisan u zemljišne knjige već su upisane osobe koje su odavno umrle). Održan je pojedinačni ispravni postupak, a svjedokinja je bila dosta senilna i govorila polu-razumno pa je sve završilo na način da ju se nije dobro razumjelo te je posljedično naš zahtjev odbijen. Sad joj se stanje malo popravilo, došla je k sebi, i vjerujemo da bi ju se bolje razumjelo, a pojavili su se u medjuvremenu i dodatni svjedoci... Je li moguće ponovno pokrenuti ispravni postupak za istu stvar? Pričao sam s par pravnika koji tvrde da činjenica prethodnog vođenja ispravnog postupka sama po sebi ne bi trebala biti razlog za odbacivanje novog prijedloga.. Ukoliko da, je li pametnije da ponovno pošaljemo isti prijedlog istog teksta ili je ipak bolje da objasnimo zašto ponovno tražimo istu stvar (nove okolnosti)? Unaprijed hvala na odgovoru...
  10. Poznato je da je rok za podnošenje žalbe na Rješenje o ovrsi (na nekretninama) na temelju ovršne isprave osam dana od dana primitika istog. Međutim, zanima me postoji li i rok za podnošenje prijedloga za odgodu ovrhe, te ako da, je li isto 8 dana? Čini mi se da se prijedlog za odgodu ovrhe može podnijeti i kasnije, odnosno, da nema posebno specificiranog roka. Unaprijed hvala na odgovoru!
  11. Treba nam odvjetnik na konzultacije. Tema: obiteljsko pravo preciznije odgovornost bracnih drugova za obveze prema trećima. Unaprijed hvala
  12. Ako ne postoji pisani trag o tome da je rijec o pozajmici, tesko cete natrag do tog novca.
  13. Čak i ako dođete do snimke, teško biste ju mogli koristiti u eventualnom sudskom postupku, osim ako ste najavili snimanje i druga strana je pristala.
  14. andrijabandrija

    Trening

    Mislim da je u dobroj poziciji kolegica - kao što kaže bovu, trebao bi postojati ugovor o pružanju usluge.
  15. Drot13 vas dobro pita - jeste li regulirali svoje međusobne obveze nekakvih ugovorom?
  16. Tko kaze da joj pripada joj 1/2 stana kao bracna stecevina? Imaju i bracni ugovor u kojem stoji da za obveze odgovaraju samostalno
  17. Da ali moj sin (njen muz) je usao u kredit dok je na snazi bio stari zakon. Mijenja li ova cinjenica ista?
  18. Da, jasno, ali može li sinova žena biti odgovorna na način da joj rade ovrhu na plaći i slično ukoliko je tuže?
  19. Nije ih imao u trenutku dobivanja kredita, vec poslije, kada je dobio otkaz i svasta mu se izdogadjalo
  20. Moj sin je ozenjen te je prije par godina uzeo stambeni kredit u jednoj komercijalnoj banci za kupnja stana za svoju obitelj. Njegova zena se nigdje ne spominje u Ugovoru o kreditu (niti kao jamac niti kao sudužnik). Postoji i jamac/suduznik, a to je treca osoba. Nazalost, sin vec neko vrijeme ne moze otplacivati dio kredita pa jamac uskace i otplacuje. Jamac je tuzio sina i sud je presudio u njegovu korist, medjutim, ne moze se naplatiti jer sin ima i druge ovrhovoditelje. Jamac prijeti da ce tuziti njegovu zenu. Moze li zena biti odgovorna (npr. bracna stecevina ili nesto tako) za taj kredit i regres jamcu ukoliko se apsolutno nigdje ne spominje u Ugovoru o kreditu, niti se slagala s uzimanjem tog kredita. (Zapravo nije htjela to). Naisao sam na kontradiktorne odgovore: Prema Uni Josipović ne: http://www.pravst.unist.hr/dokumenti/zbornik/2013107/zb201301_115.pdf Prema mišljenju odvjetnika takodjer ne: https://burza.com.hr/portal/odgovara-li-zena-za-suprugov-dug/6835 Prema, Gž-3608/13-3 možda i da, makar ne znam detalje ovog slucaja: Pozdrav svima i hvala
×
×
  • Napravi novi...