Jump to content

andrijabandrija

Korisnik
  • Broj objava

    23
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

Objave koje je andrijabandrija objavio

  1. Maleni upit:

    Sto se dogadja s odrzavanjem pripremnog rocista zakazanog za neki datum ukoliko do tog datuma poziv s informacijom o terminu nije stigao biti urucen tuzeniku ili tuzitelju? Odgadja se ili se odrzava svejedno makar dostava nije izvrsena?

    Hvala ljudi unaprijed

  2. Poštovani,

    Krajem prethodne godine (dakle prije oko 8 mjeseci) podnio sam DORH-u prijedlog za progon kaznenog djela iz čl. 133. KZ-a (Zlostavljanje na radu) protiv osobe koja mi je nadređena na poslu.

    DORH je predmet proslijedio nadleženoj policijskoj upravi u ZG, gdje je predmet dobio nadležni policajac te su ubrzo ispitani svjedoci koje sam predložio kao i ja sam. Policajac mi je rekao da je on svoje obavio (još u svibnju) i da se o daljnjem statusu predmeta informiram na DORH-u. U međuvremenu sam više puta kontaktirao DORH, a DORH mi je rekao da je predmet i dalje na policiji te da se i dalje vrše izvidi, što je nekako u kontradikciji s onim što mi je rekao policajac. Možda sam paranoičan no pribojavam se da osoba protiv koje sam podignuo prijedlog nije našla nekakav kontakt u policiji koji mu pomaže da "odugovlači" cijeli postupak. Također, na DORH mi je službenik kod kojeg sam se informirao o statusu predmeta rekao da to može trajati i mjesecima i godinama, no nije mi jasno gdje je zapelo kad je policajac rekao da je odrađeno s policijske strane. Osim toga, na DORH-u su me pitali "jesam li ispitan kao oštećenik", no nije mi je jasno na što je mislio - svakako me Policija detaljno ispitala (razgovor je trajao nekoliko sati), pa pretpostavljam da je to to.

    Moja pitanja su sljedeća: postoje li nekakvi rokovi za rješavanje prijave od strane DORH-a odnosno policije? Također, što mi je najpametnije činiti obzirom na gore opisanu situaciju?

    Unaprijed hvala

  3. Ja sam tuzitelj i u tuzbi samo kao dokaz predlozio uvid u jedan spis (jedna prosla parnica u kojoj sam bio tuzenik) na istom Sudu.

    Prethodni postupak je zakljucen i slijedi glavno rociste iduci tjedan.

    Znam da ne smijem prilagati nove cinjenice i dokaze bez opravdanog razloga. No htio bih priloziti jedan zapisnik (s pripremnog rocista) iz tog spisa na kojeg sam se pozvao vec u tuzbi, radi pojasnjenja.

    Smatra li se ovo novom cinjenicom ili dokazom (obzirom da sam u tuzbi naveo uvid u taj spis a sada samo preciziram) ili ne? Hvala

  4. Poštovani,

    Moja sestrična živi u mom stanu (potpisali smo Ugovor o zasnivanju osobne služnosti, ništa ne plaća osim što se brine za stan i režije plati). Sada bi htjela otvoriti d.o.o. sa sjedištem u tom mom stanu u kojem živi. Zanima me sljedeće:

    1) Obzirom da stan nije u njenom vlasništvu, moramo li postojati neki ugovor o najmu poslovnog prostora za njen d.o.o. ili je dovoljna npr. moja pisana suglasnost ovjerena kod javnog bilježnika?

    2) Na stanu je trenutno zabilježba ovrhe (to se sudski trenutno rješava). Priječi li navedeno registraciju d.o.o. u stanu? Pretpostavljam da ne.

    Srdačan pozdrav i hvala na odgovorima.

  5. Prema čl. 66 OZ

    Citiraj

    Na prijedlog ovrhovoditelja sud može, u potpunosti ili djelomice, odgoditi ovrhu samo jednom, ako provedba ovrhe nije započela, i to za vrijeme koje odredi sud.

    Što u kontekstu ovog članka znači "ako provedba ovrhe nije započela", odnosno koja je to radnja nakon koje odgoda ovrhe na prijedlog ovrhovoditelja više nije moguća?

    Ova formulacija je malo čudna jer mi se čini da, tehnički gledano, provedba ovrhe kreće već s činom upisa zabilježbe ovrhe u zemljišne knjige, što je u pravilu odmah poslije rješenja o ovrsi na temelju ovršne isprave. To bi u praksi značilo da je ovrha na prijedlog ovrhovoditelja moguća samo prije stavljanja zabilježbe ovrhe.

    Moju sumnju potvrdjuje i komentar HUAN-a u izvješću savjetovanja o novom OZ.

    Citiraj

    "Ovom odredbom ostaje isto definirana odgoda ovrhe na prijedlog ovrhovoditelja, odnosno da na prijedlog ovrhovoditelja sud može, u potpunosti ili djelomice, odgoditi ovrhu samo jednom, ako provedba ovrhe nije započela, i to za vrijeme koje odredi sud pa se predlaže istu izmijeniti kada je predmet ovrhe nekretnina. Naime, ovrha na nekretnini provodi se zabilježbom ovrhe u zemljišnoj knjizi, utvrđenjem vrijednosti nekretnine, prodajom nekretnine i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenoga prodajom (čl. 88 OZ.-a). Iz navedenog proizlazi da se ovrha na prijedlog ovrhovoditelja nikada ne bi mogla odgoditi kada je predmet ovrhe nekretnina, a sve iz razloga što je prva ovršna radnja kojom započine provedba ovrhe zabilježba te ovrhe u zemljišnim knjigama. Citiranu odredbu valjalo bi eventualno tumačiti na način da se ovrha na prijedlog ovrhovoditelja može odgoditi jednom ako provedba ovrhe nije započela, dok bi se mogla odgoditi više puta ako je provedba započela. Kada trenutno ne bismo tako tumačili tu zakonsku odredbu, ista bi bila neprimjenjiva. Životno je i logično da ovrhovoditelj može i smije disponirati svojim zahtjevima, a pogotovo kada ona ne diraju u prava trećih osoba i idu u korist ovršeniku. Naime, ovršni postupak u kojem je predmet ovrhe nekretnina nerijetko je najtegobniji po ovršenika pa svakako treba voditi računa o dostojanstvu istog i pokušati mirnim putem riješiti nastalu situaciju. Slijedom navedenog, čudi odredba trenutno važećeg zakona kojim se na prijedlog ovrhovoditelja zapravo ne može odgoditi ovrha na nekretnini. Mišljenja smo kako bi svaki pokušaj izvansudskog rješenja spora bio od iznimne koristi za ovršenika, neovisno je li provedba te ovrhe započela. Često se danas u praksi događa da novi ovrhovoditelj stupa u postupak umjesto starog i želi s ovršenikom dogovoriti jednokratnu ili obročnu otplatu, a da pritom ne izgubi mogućnost nastavka te ovrhe ako ovršenik ne bude kooperativan. I tu se javlja situacija da će, ako dođe do obustave predmetne ovrhe, troškove eventualnog ponovnog pokretanja ovrhe opet snositi ovršenik. Osim zaštite ovršenika i namirenja ovrhovoditelja, valja paziti da se ne dira u prava trećih. Budući da založna prava uknjižena na nekretnini prestaju danom pravomoćnosti rješenja o dosudi nekretnine kupcu pa makar isti nisu potpuno namireni, do tog dana moglo bi se disponirati i prijedlogom za odgodu ovrhe. Naš prijedlog izmjene odredbe čl. 70. OZ-a je sljedeći: „Na prijedlog ovrhovoditelja sud može, u potpunosti ili djelomice, odgoditi ovrhu do pravomoćnosti rješenja o dosudi, i to za vrijeme koje odredi sud.“."

    Zna li itko kako se ovaj članak u praksi tumači?

  6. Poštovani,

    Što učiniti kad se Sud u određenom ovršnom predmetu (ovrha na nekretnini) ponaša "šlampavo", u smislu da se ne pridržava odredbi samog Ovršnog zakona?

    Primjerice, žalbu riješi djelomice umjesto u cijelosti, i općenito se ne pridržava strogo Ovršnog zakona. Postoji li u tom slučaju neka viša instanca kojoj se moguće obratiti? Napominjem da se zapravo nemam na što žaliti jer se više manje sve rješava "zaključcima" protiv kojih nema pravnog lijeka, a na propuštanje radnji od Suda također ne znam kako se žaliti.

    Unaprijed hvala na odgovoru!

  7. Poštovani,

    Uskoro imam zakazano pripremno ročište u parnici za nedopuštenost ovrhe na nekretnini. Dosta sam sklon stresu, i jako bi mi olakšalo da u "publiku" dođe moj najbolji prijatelj, čisto kao podrška i pratnja. Naravno, isti bi samo sutio i gledao. 

    Je li to dozvoljeno u slucaju pripremnog rocista? Ako ne, mogu li tražiti odobrenje od suda za tako nešto i kako to zatražiti?

  8. OK, jasno. Jos jedno pitanje: na navedenoj nekretnini i dalje stoji zabilježba prethodnog ispravnog postupka (koji je odbijen). Bi li bilo pametno najprije traziti brisanje te zabiljezbe prije no se uputimo ponovno u pojedinacni ispravni postupak? Jer ne znam kako mogu biti dvije zabiljezbe paralelno i je li to problem...

  9. , Matrix je napisao:

    Da malo ovo rasčlanimo i utvrdimo, s kim ste vršili diobu i u kakvoj ste vezi sa knjižnim vlasnikom/vlasnicima. 

     

    Nepotrebno

     

    Moj nedavno preminuli djed je navedeno zemljiste dobio putem Ugovora u diobi, no nije se nikad upisao, a mislim da se niti nije mogao upisati samo zahtjevom za upis bez ispravnog postupka/parnice obzirom da ne bi mogao dokazati neprekinuti slijed stjecanja. Djed je umro, a njegova nasljednica (moja baka) je nasljedila to zemljista kao vanknjizno vlasnistvo (to se spominje u Rjesenju iz ostavinskog postupka). Knjižni vlasnici su skupina ljudi, neki su odavno mrtvi, a za neke druge nismo nikad ni culi, niti su susjedi za njih culi. Zapravo, ne znamo ni temeljem cega su oni upisani...

  10. Prije 40 minuta, Matrix je napisao:

    Jel imate kakav materijalni dokaz u vidu ugovora, posjedovnog lista ili pak rješenja o nasljeđivanju u kojem se navodi konkretna imovina kao izvanknjižno vlasništvo. 

     

    Dijelim citirano mišljenje, ovo iz razloga što se radi o zemljišno-knjižnom postupku, pa npr stranka podnese prijedlog za upis prava vlasništva koji rješenjem bude odbijen radi određenih manjkavosti, no to nije zapreka da stranka podnese novi uređen prijedlog. 

    Imamo materijalni dokaz - Ugovor o diobi ovjeren kod javnog biljeznika (jos davno).

    Hvala na odgovoru! Još bih vas pitao: smatrate li da je pametnije u novom prijedlogu objasniti zašto ga ponovno podnosimo (okolnosti) ili ništa ne spominjati?

  11. Poštovani,

    Prošle godine pokrenuli smo pojedinačni ispravni postupak za jedno zemljište (zbog toga što stvarni vlasnik nije upisan u zemljišne knjige već su upisane osobe koje su odavno umrle). Održan je pojedinačni ispravni postupak, a svjedokinja je bila dosta senilna i govorila polu-razumno pa je sve završilo na način da ju se nije dobro razumjelo te je posljedično naš zahtjev odbijen. Sad joj se stanje malo popravilo, došla je k sebi, i vjerujemo da bi ju se bolje razumjelo, a pojavili su se u medjuvremenu i dodatni svjedoci...

    Je li moguće ponovno pokrenuti ispravni postupak za istu stvar? Pričao sam s par pravnika koji tvrde da činjenica prethodnog vođenja ispravnog postupka sama po sebi ne bi trebala biti razlog za odbacivanje novog prijedloga..

    Ukoliko da, je li pametnije da ponovno pošaljemo isti prijedlog istog teksta ili je ipak bolje da objasnimo zašto ponovno tražimo istu stvar (nove okolnosti)?

    Unaprijed hvala na odgovoru...

  12. Poznato je da je rok za podnošenje žalbe na Rješenje o ovrsi (na nekretninama) na temelju ovršne isprave osam dana od dana primitika istog.

    Međutim, zanima me postoji li i rok za podnošenje prijedloga za odgodu ovrhe, te ako da, je li isto 8 dana?

    Čini mi se da se prijedlog za odgodu ovrhe može podnijeti i kasnije, odnosno, da nema posebno specificiranog roka.

    Unaprijed hvala na odgovoru!

  13. Prije 45 minuta, Matrix je napisao:

    Odredbama čl.44 Obiteljskog zakona ( NN 103/15 ) koji je na snazi od 01.11.2015.,ponovo je uvedena solidarna odgovornost bračnih drugova prema trečim osobama.

    Da ali moj sin (njen muz) je usao u kredit dok je na snazi bio stari zakon. Mijenja li ova cinjenica ista?

  14. Moj sin je ozenjen te je prije par godina uzeo stambeni kredit u jednoj komercijalnoj banci za kupnja stana za svoju obitelj. Njegova zena se nigdje ne spominje u Ugovoru o kreditu (niti kao jamac niti kao sudužnik). Postoji i jamac/suduznik, a to je treca osoba.

    Nazalost, sin vec neko vrijeme ne moze otplacivati dio kredita pa jamac uskace i otplacuje. Jamac je tuzio sina i sud je presudio u njegovu korist, medjutim, ne moze se naplatiti jer sin ima i druge ovrhovoditelje. Jamac prijeti da ce tuziti njegovu zenu. 

    Moze li zena biti odgovorna (npr. bracna stecevina ili nesto tako) za taj kredit i regres jamcu ukoliko se apsolutno nigdje ne spominje u Ugovoru o kreditu, niti se slagala s uzimanjem tog kredita. (Zapravo nije htjela to).

    Naisao sam na kontradiktorne odgovore:

    Prema Uni Josipović ne:

    http://www.pravst.unist.hr/dokumenti/zbornik/2013107/zb201301_115.pdf

    Prema mišljenju odvjetnika takodjer ne:

    https://burza.com.hr/portal/odgovara-li-zena-za-suprugov-dug/6835

    Prema, Gž-3608/13-3 možda i da, makar ne znam detalje ovog slucaja:

    Citiraj

    U odnosu na tvrdnje tužitelja da je kuća građena novčanim sredstvima koje je on dobio kao kredit i isti će i ubuduće otplaćivati, prvostupanjski sud stajališta je da novac dobiven osnovom kredita ne predstavlja vlastitu imovinu tužitelja iz razloga što je otplaćujući kredit imao manju mogućnost podmirivati ostale zajedničke troškove koje terete bračnu zajednicu, a da nakon razvoda braka, dug pojedinog bračnog druga s osnova kredita koji je utrošen za povećanje zajedničke imovine ili za druge zajedničke potrebe, predstavlja dug koji tereti oba bivša bračna druga i zbog čega kreditni dužnik koji sam otplaćuje kredit ima pravo od bivšeg bračnog druga zahtijevati polovicu novčanog iznosa.

     

    Pozdrav svima i hvala

×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija