Jump to content

marek_bla

Korisnik
  • Broj objava

    31
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

Sve što je marek_bla objavio

  1. Molim iskustvo ili mišljenje oko čuvanja ovršenikovih stvari. Kuća je prodana na dražbi, vlasnici sigurno neće napustiti dom te će ih trebati deložirati. Zanima me koje točno stvari treba čuvati? Jasno mi je za stvari unutar kuće, ali što je sa stvarima u dvorištu? Konkretno u tom dvorištu ljudi imaju kokoši, dijelove od 2 traktora (šasiju, motor), prikolicu, punu garažu ormara i alata te dva auta za otpad! Treba li se sve to čuvati u nekom sladištu? Posadili su i vrt, a u podrumu imaju drva, ugljen i tko zna što. I treba li se (sve) to čuvati mjesec dana ili godinu dana?
  2. Ovo gore i mene zanima. Evo konkretni slučaj: Na jednoj kući su dignuta dva kredita (ugovori sa založnim pravom). Jedan iz 2002 godine vrijednosti 70 000eur, drugi iz 2018 godine vrijednosti 20 000. Oba kredita daje ista banka. Sad je tek pokrenuta ovrha za ovaj iz 2002 od cca 35 000eur,a koji je postao ovršan dvije godine kasnije. Što je s ovim iz 2016? Zašto nije pokrenuta ovrha i za jedan i za drugi kredit? U riješenju o ovrsi se spominje samo taj prvi kredit. I zašto je uopće dozvoljen drugi kredit, ako prvi nije uredno plaćan?! Sad bude banka namirila samo prvi kredit, a drugi se briše (jer se ovrhom svi tereti brišu). Malo mi to nije jasno da banka gubi.
  3. Nije mi baš jasno zašto i po kojem/čijem tumačenju? Postoje specijalne punomoći s kojom te netko ovlasti da mu kupiš ili da mu prodaš stan, ali ne možeš ga ovlastiti da bude predstavnik suvlasnika niti da u tvoje ime potpisuje međuvlasnički?
  4. Punomoć za predstavnika stanara. Vlasnik stana A opunomoći drugu osobu da umjesto nje glasa i donosi sve odluke o održavanju zgrade, potpisivanju međuvlasničkog ugovora i sve ostalo što se tiče zgrade i da u slučaju da se vlasnik stana A izabere za predstavnika da onda osoba koja ima njezinu punomoć bude predstavnik stanara.
  5. Ali zakonski je ok ako suvlasnik stana opunomoći neku drugu osobu? Ili nije ok punomoć? Na kraju krajeva na osnovu punomoći možeš kupiti i prodati stan, pa valjda možeš biti i predstavnik.
  6. @Spitfire a kakva je situacija po pitanju vrta i parkinga ako su stanovi etažirani, 2 stana imaju većinu i dogovore recimo da treći (koji ima recimo obrt) uopće ne može parkirati u dvorištu? Dakle stanovi su etažirani, ali vrt i parking nigdje nisu u elaboratu niti su navedeni kao pripatci u vlasničkom listu.
  7. Je stvar dogovora. Kojeg? Na tom dijelu vrta je i jedno spremište. Treba definirati je li to spremište njegovo ili je zajedničko. Ako ogradi pristup spremištu je onemogućen.
  8. Sad je jedna cjelina i imamo pristup vrtu, ali ono. Koja je točno njegova strana? Lijeva, desna, srednja?
  9. 3 smo suvlasnika, etažirana je kuća od 3 kata na nas 3, ali vrt nije uopće podijeljen. Sad je jedna fizička cjelina i koliko ja razumijem je zajednički dok ga međuvlasničkim ne podijelimo ili ne isparceliramo.
  10. Ako suvlasnik ogradi vrt bez međuvlasničkog ugovora i bez da taj vrt ima upisan u vlasnički list što se može napraviti?
  11. Može li sud nekom od suvlasnika propisati manju pričuvu? Kako ide postupak? Ili je ta odluka suda samo onda kada npr treba mjenjati krov pa jedan suvlasnik nema toliko koliko bi trebao dati?
  12. Fora je da čovjek ima PLAN korištenja vrta i parkinga koje je priložio ugovoru. Ja kad sam kupovao taj plan nije bio napravljen i eto tobože upitno je što sam ja kupio. On sad tvrdi da je on siguran u svoje i da tu nema problema. Pitao je i u gruntovnici. Čak planira i ograditi "svoj" vrt po tom planu, a mislim da bu ti prvo mjernik trebao izać i izmjeriti. Velim u vlasničkom listu nema spomena o vrtu i parkingu. Što se tiče troškova što je ovo: Čl. 90 (2) Zajedničku pričuvu tvore novčani doprinosi koje su suvlasnici uplatili na temelju odluke donesene većinom suvlasničkih dijelova, odnosno odluke koju je na zahtjev nekoga suvlasnika donio sud s obzirom na predvidive troškove i uzimajući u obzir imovinsko stanje svih suvlasnika.
  13. Poštovani forumaši. Imam 2 pitanja. Kako nekome dokazati (i koji članak zakona pokazati) da dokle god se parkiralište i vrt ne pripoji stanu kao pripadak da je sve zajedničko? Koliko se sjećam ima negdje u zakonu da suvlasnik može zatražiti od suda da mu odredi visinu pričuve i visinu sudjelovanja u nekom hitnom trošku/popravku razmjerno njegovim prihodima?
  14. Dakle molim za točnu i provjerenu informaciju. Kupio sam stan u etažiranoj kući. Kuća je etažirana, ali u elaboratu o etažiranju nije ništa napisano ni ucrtano što se tiče dvorišta i parkinga niti je išta u zemljišnjim knjigama upisano po tom pitanju, dakle kuća i vrt i parking je na jednoj čestici. Međuvlasnički ugovor ne postoji. U stvarnosti je postojalo jedno parkirno mjesto. Kad sam kupovao naveli smo rečenicu: "Kupnjom gore navedene nekretnine kupac stječe i određeni suvlasnički dio zajedničkih dijelova zgrade,uređaja i zemljišta na kojemu je zgrada sagrađena, koji odgovara veličini posebnih dijelova u odnosu na cjelinu zgrade i zemljišta sukladno odredbama čl.68.,69. i 370. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, povezan s vlasništvom posebnih dijelova predmetne nekretnine." i još dodatno "Prodajom nekretnine opisane u čl. 1 ovog ugovora prodavatelj prodaje i svoj suvlasnički dio zemljišta na kojem se nekretnina opisana u čl.1 nalazi tj. svoj suvlasnički dio vrta i parkinga." U međuvremenu je prvotni vlasnik radio na svoju ruku plan korištenja vrta i parkinga. Dakle samo neki nacrt te se prodao još jedan stan, ali je taj vlasnik uz ugovor kupoprodajnog ugovora navodno priložio i taj taj plan korištenja. E sad meni taj novi suvlasnik kaže da je on kupio svoj dio vrta i parkinga, a ja nisam ništa osim stana!? Ja idem logikom da jesam (s onom gornjom rečenicom) i dodatno ako za njega vrijedi taj plan onda vrijedi i za mene jer se i moj dio vrta i parkinga nalazi u tom planu. Kad je on kupio onda su se još dodatna 2 parkirna mjesta napravila uz ono prvo. Treći vlasnik sad gnjavi s parkiranjem da je on radio ono prvo parkirno mjesto i da je on vlasnik baš toga parkinga (pristup vrtu ni nema i to ga ni ne zanima) i da je radio još 2 mjesta i da bi sad ja morao participirati u trošku tog parkinga. Ovaj treći valjda ne bi... Kako to jednom za svagda riješiti i upisati u neki ugovor, katastar što već. Jedni kažu da se vrt može upisati u zemljišne knjige, a parking ne, drugi kažu da može, a u stvarnosti vjerojatno ovisi na kojeg referenta naiđeš. Načelno su svi za međuvlasnički ugovor samo oni bi da nađemo šprancu i potpišemo, a to baš nije samo tako. Ima puno caka, ne?
  15. Kuća je već 10 godina etažirana i ako do sad nije imenovana prinudni upravitelj niti neće. Tvrtke nas traže 100kn+pdv za njihove usluge. Meni se to čini puno. Dakle svaki mjesec 100kn da bi oni slali uplatnice?! Kažu jednako imaju posla s nama kao i s zgradom od 25 stanova?!?! Nekretnina je stara 40 godina.
  16. Možete mi objasniti na nekom konkretnom primjeru u kojem slučaju, tko i kako imenuje prinudnog upravitelja? Jedna tvrtka iz Zg koja se bavi održavanje zgrada mi je opet rekla da smo mi granični slučaj i da ne trebamo upravitelja. Ipak poslali su ponudu manju od onih 1.53. Sad meni nije jasno jel mi trebamo upravitelja ili ne? Ako ne trebamo otvorit ćemo žiro račun i na njega uplaćivati iznos koji dogovorimo. Iako sam osobno sklop njima čisto radi slanja uplatnica, evidentiranja dugovanja i zavrzlama ako netko ne plaća. I neka lova se ipak skupi samo me zanima koliko od npr. 100kn pričuve uopće ostane na računu kad se oduzmu bankarske naknade i naknada upravitelju?!
  17. Postoji želja da organiziramo pričuvu i odaberemo suvlasnika, ali ne znamo kako to pokrenuti? Zvali smo tvrtku je bi uzeli našu kuću i rekli su da ispod 2.5kn po kvadratu ne misle uzimati. Minimalna cijena je 1.5kn ili? Jedni kažu da nama i ne treba tvrtka koja bi skupljala pričuvu, da to možemo i sami. Dakle mi bi otvorili žiro(ili tekući?)? račun u banci i na njega uplaćivali neku cifru. Jel treba ovjeravati potpise suvlasnika? Jel treba printati uplatnice? Jel treba prvo međuvlasnički? Za međuvlasnički ugovor nas žele oderati, a sami ne znamo složiti. Jel bi mogli ovako: Temeljem čl.380 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96), Uredbe o održavanju zgrada (NN 35/95) i Podatka o etalonskoj vrijednosti (NN 35/95) Suvlasnici zgrade na adresi xxxxxx, Katastarska općina: xxx, xxxx , broj katastarske čestice: xxx dana donose ODLUKU Da će od xxx godine na račun zajedničke pričuve otvoren u izdvajati 2 kn/m2 mjesečno. Suvlasnici svojim potpisom potvrđuju da su suglasni sa ovom odlukom:
  18. Poštovani. Živim u etažiranoj obiteljskoj kući s 3 stana i to je sada formalno i pravno mini stambena zgrada s 3 kata. Kako je friško etažirana nema međuvlasničkog ugovora ni pričuve, a podjela parkinga i vrta NIJE napravljena jer jedan stan NEMA pristup vrtu. Malo je čudno kako je prošao upis u zemljišne knjige bez tih stvari, ali eto. Koliko razumijem problematiku taj stan koji nema pristup vrtu ima pravo na vrt po zakonu, ali ga ne može realizirati osim ako si ide raditi neke stepenice ili lift sa svog kata direkt na svoj dio vrta, ali opet ostala 2 suvlasnika trebaju pristati na to? Mene zanima kako da uspostavimo pričuvu i na koji način postupiti ako dođe do zanemarivanja obveza održavanja? Koliko razumijem može se dogoditi da naprimjer krov prokisne, vlasnik zadnje etaže odluči ignorirati taj krov jer npr ne živi u tom stanu ili što već, a onda jedan suvlasnik TREBA: 1. anagažirati sudskog vještaka za građevinu koji će napisati da je sanacija krova hitan popravak 2. suvlasnik sam snosi troškove tog popravka 3. sudskim putem (parnicom) traži od ostalih naknadu štete? Kako to u praksi izgleda? Koliko je trošak te parnice? Treba uplatiti 2000kn uopće da bi se predmet stavio na sud? Koliko košta odvjetnik? Ako sud naloži da ostali suvlasnici nadoknade štetu što ako se ovi ogluše?
  19. Majstor se ne javlja niti odgovara na poruke. Budući da je bojler vrijednosti 10 000kn i termostat oko 1000, dakle sve skupa iznad 2000kn mogu li otići na policiju i reći da me pravario te neka pokrenu po službenoj dužnosti za kazneno djelo prevare? Imam li kakvih troškova na sudu ako neki sudac dosudi da gubim sud? Od dokaza imam: sms poruke gdje me pita tko kupuje bojler, (odgovaram da on), njegov troškovnik s njegove službene adrese gdje je vidljiva stavka bojlera, te njegov vlastoručni potpis s njegovim oib-om da je primio novac i nekoliko svjedoka te moje fotografije radova prije i poslije (na kojima se ne vide majstori). Račun (za radove) nemam. Prije svega ovoga planiram mu još pismeno na email poslati očitovanje.
  20. Iznosu MORH-u podliježe revalorizaciji, jel? Za skidanje tereta zna proći nekoliko mjeseci. Sve razlike ćete ionako vi kao kupac morati snositi i ne možete predvidjeti iznose. Dakle stavite iznose po sadašnjem tečaju (sve u eur), a onda ćete tečajne i druge razlike vi podmiriti kao kupac po srednjem tečaju HNB. Ili ako se tako dogovorite može i prodavatelj. p.s. Banci nije problem taj upisani teret i 2 vlasnika?
  21. 16.12. je prvi puta pokrenuta ovrha koliko znam. Jedna jedina. Teret (60 000eur) je upisan temeljem ugovora o namjenskom kreditu sa zasnivanjem založnog prava na nekretnini za korist bivše Međimurske banke, a sada PBZ, a ovaj drugi (od 20 000 eur) samo piše: ukniižba, založno pravo ugovor o kreditu broj xxx u protuvrijednosti kuna po srednjem tečaju HNB s ugovorenim naknadama i troškovima te fiksnom kamatom od 6% godišnje i u donjem redu PBZ banka. Dug je kolko su mi rekli 100 000kn. A kamata tko zna kolko. Jer kamata i dalje ide na glavnicu, a obzirom da nisu redovno otplaćivali.... Idu u parnicu protiv banke i to tako da pobijaju taj drugi kredit (kojim su htjeli zatvorit prvi kredit) za koji fakat ne piše temeljem čega je upisan teret. (ali ono- teret upisuje sud na temelju neke vjerodostojne isprave koja mora biti solemizirana, jel?) Žele tužit da oni taj drugi kredit nikad NISU KORISTILI. (valjda ni vidjeli nove, a meni to jako čudno). Kažem ne znam jel glavnica 100 000kn il kamata, ali tolko je spominjano i to odgovara iznosu ovog drugog kredita. Ja sad ne znam dal im je banka sjela na plaću, pa je to otplaćeno, ali kad su došli u banci nema komunikacije, ne žele dati ništa od papira. Tako su mi rekli.
  22. Ovdje pogledajte je li u sustavu pdv-a. https://oib.oib.hr/RpoProvjeriObveznikaPdvWeb/home @Matejko231 Kako može retroaktivno izdati račun. Mora se vidjeti i da je plaćen, zar ne?
  23. Kolika je šansa i kome uopće da prijavim obrtnika koji je u sustavu PDV-a zbog toga što mi ne želi dati garanciju za Vailant bojler (znači papire gdje se vidi da ga je kupio) te mi ju ovlašteni serviser ne može potvrditi. Njihovoj obrtničkoj komori mi nema smisla, eventualno državnom inspektoratu? Cijena bojlera je 10 000kn. Od njega imam e-mail s troškovnikom i dosta sms poruka te evidencije poziva. Plaćeno je na ruke. Radio je instalaciju plina (taj dio je plaćen na žiro račun) i instalaciju centralnog grijanja.
  24. Poštovani. Radi se o jednom članu obitelji čiju kuću žele ovršiti. Njezin sin je dignuo kredit u eur 2003. godine jedno 60 000eur, neredovito plaćao, a njegov otac je dao kuću kao zalog. Polovicu te kuće. Polovicu je imala majka. Zatim su (valjda opet taj sin) dignuli drugi kredit na istu tu kuću 2016 oko 20 000eur koliko je ostalo neplaćeno za prvi kredit. E sad oni tvrde da drugi kredit nije ni realiziran, a nije mi jasno kako nije ako u vlasničkom listu stoji uklnjižba založno pravo??!! Oni isto tvrde da je valjda glavnica otplaćena, a i da ne žele platiti kamate na prvi kredit (koje su vjerojatno narasle jer nisu redovito plaćali). Sin bio bez posla i tako dalje. Sad u našli jednog odvnetnika u Varaždinu koji ih zastupa, a meni ta priča strašno smrdi da je odvjetnik nepošten i da samo želi izvući love u postupku koji je jasan kao dan. Oni sad žele tužiti banku?!?! Koje su šanse da se taj sud dobije, koliki će bit troškovi odvjentika? O čemu se tu radi?! Što znače ova slova i skraćenice? Ispada da je kuća procjenjena na 80000uer, a sad po novom zakonu će se moći prodati na dražbi za koliko? Vlasnica kuće misli da joj ne mogu uzeti jedinu nekretninu u kojoj živi, a sama financira i sebe i još jednu familiju radi koje je to sve skupa i nastalo. Da se razumijemo penzioner je. Vjeruje u zastaru i tako to. Ovdje dolje možete vidjeti kronologiju. 1. 21.02.2020. Podnesak Odgovor/očitovanje na žalbu Ne V.&.V.O.D.J.T.D.Z.O.O.U. 2. 20.02.2020. Odluka/dopis suda Zaključak-upućivanje u parnicu Ne Sud 3. 08.01.2020. Odluka/dopis suda Dopis - dostava žalbe na odgovor Ne Sud 4. 27.12.2019. Podnesak Podnesak ovrhovoditelja Da V.&.V.O.D.J.T.D.Z.O.O.U. 5. 27.12.2019. Podnesak Žalba Da (odvjetnik) 6. 18.12.2019. Podnesak Ostalo Ne Z. 7. 13.12.2019. Odluka/dopis suda Rješenje - naplata pristojbe Ne Sud 8. 13.12.2019. Odluka/dopis suda Dopis Ne Sud 9. 11.12.2019. Odluka/dopis suda Rješenje - o ovrsi Ne Sud 10. 10.12.2019. Podnesak Prijedlog za ovrhu Da V.&.V.O.D.J.T.D.Z.O.O.U.
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija