Jump to content

pelig

Korisnik
  • Broj objava

    26
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  1. Rješenje o porezu sam dobio od općine u kojoj se nekretnina nalazi. Rješenje je napisano mjesec dana nakon što je rješenje o nasljeđivanju postalo pravomoćno. Na nekretnini nema plombe. Ali je općina pred pet godina, prijavila dugovanje na ime poreza i komunalne naknade sudu pred kojim se vodila ostavinska rasprava. Tu prijavu duga je općina napravila upravo zato što je odvjetnica potencijalne nasljednice odbila platiti prethodni dug zbog zastare. Dakle, ako ja pravilno razumijem, općina naplaćuje porez u ime porezne uprave. Općina, tj. njihov pravnik je stava da su prijavom potraživanja sudu pred pet godina oni onemogućili zastaru. Barem su mi tako odgovorili, kada sam se pozvao na zastaru. Sve skupa mi je dosta zbunjujuće, a pogotovo ta komunalna naknada i njena zastara?
  2. Rješenje sam dobio pred dva mjeseca, za dug od prethodnih 8 godina (od 2015.g) S time, da su 2018. prijavili potraživanje na sud koji je vodio ostavinski postupak. Dopunski, poslali su mi rješenje za komunalnu naknadu za tih istih 8 godina. Ja sam bio mišljenja da je za to zastara nakon tri godine po članku 226. Zakona o obveznim odnosima? Ili sam u krivu?
  3. Da i ja, kao laik upadnem u temu; Dobio sam porezno rješenje za nekretninu koju sam naslijedio. Kako se ostavinski postupak otezao više od deset godina i dug je malo veći. Sad, po starom zakonu zastara je navodno nastupala nakon tri godine. Po novom je to nakon šest godina. Znači li to da trenutkom donošenja novog zakona se automatski primjenjuje tih šest godina za sva dugovanja? Ili, što bi meni kao laiku bilo smisleno, da se šestogodišnji rok primjenjuje samo od stupanja na snagu novog Općeg poreznog zakona? (to je valjda 1. I 2017?)
  4. Susjedi su se dogovorili da će trošak izmjene dimnjaka snositi pričuva, a bojlere bi trebao kupiti svako za sebe. Meni to ne odgovara jer mi je postojeći bojler potpuno ispravan. Ali oni tvrde da moram ići u promjenu jer su oni većina. Zanima me mogu li me prisiliti na to? Mogu li na silu zamijeniti dimnjak i meni isključiti bojler (grijanje)?
  5. Imam slično pitanje. U mojoj zgradi dimnjaci zadovoljavaju uvjete za postojeće kombi bojlere. Međutim susjedi žele iste promijeniti kako bi ugradili kondenzacijske bojlere. Skupljaju potpise, jer tvrde da ako imaju preko 50% mogu nama ostalima nametnuti svoje rješenje tj. na silu isključiti naše bojlere i zamijeniti dimnjak na teret pričuve. Ja se pitam, mogu li odista to učiniti na osnovi diktata većine. A onda, ako da, tko će mi platiti zamjenu keramičkih pločica razbijenih kod zamjene dimnjaka, ako ih pustim u stan? A pretpostavljam da sam ih dužan pustiti u stan, iako će mi isključiti postojeći bojler?
  6. Da pokušam pojasniti; Dakle, pred par godina suvlasnica je digla protiv mene ovršni prijedlog na sudu u Rijeci, te istovremeno tužbu za smetanje suposjeda u Zagrebu. Povod za oboje je bio jedan prijepor oko termina korištenja. Dakle povod je jednak i dokazi su jednaki (s manjim varijacijama), ali sudovi to vjerojatno ne uzimaju kao isti postupak, jer su vodili odvojeno jedno od drugoga. Iako bih ja, kad bi postojala realna vjerojatnost za reviziju ovršnog postupka, kao glavni dokaz priložio presudu suda u Zagrebu. I to zato što je u toj presudi vrlo temeljito obrazloženo zašto moji postupci nisu bili smetanje suposjeda.
  7. Ovršni prijedlog temeljem sudske nagodbe. U osnovi je tužiteljica tvrdila da tom nagodbom ona ima prioritetno pravo korištenja u kojem je ja onemogućujem. Presuđeno mi je 1200kn + 150 kn za troškove žalbe. Presuda u Zagrebu, uglavnom tvrdi da tužiteljica nema prioritetno pravo korištenja, te da je ja nisam onemogućavao. E sad je li isti postupak ili ne? Opet slabo razumijem terminologiju. U Zagrebu sam tužen za istu stvar (događaje), ali kako je to bila parnica za smetanje posjeda, a ovo na moru, kako sam jučer saznao i nije, to ne znam računa li se kao isti postupak? Trebam se pridržavati toga da ne ometam tužiteljicu u njenom (prioritetnom) pravu na korištenje nekretnine.
  8. Ispričavam se jer sam laik, pa sa pravnom terminologijom baš i nisam na ti. Ono što sam ja mislio da je ovršna tužba, sud ustvari zove ovršni predmet. Vjerojatno je u tome razlika, a ja sam mislio da je to isto? U "Zaključku" suda mi je napisano da "odredbom čl. 52 stavka 1 i 3 OZ je normirano da ako je žalba izjavljena zbog razloga iz čl. 50. st. 1 točka 9 OZ ... sud uputiti ovršenika da u roku od 15 dana pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom..." Ja to nisam učinio, već sam istekom roka uplatio sve dosuđene mi troškove. Sad sam pogledao čl. 53 OZ; Razlog bi po meni bila donesena pravomočna presuda suda u Zg za smetanje posjeda, koja se u osnovi odnosi na isto djelo. Da budem precizniji, ja sam sudu i dostavio tu presudu neki dan, kao prilog jednom podnesku, jer taj predmet izgleda još nije zaključen iako je od Rješenja prošla već godina i pol - sud još provjerava pridržavam li se ovrhe.
  9. Da ne otvaram novu temu, postavit ću pitanje ovdje: Suvlasnik sam nekretnine na moru. Pred par godina druga suvlasnica me je digla protiv mene ovršnu tužbu na moru i tužbu za smetanje suposjeda u Zagrebu jer da ju onemogućujem u korištenju. Sud na moru je presudio ovrhu, a na moju žalbu me uputio da osporavam presudu pokretanjem nove parnice (čl.52 st. 1 i 3 OZ). Isto nisam učinio jer mi je jeftinije bilo platiti ovrhu nego voditi parnicu u drugom gradu. Istovremeno, parnica za smetanje posjeda u Zg je završena odbacivanjem tužbe. Na žalbu tužiteljice, presudu je dobio županijski sud i potvrdio prvostupanjsku presudu. Mene sada zanima, može li se temeljem tih dviju presuda na neki način poništiti (revizijom ili ponovnim otvaranjem) ovršna presuda (v.p.s. je bila 5000 kn)?
  10. Malo čitam ovu tematiku, pa se informiram. Ako sam pravo razumio, tužba mora ići tri mjeseca (negdje je pisalo jedan mjesec?) nakon saznanja o kleveti; Na Centru za socijalnu skrb se itako strane u sporu (supružnici) blate, pa nema nekog smisla išta poduzimati. Vjerojatno je ista stvar i za vanparnične postupke koji se vode kod javnog bilježnika (ostavina)? Međutim, mene zanima, što ako unutar parničnog postupka druga strana iznese klevetu protiv mene? Postoji li opcija, da se upozori sutkinju da je izneseno kleveta, te da se traži od nje da po službenoj dužnosti kazni počinitelja? Na taj način, osim što se štedi resurse za pokretanje tužbe se ujedno može i kvalitetno braniti protiv lažnih dokaza, ako se ne varam?
  11. Ah da, zaboravio sam napomenuti, da je taj limar bio unutar procijene njihovog procijenitelja, ali su i to odbili s objašnjenjem da je procijenitelj pogriješio!
  12. Glede tog nekažnjavanja, uvijek me nešto muči; Poništava li to kazna za prebrzu vožnju? Poništava li to sudar zbog oduzimanja prednosti? Za sva vremena, ili se nakon nekog proteka vremena briše?
  13. U stvari je policija došla za mnom u bolnicu, po izjavu i alkotest, pa pretpostavljam da su na temelju toga zaključili da se radi o ozljedi. U izvješću hitne je konačna dijagnoza kontuzija, što bi po domaće bilo nagnječenje. E sad, je li to ozljeda za sud ili ne? Da priložim to izvješće ili ne?
  14. Koji su kriteriji za umanjenje kazne, koje sud uzima u obzir? Teško materijano stanje vjerojatno je, ali treba li ga dokazivati? Samohrani roditelj, možda ? Branitelj, dragovoljac, ne znam? Treba li sve to dokazivati ili samo iznijeti u molbi?
  15. Nisam stručnjak, ali reći ću svoj primjer. Bio sam udaren od auta koji je također priznao. Također sam bio na procijeni (Wiener). Tražio sam najpovoljnijeg limara, jer su u ovlaštenom servisu inzistirali da se vrata ne mogu popraviti, već je potrebna kompletna zamjena... Uglavnom, osiguranje mi nije htijelo pokriti niti polovinu cijene tog najjeftinijeg limara.
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija