Borbena7

Najbolje Vam je to platiti.
Ako u vrijeme pokretanja postupka dug nije bio plaćen, nego ste ga platili naknadno, tada nemate pravo na povrat naknade za troškove ovršnog postupka, odnosno ni na trošak naknade Fine. Samo ako je ovrha pokrenuta greškom (u vrijeme pokretanja već ste bili platili), tada se trebate žaliti Državnom odvjetništvu i zahtijevati povrat novca u određeno navedenom roku. Znači trebate tražiti da Vam vrate naknadu koju ste platili Fini, jer su to troškovi koje ste imali zbog pogrešne ovrhe.

Ukoliko pokojnik nema imovine, tada se nema što naslijediti i u takvoj situaciji u ostavinskom postupku ne možete biti proglašeni kao nasljednici nečega čega nema. Kako nema osobe koja preuzima nasljedstvo, tako nema osobe koja bi preuzela dugovanje od pokojnika. Bez obzira je li već postupak pokrenut ili ga je tek potrebno pokrenuti, ovrhovoditelj uz ovršni prijedlog mora dostaviti rješenje o nasljeđivanju, da bi sud nastavio ili pokrenuo novi postupak na nasljednike. Kako se u Vašem slučaju nema što naslijediti, tako neće ni biti rješenja o nasljeđivanju koje bi udovoljavalo formi za nastavak ili pokretanje novog ovršnog postupka iz pokojne osobe.

Sredstva za mirovinu su osigurana, tako da nema razloga da ne dobijete svoje novce i na zaštićeni račun. Vjerujem da se radi o jako kratkom vremenskom roku dok Vam uplata bude vidljivosti na zaštićenom računu. Svakako nekakve znatnije vremenske razlike u isplati po ta dva računa, ne bi trebalo biti. 

Mišljenja sam da trebate početi pisati, a prestati telefonski zvati. Znači pisano i preporučeno sa povratnicom uputiti dopis Croatia osiguranju, da se žurno očituju o statusu Vašeg predmeta, odnosno da li je obrađen Vaš odštetni zahtjev, ako je da se očituju kada i na koji broj računa su izvršili uplatu, te da Vam dostave dokaz o tom postupanju.

Ako je Zagrebačka banka prodala svoje potraživanje Svea ekonomi, tada je posve nevažno što piše u njenom pismu namjere, jer ona više nije ovlaštena tražiti naplatu po toj osnovi.
Vam je u interesu da podmirite dug i da pri tome platite što manje. Prema tome, pokušajte se dogovoriti i postignuti dogovor sastaviti u obliku sporazuma o otplati duga. U sporazumu jasno dogovorite, što ste dužni podmiriti i u kojem roku, odnosno za koje postupke i kada se oni obvezuju povući ovršne prijedloge sa naplate i predložiti obustavu.
Oni tražbinu također mogu prodati nekome trećem vjerovniku, a to znači da tog trećeg vjerovnika obvezuje ovako sklopljeni sporazum prethodnog vjerovnika (tj. drugog vjerovnika Svea ekonomi) jer on stupa u postupak u stanju u kojem ga zatekne prilikom kupnje tražbine.

Prema Zakonu o obveznim odnosima, zastarom prestaje pravo zahtijevati ispunjenje obveze, a nastupa kad protekne zakonom određeno vrijeme u kojem je vjerovnik mogao zahtijevati ispunjenje obveze. S tim, da se zastara prekida podnošenjem tužbe i svakom drugom vjerovnikovom radnjom poduzetom protiv dužnika pred sudom ili drugim nadležnim tijelom radi utvrđivanja, osiguranja ili ostvarenja tražbine.
Što znači, da zastara, kao pravni institut, predstavlja gubitak zahtjeva na zaštitu vjerovnikova prava zbog njegova pasivnog držanja kroz zakonom određeno vrijeme.
Zahtjev za izravnu naplatu je aktivno postupanje vjerovnika, pred nadležnim tijelom i radi ostvarenja tražbine, te dovodi do prekida zastare.
A Fina je tijelo kojem je Ovršnim zakonom, Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima i podzakonskim propisima povjerena provedba ovrhe na novčanim sredstvima.
Na žalost, zastare nema za postupke blokade računa koje provodi FINA.

Članak 93. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, kaže da je Upravitelj osobito dužan položiti svakom suvlasniku uredan račun o poslovanju u prethodnoj kalendarskoj godini i staviti mu na prikladan način na uvid isprave na kojima se temelji (npr. opomene po dugovanju, pokrenuti ovršni postupci...), i to najkasnije do 30. lipnja svake godine. Međutim, nema zapreke da na osobni zahtjev suvlasnika ovako postupi bilo kada, a ne samo jednom godišnje.
Dugovanje u zajednički pričuvni fond zgrade nije dugovanje prema Upravitelju, nego prema ostalim suvlasnicima zgrade – sredstva pričuve nisu sredstva upravitelja zgrade, nego zajednički fond svih suvlasnika neke zgrade.
Svi u suvlasničkoj zajednici imaju pravo uvida u sve poslove koji se vode u ime i za račun suvlasničke zajednice. U to pravo spada i uvid u stanje i naplatu pričuve.
Ovakve informacije mogu se koristi sa osobne potrebe i mogu se međusobno razmjenjivati kao informacije između suvlasnika, ali se ne mogu javno isticati.

Dužina trajanja otkaznog roka temelji se na neprekidnoj duži trajanja radnog odnosa kod istog poslodavca. S tim da Zakon o radu propisuje najkraće trajanje otkaznog roka, a koje iznosi dva tjedna u slučaju kada je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno manje od jedne godine, to bi se po Zakonu o radu odnosilo na Vas. Međutim, to ne znači da otkazni rok ne može biti duži. Najkraće trajanje otkaznog roka uređeno je Zakonom o radu, ali on nije jedini izvor radnog prava pa je moguće kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, i drugačije urediti trajanje. Svakako, u tom slučaju na radnika se uvijek primjenjuje povoljniji propis. 

Pogledajte ovdje
 

Ako je Zagrebačka banka prodala svoje potraživanje Svea ekonomi, tada je posve nevažno što piše u njenom pismu namjere, jer ona više nije ovlaštena tražiti naplatu po toj osnovi.
Vam je u interesu da podmirite dug i da pri tome platite što manje. Prema tome, pokušajte se dogovoriti i postignuti dogovor sastaviti u obliku sporazuma o otplati duga. U sporazumu jasno dogovorite, što ste dužni podmiriti i u kojem roku, odnosno za koje postupke i kada se oni obvezuju povući ovršne prijedloge sa naplate i predložiti obustavu.
Oni tražbinu također mogu prodati nekome trećem vjerovniku, a to znači da tog trećeg vjerovnika obvezuje ovako sklopljeni sporazum prethodnog vjerovnika (tj. drugog vjerovnika Svea ekonomi) jer on stupa u postupak u stanju u kojem ga zatekne prilikom kupnje tražbine.

Pogrešno. U ovoj fazi nemate se zašto obraćati sudu, a ni ovrhovoditelju. Naprijed sam Vam navela što i kome šaljete. 

Ne, nužno ako Vam je račun već blokiran na ime ovršnog postupka koji se vodi radi ne plaćanja kredita, te iako imate zaštićeni račun se redovno po toj ovrsi ovrhovoditelj namiruje prisilnim ustezanjem. Naime, da bi mu sud dozvolio promjenu predmeta i sredstva ovrhe tj. prelazak sa novčane blokade na automobil, tada ovrhovoditelj mora dokazati da se uopće ne namiruje preko Vašeg računa (ako nema uopće prisilnih ustega u njegovu korist) u protivnom ako ovo ne dokaže sud će njegov prijedlog za promjenu predmeta i sredstva ovrhe odbiti kao neosnovan.

Smiju i dužni ste ima podmiriti preostalo dugovanje.
Kako se ovdje radi o djelomično podmirenom dugovanju, prema Zakonu o obveznim odnosima, i to u pogledu podmirenja duga po osnovi glavnice, vrijedi da se zatvaranje dugovanja obavlja na način da se primjenjuje prvo iduće pravilo, ukoliko ne postoje uvjeti za primjenu prethodnog pravila. Pa bi prvo pravilo bilo redom koji su sporazumno utvrdili, drugo redom kojeg je odredio dužnik, treće redom dospijeća tražbine itd.
Ukoliko postoje dugovi na ime kamata i troškova, tada se prije primjene navedenih pravila za podmirenje glavnice, treba primijeniti pravilo o obračunu kamata i troškova, što znači da se dug zatvara posebnim redom i to: prvo troškovi, pa kamate i tek onda glavnica.

Mišljenja sam da ovdje nije u pitanju ˝obična˝ ovrha na nekretnini, već da se radi o ovrsi radi iseljenja i predaje nekretnine, a to je poseban ovršni postupak.
A ovrha na mirovini ovdje bi se odnosila na prisilnu naplatu duga zbog neplaćanja najamnine. Tako da ovdje nije bitna visina duga, jer se tih 10.000.00 kn, ne odnosi na ovrhu na nekretnini.
Nove izmjene i dopune ovršnog zakona (u smislu zaštite jedine nekretnine i minimalnog iznosa od 20.000,00 kuna, radi provedbe ovrhe na nekretnini) se ne primjenjuje na Vaš postupka i to iz dva razloga: 1. ovdje nije u pitanju ovrha radi ostvarenja novčane tražbine, već ovrha radi iseljenja i predaje nekretnine i pod 2. ova iznimka jedine nekretnine i da se odnosi na Vaš postupak, primjenjuje se samo na pravne poslove sklopljene nakon stupanja na snagu ovih izmjena (3.8.2017.).
Ukoliko presuda postane pravomoćna, ne radi se o nametnutim dugovanjima već o dugu utvrđenom u sudskom postupku koji sa pravomoćnošću stječe svojstvo ovršnosti. I s tom ovršnom ispravom, ovrhovoditelji mogu tražiti namirenje neplaćenih najamnina prisilnim pute preko Vaše mirovine.

Smiju i dužni ste ima podmiriti preostalo dugovanje.
Kako se ovdje radi o djelomično podmirenom dugovanju, prema Zakonu o obveznim odnosima, i to u pogledu podmirenja duga po osnovi glavnice, vrijedi da se zatvaranje dugovanja obavlja na način da se primjenjuje prvo iduće pravilo, ukoliko ne postoje uvjeti za primjenu prethodnog pravila. Pa bi prvo pravilo bilo redom koji su sporazumno utvrdili, drugo redom kojeg je odredio dužnik, treće redom dospijeća tražbine itd.
Ukoliko postoje dugovi na ime kamata i troškova, tada se prije primjene navedenih pravila za podmirenje glavnice, treba primijeniti pravilo o obračunu kamata i troškova, što znači da se dug zatvara posebnim redom i to: prvo troškovi, pa kamate i tek onda glavnica.

Nema na čemu 
Zaboravila sam napomenuti, ukoliko gospođa bude slala žalbu neka svakako na kraju navede da predlaže da je se oslobodi plaćanja sudskih troškova, radi socijalnih prilika i neka taj svoj socijalni statusu argumentira.

Mišljenja sam da je ovrhovoditelj dostavio prijedlog za ovrhu na motornom vozilu, te da je sud izdao rješenje o ovrsi i da su napravljene samo zabilježbe na Fini i Mup-u, tako da se auto ne može prodati. Ovim zabilježbama ovrhovoditelj je stekao založno pravo na tom automobilu.
Po ovome što kažete, predmet stoji i po njemu se ne radi. Gospođa je trebala dobiti rješenje o ovrsi (na koje se može žaliti u roku od 8. dana) i uz njega taj zaključak da je dužna predati vozilo, jer da će joj se u protivnom oduzeti. Potom daljnji postupak ide da se to vozili, bilo dobrovoljno predano ili oduzeto, povjeri na čuvanje kako već piše u tom rješenju o ovrsi, zatim se utvrđuje njegova vrijednost i potom ga se na dražbi prodaje i od prodajne cijene se namiruje dug. Predmet je u fazi da su se ovrhovoditelji zabilježbom osigurali i da im cijelo vrijeme rastu kamate na taj dug, sud je pasivan i od ovakvog stanja nitko nema koristi. 
Najbolje bi bilo da gospođa pođe na sud i napravi uvid u svoj spis, te vidi je li stanje ovakvo kako sam navela. Također može zatražiti da osobno na sudu predigne rješenje o ovrsi kako bi mogla što prije uložiti žalbu i pokrenuti postupak iz mrtve točke. Ukoliko je stanje ovako, trebala bi napisati podnesak ili ako bude odmah slala žalbu može u njoj to navesti, da požuruje postupanje u svome predmetu iz razloga koje ste naveli, te ne bi bilo loše da dostavi i poseban zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku (požuriti će postupak, a i nema što izgubiti, eventualno uz to dobiti i nekakvu naknadu koja joj je s obzirom na situaciju potrebna).
I u pogledu Vašeg pitanja za izuzimanje auta kao predmeta ovrhe, to može navesti u žalbenim razlozima kada zaprimi rješenje o ovrsi, međutim mišljenja sam da su joj šanse vrlo male po tom pitanju, jer jednostavno auto nije predmet koji je po Ovršnom zakonu izuzet od ovrhe.
Ovim što sam navela, ili će se postupak pokrenuti i u nekom vremenu obustaviti, jer se auto ne može prodati (postoje različiti načini kad dolazi do obustave) ili će se prodati i bar dio duga podmiriti.

Nažalost, nije im zbog toga auto ostavljen već je takav tijek postupka. Prvo se donese rješenje o ovrsi na vozilu, izvrše se zabilježbe na Fini i Mup-u, a tek iza toga se ovršeniku dostavlja rješenje o ovrsi i zaključak u kojem se ovršeniku daje rok od 8 dana da preda vozilo i to na način kako je to navedeno u  tom rješenju o ovrsi. A ako ovršenik ne preda vozilo, ono će mu biti oduzeto bez obzira gdje se zatekne.
Da li je ovršenik zaprimio to rješenje i je bilo održano uredovanje sudskog ovršitelja?

Smiju i dužni ste ima podmiriti preostalo dugovanje.
Kako se ovdje radi o djelomično podmirenom dugovanju, prema Zakonu o obveznim odnosima, i to u pogledu podmirenja duga po osnovi glavnice, vrijedi da se zatvaranje dugovanja obavlja na način da se primjenjuje prvo iduće pravilo, ukoliko ne postoje uvjeti za primjenu prethodnog pravila. Pa bi prvo pravilo bilo redom koji su sporazumno utvrdili, drugo redom kojeg je odredio dužnik, treće redom dospijeća tražbine itd.
Ukoliko postoje dugovi na ime kamata i troškova, tada se prije primjene navedenih pravila za podmirenje glavnice, treba primijeniti pravilo o obračunu kamata i troškova, što znači da se dug zatvara posebnim redom i to: prvo troškovi, pa kamate i tek onda glavnica.

Mišljenja sam da ovdje nije u pitanju ˝obična˝ ovrha na nekretnini, već da se radi o ovrsi radi iseljenja i predaje nekretnine, a to je poseban ovršni postupak.
A ovrha na mirovini ovdje bi se odnosila na prisilnu naplatu duga zbog neplaćanja najamnine. Tako da ovdje nije bitna visina duga, jer se tih 10.000.00 kn, ne odnosi na ovrhu na nekretnini.
Nove izmjene i dopune ovršnog zakona (u smislu zaštite jedine nekretnine i minimalnog iznosa od 20.000,00 kuna, radi provedbe ovrhe na nekretnini) se ne primjenjuje na Vaš postupka i to iz dva razloga: 1. ovdje nije u pitanju ovrha radi ostvarenja novčane tražbine, već ovrha radi iseljenja i predaje nekretnine i pod 2. ova iznimka jedine nekretnine i da se odnosi na Vaš postupak, primjenjuje se samo na pravne poslove sklopljene nakon stupanja na snagu ovih izmjena (3.8.2017.).
Ukoliko presuda postane pravomoćna, ne radi se o nametnutim dugovanjima već o dugu utvrđenom u sudskom postupku koji sa pravomoćnošću stječe svojstvo ovršnosti. I s tom ovršnom ispravom, ovrhovoditelji mogu tražiti namirenje neplaćenih najamnina prisilnim pute preko Vaše mirovine.

Ne, nužno ako Vam je račun već blokiran na ime ovršnog postupka koji se vodi radi ne plaćanja kredita, te iako imate zaštićeni račun se redovno po toj ovrsi ovrhovoditelj namiruje prisilnim ustezanjem. Naime, da bi mu sud dozvolio promjenu predmeta i sredstva ovrhe tj. prelazak sa novčane blokade na automobil, tada ovrhovoditelj mora dokazati da se uopće ne namiruje preko Vašeg računa (ako nema uopće prisilnih ustega u njegovu korist) u protivnom ako ovo ne dokaže sud će njegov prijedlog za promjenu predmeta i sredstva ovrhe odbiti kao neosnovan.

Sud po zaprimljenom predmetu od javnog bilježnika, rješenjem donosi odluku o Vašem prigovoru. Kako rješenje još niste dobili, očito da odluka još nije donesena, tako da možete sudu poslati požurnicu za postupanje jer nema rokova koji ga obvezuju da donese odluku.

Pođite na sud i tražite da Vam sa klauzulom pravomoćnosti izdaju primjerak odluke kojom je odlučeno da se tužba ima smatrati povučenom. Potom, ukoliko imate rješenje kojim se stavlja izvan snage rješenje o ovrsi javnog bilježnika, priložite uz tu presudu te sve zajedno s istim dopisom pošaljite Tele2 i Inkasu. U dopisu navedite da tražite, da u što kraćem roku ažuriraju svoje podatke sa stvarnim stanje, te da Vam se omogući pravo na sklapanje pretplatničkog odnosa kod prijašnjeg ovrhovoditelja Tele2, a koje Vam je neosnovano uskraćeno zbog lošeg i nepravovremenog komuniciranja između prijašnjeg i novog ovrhovoditelja. Također, da ovo zahtijevate, tim više jer je ugovorom o cesiji novi ovrhovoditelj Inkaso otkupio pravo potraživanja, pa da Tele2 osim što je tužba povučena, nema ni pravnu osnovu ograničavati Vas sa sklapanjem ugovora na ime tražbine koju je prodao.

Pogrešno. U ovoj fazi nemate se zašto obraćati sudu, a ni ovrhovoditelju. Naprijed sam Vam navela što i kome šaljete. 

Krajnje Vam je vrijeme da im se počnete pismeno obraćati. Od zvanja nema koristi, morate imati pisani trag. Neka Vam i napišu to da nemaju pojma o spisu. Postoji mogućnost da je ovrhovoditelj zadržao prigovor za sebe, jer ste ga pogrešno poslati i da je u međuvremenu javni bilježnik na to rješenje u svom uredu iskazao klauzulu pravomoćnosti, pa da ovrhovoditelj raspolaže sa ovršnom ispravom. Također javni bilježnici čiste svoje arhive, i ako ne budete ništa poduzimali postoji mogućnost da Vam se spis izluči iz njihovih arhiva i da ga više stvarno ne bude, te treća opcija može biti, da je ovrhovoditelj poslao prigovor javnoj bilježnici, a ona da je spis poslala sudu i da tamo čeka na odlučivanje.