Lupus in Fabula

Odlično. Puno hvala Gala , puno mi je pomoglo!

Poštovani. Imam kolegu koji me konstantno psihološki maltretira i smeta u radu , da ne idemo u detalje. Imam u planu pisati dopis povjereniku za zaštitu dostojanstva. No šta mene zanima je ovo : U kojem roku moram sudu podnesti istu stvar te prestati dolaziti na posao jer se to riješiti neće samo tako pogotovo jer on šuruje sa osobom za zaštitu dostojanstva te gdje na sudu i kako to podnesti. Ima li netko neki savjet ili možda neku raspravu na internetu po tom pitanju? Hvala

Da li sud svejedno donosi neku odluku vezanu za pogrešnu česticu ako se to navede 04.04. ili nas upućuje u novi postupak. Punica koja još živi u toj kući , reći će da je ugovor potpisan na silu jer ona zna kako je to bilo te da daroprimatelj nije stupio u posjed! Ne znam zašto se pozivaju svjedoci ako ih se ne sasluša tj ako im se ne vjeruje. I čita se i piše po internetu o ništetnostima ugovora , pa ako ovo nije čisti primjer ništetnosti , onda stvarno ne moram dalje. Gdje je tu pravna sigurnost?! Darovatelj na silu daruje daroprimatelju sve svoje nekretnine te tako suprugu i dvije kćeri ostavlja bez ičega nakon 35 godina braka gdje on nije imao dana staža i ona je u sve ulagala. Darovni ugovor nastupa nakon smrti iako to ne piše ali tako bi trebalo biti jer na to upućuje iako nisu oni obrazovani baš, pa znači što lošije sastaviš darovni ugovor sa što više grešaka, to bolje prolaziš. Dakle, da smo saznali na vrijeme za taj ugovor i da je darovatelj supruzi sve darovao za života i ona se prva upisala kao vlasnik, onda ovaj sporni ugovor ne bi proizvodio učinke. Pred mjesec dana je tek bilo pripremno ročište , sada je za par dana glavno ročište valjda sa ostatkom svjedoka pa ćemo vidjeti. Hvala vam na pomoći.

Da li se može ovako nešto dodati tužbi od strane odvjetnika naravno?

U ugovoru iz NN pod točkom 1. ugovora o darivanju piše ovako : "darovatelj daruje daroprimatelju nekretninu uz uvjet doživotnog uživanja u istoj nekretnini." Tako da je darovatelj bio u posjedu do smrti 13.02. , a daroprimatelj se uknjižio u vlasništvo 18.02.

Hvala na odgovoru. Nismo provjeravali ali imamo darovni ugovor od pokojnog tasta. Nismo provjerili jer nismo odmah primjetili da je greška u čestici! I ja sam uvjeren da su trebali odbiti, međutim nisu iz nekog razloga. Išli smo na ništetnost zbog ne predaje u posjed daroprimatelju šta i je istina iako to daroprimatelj opovrgava lažnim izjavama i svjedocima. 04.04. je ponovljeno pripremno ročište zbog nedolaska nekoliko njegovih svjedoka.

Molim još samo objašnjenje. Na darovnom ugovoru se uz 5-6 čestica, darovala i čestica pod brojem 879 koja nije bila darovateljeva da je daruje , već čestica 880 te je u katastru svejedno upisana čestica 880. Tko je i kako to svojevoljno mogao upisati i zamjeniti? Da li je takav darovni ugovor ništetan?

Hvala vam puno na pomoći. Smanjili ste mi stres neopisivo. Hvala još jednom!

I dalje mi je teško shvatiti. Možda zato što sam previše različitih primjera pročitao. Ajmo ovako na primjer. Živim kod svojih roditelja kao podstanar i otac mi darovnim ugovorom na kojem smo samo ovjerili potpise daruje nekretninu u kojoj stanujemo. Ugovor nije solemniziran znaći niti je sastavljen u obliku javnobilježničkog akta , a u ugovoru piše da stječem pravo upisa vlasništva tek nakon smrti oca. Valjda sam zo dobro napisao. Da li je takav ugovor valjan. Da li moje stanovanje kao podstanar kod roditelja predstavlja pravu predaju u posjed?

Poštovani. Već neko vrijeme se mučim sa navodom iz naslova. Radi se o tome da smo podigli tužbu za ništetnosta darovnog ugovora. Darovni ugovor iz NN je sastavljen kaotično, sa puno grešaka i svejedno se daroprimatelj uspio upisati kao vlasnik iako je krivo upisan zemljoknjižni uložak , krive su čestice naveli koje niti nisu u vlasništvu darovatelj itd. Darovni ugovor je 2018 ovjeren kod javnog bilježnika tj ovjereni su potpisi i u ugovoru piše kako darovatelj do smrti zadržava pravo stanovanja u nekretnini. 5 dana nakon smrti darovatelja, daroprimatelj se upisao kao vlasnik te tako na ostavinskoj raspravi te nekretnine nisu niti bile. Podigli smo tužbu za ništetnost jer daroprimatelj iako je povremeno živio u toj kući sa roditeljima nije do smrti oca stupio u neposredan posjed iste tj nije postao vlasnikom, već je to ostavljeno za neko daljnje vrijeme. Uglavnom, ugovor je aktiviran tek pune 4 godine nakon šta je ovjeren. Dakle ugovor nije solemniziran niti napisan u obliku javnobilježničkog akta te smatramo da je zato ništetan. Ono najbitnije zbog čega noćima ne spavam i svakodnevno pregledavam internet je što točno znači "prava predaja stvari u neposredan posjed"? Molim objasniti na prosti način jer to značenje se nigdje na internetu ne nalazi! Hvala

Spitfire. Sutra je pripremno ročište. Supruga ide bez odvjetnika. Svi dokazi za ništetnost ugovora su predani od strane našeg odvjetnika kad se pokretala tužba. Ja sam još jednom supruzi sastavio Podnesak s kojeg ona može iščitati apsolutno sve bitno za tužbu. Zanima me samo da li taj Podnesak ona može potpisati pa ga priložiti jer u njemu su neke nadopune te sam u njemu naveo da kao prilog prilažemo nekoliko drugih istovjetnih sudskih odluka koje su dovele do proglašenja ništetnosti ugovora?! Treba li paziti na nešto posebno i da li će se nju tamo išta pitati pošto je to prvo tj pripremno ročište? Hvala

Spitfire , imam još jedno pitanje. Ako je otac sinu darovao nekretnine, više njih, oranice , kuću itd darovnim ugovorom (NN) na kojem su samo ovjereni potpisi s tim da u ugovoru postoji napomena da otac doživotno uživa u navedenoj nekretnini, ne nekretninama, a sin tu nastavi živjeti kao i do sada u svojoj sobi bez prave predaje nekretnine u posjed. Da li je taj ugovor važeći ako nije solemniziran ili javnobilježnički akt? Tj da li je u tom slučaju došlo do prave predaje stvari u posjed? Zahvaljujem

To se traži. Zahvaljujem se

Vrlo kratko. Da li je darovni ugovor kojim se daruje nekretnina ovjeren kod javnog bilježnika(potpisi), javnobilježnički akt ili solemnizirana privatna isprava ? Hvala

Poštovani. Supruga , njena sestra, brat i majka su trenutno u sporu zbog nasljedstva. U biti brat je potajno 2018 godine, tada teško bolesnog , a sada pokojnog oca natjerao da sve na njega prepiše. Na sreću , krivo su ispunili darovni ugovor i moja supruga je u ožujku pokrenula tužbu za ništetnost ugovora i još uvijek se ništa nije pokrenulo na sudu. Problemi nastaju kako sam navodio već u više navrata ovdje da moja supruga i sestra imaju problema pri posjetu majci koja je u toj kući , ulaz odvojeno od sina i snahe. Također se uništavaju šume i sve što je ostalo iza pokojnog tasta. Punica je kupila drva, platila da se srežu , a moja supruga i njena sestra su složile i sada je njihov brat ta drva prodao i majku ostavio da se nema čime grijati. Molim vas kako postupati u ovom slučaju? Zvati policiju ili neki centar? Punica se boji da će je izbaciti iz kuće, a boji se i kupiti drva još, da joj i to ne proda! Imaju oni svoje šume puno, ali on ne da da se reže jer samo on smije rezati. Grijala bi se ona na grijalicu ali se boji računa za struju i kako će njen sin reagirati. Hvala

Vjerujem da iako se očekuje da se dođe što prije, ljudi jednostavno iako su pripremni ne mogu doći tako brzo. I sam imam pripravnost , ali sam na zubu poslodavcu jer ukazujem na nepravilnosti pa sam eto u postupku gdje mi se pokušava dokazati da se nisam javljao na mobitel. Što je naravno neistina. Podmetanja su uvijek prisutna i za to nitko ne odgovara. Ako živim na primjer 6-7km od posla i čuvam sam djecu doma, ja se trebam snaći gdje ih ostaviti tj tko da mi ih pričuva, žao mi je ali 20 minuta je iznimno kratko vrijeme, a ta pripravnost je toliko slabo plaćena da čovjek pomisli da li mu to uopće treba u životu. Kod nas je sat pripravnosti plaćen 10% od redovnog sata ili ti nekih 2.5kn i to za 16 sati iznosi 40 kuna. ili vikendi 60kn. Također zakon kaže da pripravnost može biti regulirana jedino ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom. Nikakvom drugom odlukom. Ponavljam se, kod nas je regulirano samo plaćanje, ali ništa drugo. Uglavnom ovako piše, pa si svako tumači kako želi. "Za vrijeme obvezatne pripravnosti kod kuće, radniku pripada 10% osnovne cijene sata njegovog radnog mjesta. Odluku o uvođenju obvezatne pripravnosti kod kuće donosi poslodavac u savjetovanje s sindikalnim povjerenikom u funkciji radničkog vijeće." Ja to shvaćam na naćin da nije regulirano kolektivnim ugovorom ništa osim plaćanja , ali iskusniji kažu da je to sve kako treba. Dodam i screenshot zakona.

Poštovani. Zbog mog sindikalnog rada, na meti sam određenih ljudi u tvrtci koji mi već godinama smještaju razne po mene neugodne situacije kako bi me se na taj način riješili. Zadnja po redu je podvala gdje se navodno nisam javio na poziv u pripravnost ili ti pasivno dežurstvo. Da objasnim. Dežuran sam svaki drugi tjedan od 15-07 , a radim od 07-15. Vikendi po 24 sata. Do sada iza sebe imam godine pripravnosti i tisuće sati pripravnosti i nikada mi se nije dogodilo da se ne javljam na poziv. Trenutno me se optužuje da se nisam neki dan javio na poziv (NEMAM SLUŽBENI MOBITEL) te je umjesto mene pozvan moj "kolega" , kome je to zasmetalo te je to očito prijavio. U svoju obranu mogu dati ispis poziva te kao dokaz zatražiti od poslodavca da dokaže kada me se to zvalo da se nisam javio ali sve je to smiješno. Mene zanimaju ozbiljna rješenja jer će oni nastupiti ozbiljno i agresivno prema meni. U kolektivnom ugovoru što se tiče pripravnosti imamo samo pojašnjeno da je sat pripravnosti plaćen 10% od sata rada i to je sve. U ugovoru o radu također nema ništa o pripravnosti. Postoje samo interne odluke poslodavca gdje su ispisana radna mjesta koja imaju pripravnost. Da li mi poslodavac može izmisliti opomenu jer to mu je u cilju tj koja bi bila moja obrana s obzirom na navedeno. Hvala

Ne vjerujem da postoji koristan savjet. Ima radnika koji će to odraditi bez pogovora zbog novaca svakako, a opet ima i onih kojima to ne odgovara i ne treba extra lova i koji vole da se poštuje zakon o radu. Jedini savjet je pustiti onoga ko ne želi raditi da ne radi. Opet kažem, obaviti razgovore i ko želi neka radi, ko ne želi ne mora. Također mislim da je maksimalni broj sati u tjednu 50. Točnije 40 redovno + 10 prekovremeno.

Također vam ne smiju bez vašeg pristanka oduzet s plaće. Dakle, prema članku 88. Zakona o radu, poslodavac ne smije bez suglasnosti radnika svoje potraživanje prema radniku naplatiti uskratom isplate plaće ili nekoga njezinog dijela, odnosno uskratom isplate naknade plaće ili dijela naknade plaće, s time da se ne može dati prije nastanka potraživanja. Ako radnik ne da takav pisani pristanak, poslodavac može jedino na sudu tražiti isplatu.

ako vam oduzmi sa plaće zbog toga, prvo pišite zahtjev za zaštitu prava radnika koji uručite upravi. Imaju 15 dana da vam odgovore. Ako stigne po vas negativan odgovor , moj savjet je inspektorat rada. U 90% slučajeva se to pozitivno riješi koliko sam upoznat.

Napisao sam zahtjev na vrijeme tj par dana nakon plače u kojoj sam trebao dobiti stimulaciju pošto mi nije bio ponuđen aneks. Odgovor sam dobio danas i piše kako sam taj posao radio u kratkom vremenskom razdoblju te u neznatnom dijelu što u potpunosti nije istina. 15 dana raditi tuđi posao bez smjernica i znanja je poprilično komplicirano kad se od tebe očekuje da ne pogriješiš. Ni neću potpisati taj aneks ako mi ga ponude. Mislio sam da će u ovih 15 dana koliko sam bio zamjena dobiti barem nekakvo povećanje ali eto..ništa. Hvala na odgovoru Borbena.

Poštovani. Našao sam se u situaciji za koju nigdje ne nalazim konkretni odgovor. U tvrtci imamo kolektivni ugovor koji kaže ovako: "ako radnik mora sa stanice međumjesnog javnog prijevoza koristiti i mjesni javni prijevoz, stvarni se izdaci utvrđuju u visini troškova mjesnog i međumjesnog javnog prijevoza." Da odmah budemo na čisto to je NOVA odluka aktivirana od strane sindikalnog povjerenika kako bi skupljao bodove iako se to u kolektivnom ugovoru povlači već duuuugi niz godina. Moje pitanje glasi : ako je nulta zona 0-5km plaćena 572 kuna , a prva zona 6-10km plaćena 660 kuna , a zadnja stanica tim zonama je jednaka te nakon te zadnje stanice nema dalje javnog prijevoza do tvrtke osim možda taxi, kako se ovome u prvoj zoni može pribrajati i nulta zona, kao da koristi još jednu kartu tj nultu zonu kad ga npr autobus dopelja do zadnje stanice kao i ovog iz nulte zone? Nadam se da me razumijete. I na primjer netko udaljen 5km ima 572 kn prijevoz, a ovaj udaljen 6km ima 1232kn. Pomozite mi tumačiti ovo, molim vas! Hvala

Poštovani. Kroz ljetne mjesece sam bio prisiljen uz svoj posao raditi i posao kolege koji je bio na godišnjem 16 dana. Kolega ima veći koeficijent te veći stupanj složenosti posla. U tih 16 dana sam morao raditi sav posao koji nije u mom opisu posla. To sam prijavio nadređenima iako su oni to sve znali. Nije mi ponuđen nikakav aneks ugovora niti mi je plaćena stimulacija. Napisao sam zahtjev za zaštitu prava radnika pred koji dan i čekam odgovor. Bez obzira kakav odgovor bio, zanima me ima li tu mjesta za odvjetnika tj tužbu za neisplatu plaće?! Također kolega ide 2 mjeseca na porodiljni dopust, a ja sada ne želim potpisati više ugovor da ga mijenjam jer mi je njegov posao prekompliciran te ima dosta nepravilnostu u koje ne bih htio ulaziti. Hvala

Regulirano je samo koja radna mjesta su u pripravnosti i u kojem vremenu. Ništa više.

Moje isprike, nije mi izbacilo obavijest da je netko komentirao. Da, upisao se kao vlasnik te nitko nema pristup kući iako bi svatko trebao imati pravo na svoj nužni dio. Može li se tu tražiti naknada šta od veljače nitko nema pravo pristupa u nekretninu niti ostale parcele. Ugovor je inaće jako aljkavo napisan te su krivo upisane i parcele koje ni nisu bile od pokojnog tasta no u zemljoknjižnom je sve ispravno upisano. Po meni je to čisti kriminal. Spor je zabilježen, ali dok to bude gotovo, šume neće biti više. Da li se to kasnije može tražiti namirenje štete putem suda ili zvati nekoga(ne znam sada naziv, mozak mi je zablokirao) kad sve završi da se procjeni šteta ili policiju pa da postoji zapisnik? Čitao sam da on kao "vlasnik" može koristiti nekretnine bez obzira na sudski proces. ivistipe, sigurno nema dozvole i u noći prevozi drva sa ugašenim svjetlima na traktoru. Traktor je također bio vlasništvo pokojnog tasta za koji postoji kupoprodajni ugovor koji je naknadno nedavno pronađen, ali traktor nikada nije registriran, niti je upisano vlasništvo, pa nije ušao u ostavinsku raspravu.