miroslav6

Ugovorom o dozivotnom uzdrzavanju, tada prelazi stan na vase ime tek nakon smrti, ali brat ne moze traziti nuzni dio.
http://klinika.pravo.unizg.hr/content/pravo-na-nuzni-nasljedni-dio
"Naplatni pravni poslovi kao što su ugovor o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju ne mogu se pobijati radi povrede nužnog dijela nasljedstva."

No, pa kaj bu poslodavac cvilil za jedan dan. Razmislite kak bu radnik gledal na poslodavca. Pogotovo ak je dobar radnik.
Zato i postoje zakoni i sve ostalo da ne bi neko cvilil bez razloga.
Dobar poslodavac bude omogucil radniku slobodan dan, moze i dva ako je njegova volja, a dobar radnik ce se poslodavcu "oduziti" svojim predanim radom i svi sretni.

Platili ste npr. 5 000 kn poreza prosle godine. Po privremenom poreznom rjesenju porezna Vam vraca 5 000 kn uplacenog poreza.
Koji jos porez zelite da Vam porezna vrati ako Vam je vratila cijeli porez koji ste platili?
Da ste platili 20 000 kn poreza pa Vam je porezna vratila 5 000 kn, onda biste dodavanjem uzdrzavanog clana mogli dobiti pravo na dodatan povrat poreza, a kad Vam porezna sve vrati, nema vece srece.
Nazalost, porezna nije socijalna pomoc da Vam jos da dodatne novce jer ste uzdrzavali nekog. Bolje da je pravo na uzdrzavanog clana iskoristio netko drugi (bracni drug, djeca, roditelji po novom) ako postoji.

Suština odgovora je ista,no uz ispravak da se imovina u konkretnom slučaju stječe nasljeđivanjem,a ne pravnim poslom u vidu ugovora o dosmrtnom ili doživotnom uzdržavanju,slijedom čega valja primjeniti odredbe čl.15 Zakona o porezu na promet nekretnina.

Platili ste npr. 5 000 kn poreza prosle godine. Po privremenom poreznom rjesenju porezna Vam vraca 5 000 kn uplacenog poreza.
Koji jos porez zelite da Vam porezna vrati ako Vam je vratila cijeli porez koji ste platili?
Da ste platili 20 000 kn poreza pa Vam je porezna vratila 5 000 kn, onda biste dodavanjem uzdrzavanog clana mogli dobiti pravo na dodatan povrat poreza, a kad Vam porezna sve vrati, nema vece srece.
Nazalost, porezna nije socijalna pomoc da Vam jos da dodatne novce jer ste uzdrzavali nekog. Bolje da je pravo na uzdrzavanog clana iskoristio netko drugi (bracni drug, djeca, roditelji po novom) ako postoji.

Poreza su oslobodeni izmedu ostalog "7. bračni drug, potomci i preci koji čine uspravnu liniju te posvojenici i posvojitelji koji su u tom odnosu s primateljem uzdržavanja te od njega stječu nekretnine na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju ili na temelju ugovora o dosmrtnom uzdržavanju".
Javni biljeznik treba predati ostavinsko rjesenje na poreznu i to je to. Po novom ne cete dobiti rjesenje od porezne da ne placate porez kao nekad, sad dobivate samo ako morate platiti porez, sto nije Vas slucaj.
Vi samo prebacite zemlju na sebe u zemljisnim knjigama / katastru.

E pa onda je dug put da dodete do auta, odjava u Njemackoj, iznos, unos, registracija u Hrvatskoj, pretpostavljam ista procedura kao da idete u Njemacku po auto, a to je sigurno na vise mjesta na internetu objasnjeno. Cak mozda i kompliciranije ako auto treba "prijaviti" na granici, jer trebate nekog stranca da auto odveze do granice buduci da Vi ne smijete.

Poreza su oslobodeni izmedu ostalog "7. bračni drug, potomci i preci koji čine uspravnu liniju te posvojenici i posvojitelji koji su u tom odnosu s primateljem uzdržavanja te od njega stječu nekretnine na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju ili na temelju ugovora o dosmrtnom uzdržavanju".
Javni biljeznik treba predati ostavinsko rjesenje na poreznu i to je to. Po novom ne cete dobiti rjesenje od porezne da ne placate porez kao nekad, sad dobivate samo ako morate platiti porez, sto nije Vas slucaj.
Vi samo prebacite zemlju na sebe u zemljisnim knjigama / katastru.

No, pa kaj bu poslodavac cvilil za jedan dan. Razmislite kak bu radnik gledal na poslodavca. Pogotovo ak je dobar radnik.
Zato i postoje zakoni i sve ostalo da ne bi neko cvilil bez razloga.
Dobar poslodavac bude omogucil radniku slobodan dan, moze i dva ako je njegova volja, a dobar radnik ce se poslodavcu "oduziti" svojim predanim radom i svi sretni.

Dobiti nesto u najam ne znaci da za 5-10-20 g. postajete vlasnikom. Samim time sto ste dobili zemlju na koristenje, znate da nije Vasa i po meni ne mozete iskoristiti pravo dosjelosti. U nekoj starijoj temi sam procitao da dosjelost nad drustvenim vlasnistvom nastupa tek nakon 40 g. racunajuci od 8.10.1991. (ne znam dali se zakon promjenio) tako da ni po tom nemate pravo cak i da "zaboravite" da ste dobili zemlju u najam i da nije vasa.

Niste rekli da li vrsite placanja iz EU ili Europskog gospodarskog pojasa, ali pretpostavljam da da. Sad sam provjerio, ipak se u tom slucaju placa pola-pola, pogrijesio sam misleci da uplatitelj placa sve.
Ako ne vrsite placanja iz Europe, probajte sljedeci put platiti tako da cijeli trosak ide na Vas racun, tako cete vidjeti da li banka obracunava naknadu ili vas komunalno "mulja".
Provjerite takoder da li je moguce da u svojoj banci izvrsite placanje u kunama. To bi po meni trebalo jos vise umanjiti mogucnost nekih naknada hrvatske banke. Takoder, lako mozete vidjeti tko naplacuje trosak, jer su naknade banke javne i online, provjerite za banku u kojoj komunalno ima racun sto pise. Naknade mogu dosta varirati od banke do banke.
Takoder, imao sam iskustva s inozemnim transakcijama kada su dosli novci na hr racun iz inozemstva, nisu isli direktno od banke platitelja do banke primatelja, nego se izmedu ubacila jos jedna banka koja je takoder naplatila neku naknadu za svoju "uslugu", tako da je zbilja sve moguce.
Sto se tice ovog primjera tko sto placa, kad Vi platite racun od 100 kn, Vas je trosak npr. 1 kn, znaci platite ukupno 101 kn, na racun druge banke dode 100 kn i ta banka naplati isto trosak od 1 kn pa primatelj dobije 99 umjesto 100 kn. Kad se placa u Hrvatskoj, onda trosak banke primatelja ne postoji. Nisam pravnik, ali isto kao sto se vi ne osjecate duznim platiti troskove druge banke, tako se sigurno ni komunalno ne osjeca duznim primiti 99 umjesto 100 kn zato jer Vi placate iz inozemstva gdje su povecani troskovi umjesto standardnog placanja u Hrvatskoj. Kad se radilo o mom primjeru s projektom, to su bila nepovratna sredstva, a poklonjenom konju se ne gleda u zube, tako da to nama nije bilo od presudne vaznosti koliko tocno ce se izgubiti novaca na transakcije, jer ionako je to "besplatan" novac. Tj. moglo se urediti da nam iz EU na pocetku smanje iznos granta za bankovne transakcije pa bi dosli na isto, jer uvijek netko mora platiti.
A sto bi bilo da Vi npr. odradujete posao za nekog iz neke egzoticne drzave gdje bankarske transakcije nisu uredene kao u EU i veliki su troskovi prijenosa novca i Vi za svoju uslugu od npr. 1000 kn dobijete 800 kn. Pretpostavljam da se ne bi slozili da je to u redu, jer je vasa banka uzela naknadu od 200 kn, makar je druga stranka platila cijeli iznos i jos naknadu u svojoj banci. Ne znam je li moguce da Vi npr. ne izdate racun na 1000 kn, nego na 1000 + postotak zbog bankovnih naknada. Opet bi se u tom slucaju druga strana zalila da ne zeli placati vase troskove.
Tko je u pravu, vjerojatno je negdje uredeno, ali to bi trebao odgovoriti netko kompetentniji.

Niste rekli da li vrsite placanja iz EU ili Europskog gospodarskog pojasa, ali pretpostavljam da da. Sad sam provjerio, ipak se u tom slucaju placa pola-pola, pogrijesio sam misleci da uplatitelj placa sve.
Ako ne vrsite placanja iz Europe, probajte sljedeci put platiti tako da cijeli trosak ide na Vas racun, tako cete vidjeti da li banka obracunava naknadu ili vas komunalno "mulja".
Provjerite takoder da li je moguce da u svojoj banci izvrsite placanje u kunama. To bi po meni trebalo jos vise umanjiti mogucnost nekih naknada hrvatske banke. Takoder, lako mozete vidjeti tko naplacuje trosak, jer su naknade banke javne i online, provjerite za banku u kojoj komunalno ima racun sto pise. Naknade mogu dosta varirati od banke do banke.
Takoder, imao sam iskustva s inozemnim transakcijama kada su dosli novci na hr racun iz inozemstva, nisu isli direktno od banke platitelja do banke primatelja, nego se izmedu ubacila jos jedna banka koja je takoder naplatila neku naknadu za svoju "uslugu", tako da je zbilja sve moguce.
Sto se tice ovog primjera tko sto placa, kad Vi platite racun od 100 kn, Vas je trosak npr. 1 kn, znaci platite ukupno 101 kn, na racun druge banke dode 100 kn i ta banka naplati isto trosak od 1 kn pa primatelj dobije 99 umjesto 100 kn. Kad se placa u Hrvatskoj, onda trosak banke primatelja ne postoji. Nisam pravnik, ali isto kao sto se vi ne osjecate duznim platiti troskove druge banke, tako se sigurno ni komunalno ne osjeca duznim primiti 99 umjesto 100 kn zato jer Vi placate iz inozemstva gdje su povecani troskovi umjesto standardnog placanja u Hrvatskoj. Kad se radilo o mom primjeru s projektom, to su bila nepovratna sredstva, a poklonjenom konju se ne gleda u zube, tako da to nama nije bilo od presudne vaznosti koliko tocno ce se izgubiti novaca na transakcije, jer ionako je to "besplatan" novac. Tj. moglo se urediti da nam iz EU na pocetku smanje iznos granta za bankovne transakcije pa bi dosli na isto, jer uvijek netko mora platiti.
A sto bi bilo da Vi npr. odradujete posao za nekog iz neke egzoticne drzave gdje bankarske transakcije nisu uredene kao u EU i veliki su troskovi prijenosa novca i Vi za svoju uslugu od npr. 1000 kn dobijete 800 kn. Pretpostavljam da se ne bi slozili da je to u redu, jer je vasa banka uzela naknadu od 200 kn, makar je druga stranka platila cijeli iznos i jos naknadu u svojoj banci. Ne znam je li moguce da Vi npr. ne izdate racun na 1000 kn, nego na 1000 + postotak zbog bankovnih naknada. Opet bi se u tom slucaju druga strana zalila da ne zeli placati vase troskove.
Tko je u pravu, vjerojatno je negdje uredeno, ali to bi trebao odgovoriti netko kompetentniji.

Ako placate iz EU od 5.6.2017. je uredeno placanje u cijeloj EU koje govori da nema dodatnih troskova u cijeloj EU kad se placa eurima. To znaci da se jos uvijek mogu naplacivati naknade za konverziju kad se placa u kunama.
Pitanje je da li Vi kad ispunjavate uplatnicu upisujete iznos u kunama ili platite u eurima u protuvrijednosti koja je na uplatnici?
Ako se ne varam, istom uredbom se ureduje da samo platitelj placa naknadu za placanje, prije je moglo biti pola-pola ili da primatelj sve plati. To jos uvijek ne znaci da banka primatelj ne naplacuje konverziju ako placate u eurima.
Banke ce Vam nazalost naplatiti sve sto mogu, odnosno sto im netko ne zabrani (nisu one izuzetak, vise manje svi zele zaraditi sto vise, pogotovo dok je legalno, odnosno neuredeno propisima), u Vasem slucaju je nejasno na koji nacin ispunjavate nalog pa vidite u koju grupu spadate od navedenog.
Ako imate mogucnost otvoriti racun u Hrvatskoj, prebacite vecu kolicinu novaca odjednom pa onda placajte lokalno s tog racuna, ili rijesite na isti nacin preko obitelji ili dobrog prijatelja.
 
P.S. Da vidite kakve nebuloze se mogu dogoditi kod transakcija, dajem primjer iz prve ruke (ovo je bilo prije 5.6.2017.): EU financira projekt s 4 milijuna eura. Projekt ima 6 partnera. EU posalje sav novac na racun voditelja projekta koji onda dijeli novac ostalim partnerima (naravno, u projektu je dogovoreno tko dobiva koliko, ne dijeli voditelj projekta novce po slobodnoj volji ). U to vrijeme je bila praksa placati naknade pola-pola. Obicno banke imaju uredene naknade za placanje po principu npr. 1% ili maksimalno 500€. Jedna od "najvecih" banka u Hrvatskoj na ciji racun su i dosli ovi silni euri je "zaboravila" u naknadama upisati kolika je maksimalna moguca naknada za jednu transakciju nego je trosak bio uvijek 1%. Buduci da je na racun stiglo 4 milijuna eura i u roku par dana je s njega otislo nekih 70-80%, mozete i sami zamisliti koliki iznos naknade je placen za ove transakcije. Na kraju, na moje veliko iznenadenje, banka je po prigovoru ipak dogovorila manju naknadu.

Ako placate iz EU od 5.6.2017. je uredeno placanje u cijeloj EU koje govori da nema dodatnih troskova u cijeloj EU kad se placa eurima. To znaci da se jos uvijek mogu naplacivati naknade za konverziju kad se placa u kunama.
Pitanje je da li Vi kad ispunjavate uplatnicu upisujete iznos u kunama ili platite u eurima u protuvrijednosti koja je na uplatnici?
Ako se ne varam, istom uredbom se ureduje da samo platitelj placa naknadu za placanje, prije je moglo biti pola-pola ili da primatelj sve plati. To jos uvijek ne znaci da banka primatelj ne naplacuje konverziju ako placate u eurima.
Banke ce Vam nazalost naplatiti sve sto mogu, odnosno sto im netko ne zabrani (nisu one izuzetak, vise manje svi zele zaraditi sto vise, pogotovo dok je legalno, odnosno neuredeno propisima), u Vasem slucaju je nejasno na koji nacin ispunjavate nalog pa vidite u koju grupu spadate od navedenog.
Ako imate mogucnost otvoriti racun u Hrvatskoj, prebacite vecu kolicinu novaca odjednom pa onda placajte lokalno s tog racuna, ili rijesite na isti nacin preko obitelji ili dobrog prijatelja.
 
P.S. Da vidite kakve nebuloze se mogu dogoditi kod transakcija, dajem primjer iz prve ruke (ovo je bilo prije 5.6.2017.): EU financira projekt s 4 milijuna eura. Projekt ima 6 partnera. EU posalje sav novac na racun voditelja projekta koji onda dijeli novac ostalim partnerima (naravno, u projektu je dogovoreno tko dobiva koliko, ne dijeli voditelj projekta novce po slobodnoj volji ). U to vrijeme je bila praksa placati naknade pola-pola. Obicno banke imaju uredene naknade za placanje po principu npr. 1% ili maksimalno 500€. Jedna od "najvecih" banka u Hrvatskoj na ciji racun su i dosli ovi silni euri je "zaboravila" u naknadama upisati kolika je maksimalna moguca naknada za jednu transakciju nego je trosak bio uvijek 1%. Buduci da je na racun stiglo 4 milijuna eura i u roku par dana je s njega otislo nekih 70-80%, mozete i sami zamisliti koliki iznos naknade je placen za ove transakcije. Na kraju, na moje veliko iznenadenje, banka je po prigovoru ipak dogovorila manju naknadu.

Laicki, ovo sto se pocinju oporezivati na kamate na stedne uloge, oporezivat ce se od dana stupanja na snagu, i to samo na kamatu, a glavnica Vam ostaje, tj. efektivna kamatna stopa se smanjuje (12-14%, ovisno o prirezu). Kamata na stednoj knjizici je pretpostavljam mala, a i opcenito su kamate na stednju trenutno male tako da necete nista previse zaraditi, a jos manje izgubiti. Prije nekoliko godina uveden je porez na kamate na stednju i sad se ocito prosiruje taj porez na stare stedne knjizice. Pretpostavljam da ce porez banka obracunati sama i platiti kao sto radi i za ostale vrste stednje, tako da Vi ne morate ciniti nista, niti cete dobiti "cestitku" iz porezne.
Tako da se oko tog problema u vezi poreza na kamate ne morate nista brinuti (izgubit cete par kuna, ili lipa, ovisno kad ce cijeli slucaj biti rijesen jer porez krece tek 18.6., pogotovo sto ste rekli da cifra nije prevelika), a za ostalo Vam zelim srecu u sto brzem rjesavanju problema.

Pa provjerite u u zk odjelu, da li je upisano nekakvu društveno vlasništvo. Ako jest neka vrsta javnog vlasništva, mora biti nekome na upravljanju, u ovom slučaju vjerovatno gradu. 
Nadalje 
 
Htio sam reći da ne možete Vi parcelirati samo svoju garažu i upisati se u zk.
Za početak krenite od gruntovnice, znači riiječ o jednoj čestici, vidite šta piže u vlasničkom listu (javno vlasništvo, društveno vlasništvo, na upravljanju kome, vjerovatno Gradu?)
Ako je tako kako mislim da je, obratite su Gradu, uputiti će Vas u nadležni upravni odjel. Po mom mišljenju, u dogovoru sa gradom te ostalim vlasnicima graraža, trebati će naručiti izradu parcelacijskog elaborata koji bi se nakon ovjere od strane Upravnog tijela za prostorno uređenje, proveo kroz katastar u zemljišne knjige u skolpu sa svim prilozima (ugovorima).    
 

Ukratko, ako situacija takva kakva mislim da je, krenite Vi prvo od Grada onda, odnosno međusobnom suradnjom Vas vlasnika i lokalnih vlasti. Ako bude volje i mogućnosti to bi se moglo riješiti. 
Naime, neka Grad prvo podnese zahtjev za izdavanje Uporabne dozvole za građevine izgrđene do 15.02.1968. godine za navedene garaže. 
Nakon što se Uporabna izda, isto tako neka grad podnese zahtjev za izdavanje Rješenja za formiranje čestice za redovnu uporabu zgrade. (česticu je potrebno formirati kao zemljište ispod grade) 
Nakon što se izda spomenuto rješenje, angažirajte u dogovoru sa gradom i ostalim vlasnicima izradu parcelicijskog elaborata, koji će formirati čestice u skladu sa navedenim rješenjem. 
Parcelacijski elaborat nakon što ovjeri ured za prostorno uređenje, nosi se u katastar na provedbu. U sklopu tog elaborata biti će potrebno potrebo izraditi ugovore (izemeđu grada i vlasnika garaža), na temelju kojih će se elaborat provesti i u zemljišnim knjigama.