Jump to content

kornelije

Korisnik
  • Broj objava

    12
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

Sve što je kornelije objavio

  1. Hvala za prvi set odgovora, Spitfire! Šest godina mi se čini strahovito predugo razdoblje za odluku. U to vrijeme neugledna i neuseljiva nekretninica može postati luksuzni dvor. Kako će poreznici utvrditi originalno stanje ako se u nekretninu ulaže godinama?! I zašto se čeka godinama umjesto da se promptno i jednokratno odredi visina poreza prema postignutoj cijeni? Kakav je to porez na promet ako se ne obračunava za isplaćenu cijenu, prema trenutnoj vrijednosti nego se izračunava za neku virtualnu, buduću ili potencijalnu vrijednost? Zašto je zakonodavac uopće donio takav nepošten zakon? Postoji li mogućnost da por.upr. donese odluku o prihvaćanju PPR kao trajnog rješenja i prije isteka 6 godina? Može li obveznik poreza kako to ubrzati?
  2. Pozdrav svima! Kupljena je nekretnina. JB je napravio prijavu za porez po službenoj dužnosti. U roku par dana kupcu stiglo "Privremeno porezno rješenje" utemeljeno na vrijednosti iz Ugovora, bez da je kupac stigao sam prijaviti nastalu poreznu obvezu. 1.Treba li i kupac unatoč tome napraviti svoju prijavu uz popunjeni obrazac u kojem se navode detalji nekretnine? 2.Koliko se dugo nakon uplaćenog "Privremenog rješenja" čeka na trajno porezno rješenje i kraj trakavice s porezom? Hoće li porezna raditi neku svoju procjenu vrijednosti? 3.Može li se u međuvemenu ulagati u nekretninu i povećavati joj vrijednost ulaganjem? Hoće li se to reflektirati na eventualnu novu procjenu od strane porezne kod donošenja trajnog poreznog rješenja? 4.Treba li kupac napraviti elaborat stručne procjene nekretnine prije tog ulaganja, ili je dovoljno fotkati prije uređivanja da jednog dana poreznik vidi stanje kupljene nekretnine? Nije se radila procjena prije kupnje jer su stvari bile jasne same po sebi. Hvala na odgovorima!
  3. Bravo! Dobio sam sve odgovore na ovu temu. Iskreno zahvaljujem i pozdravljam do iduće! Sve najbolje želim u 2021.!
  4. Ako je graditelj garaže formalnopravno vlasnik garaže, koja nije u katastru i koja se ne može spomenuti u Ugovoru, te stoga niti nije predmet kupoprodaje, a građevna čestica je promijenila vlasnika urednim Ugovorom, znači li to da novi vlasnik čestice nije vlasnik i garaže? Jednostavnije: je li novi vlasnik čestice ujedno i vlasnik garaže, koja nije upisana u katastar i ne spominje je se u Ugovoru o kupoprodaji? Hvala!
  5. Čije je vlasništvo nad izgrađenom garažom, koja ima dozvolu za gradnju, a nije upisana u katastar? I može li se nakon otuđivanja takva građevina upisati, legalizirati, temeljem stare dozvole od strane novog vlasnika? Hvala!
  6. Poštovani. Imam pitanje u vezi kupoprodaje kuće sa zemljištem i garažom. Kuća je građena 80'tih, ima građevinsku dozvolu, upisana je u katastar i ZK, ali nema uporabnu dozvolu. Pored kuće je izgrađena garaža koja ima rješenje o gradnji iz 80tih, a tada je i izgrađena, ali nije upisana u katastar. Treba li u Ugovoru o kupoprodaji uz kuću i parcelu biti posebno navedena i garaža kao prateći objekt, ili pomoćna zgrada, iako nije ucrtana u katastru niti upisana u ZK? Kako bi glasio takav navod? Hvala!
  7. Izvrsni ste! Hvala za odgovore! -Ukoliko odem u JLS na informativni razgovor i otvorim pandorinu kutiju, postoji li mogućnost da nakon toga oni sami bez ičije prijave pošalju svog inspektora u nadzor nečega što je 40 godina mirno stajalo? -Do koje me mjere kupac može uvjetovati za legalizaciju? Čini mi se jedino do razine spuštanja cijene, ili odustanka od prodaje istome. -Ako je na garaži izgrađena soba, može li se legalizirati kao stambeni prostor cijela garaža, ili barem samo taj gornji dio? Dakako, uz uredan projekt i doprinose.
  8. ZalijepiPrečica na tipkovnici Ctrl+V Hvala na odgovoru. Otvaraju se nova pitanja: Po kojem zakonu se sada, danas, tretiraju nelegalizirane građevine? Ima li naznaka da bi se mogao otvoriti novi rok za povoljniju masovnu legalizaciju? Postoji li kakav pravilnik, forma ili obrazac za procjenu visine naknade ili kazne? Kad se izrade arh. i geod. snimke kome se ta sva dokumentacija prijavljuje i nosi na uvid? Ako se ne prijavi četrdesetgodišnja zgrada koja malo odstupa od projekta, može li netko vršiti pritisak na vlasnika da se to legalizira? Smije li se bez posebnog projekta ili dozvole podizati na garažama sjenice, lagane konstrukcije s krovom namjenjene za boravak i druženje? Hvala i opet! Kornelije
  9. Poštovani. Obiteljska kuća iz 70tih. Ima svu potrebnu građevinsku dokumentaciju, dozvolu, projekt, plaćene doprinose itd. Legalizacija nije provođena jer u doba otvorenih prijava za legalizaciju nije bilo vlasnika koji bi to prijavio na vrijeme. Upisano je u ZK da nema priloženu uporabnu dozvolu. Opis situacije: U građevinskoj dozvoli piše "objekt 10x10m", a u priloženom nacrtu projekta je 10,3x11m, a kao takva je i izvedena u naturi. U projektu je jedan podzid krovišta v=60cm, a u naturi je izveden 2,5m. I pola balkona je zatvoreno, a u nacrtu nije predviđeno. Sve u svemu mrvicu se "otišlo" izvan projekta. Pitanja: -Hoće li se to moći sada legalizirati i na koji način? Hoće li se trebati raditi novi projekt ili samo nadopuniti stari? -Hoće li se trebati platiti puni novi doprinosi ili samo za tu razliku gabarita u izvedbi? -Ako je uz kuću naknadno izrađena garaža i ima građ. dozvolu, a nije upisana u katastar, hoće li se moći upisati ili će trebati novi projekt i legalizacija za garažu? Hvala puno! Kornelije
  10. Hvala na odgovoru, Matrix, mislim da je to pravi put. No, sto ako nakon sklopljenog dozivotnog ugovora roditelj premine nakon par dana? Hoce li taj ugovor vrijediti ili ga se moze osporiti? Ili ako je roditelj pri sklapanju ugovora tesko bolestan npr. predinfarktno stanje ili slicno?
  11. Prije svega hvala na odgovoru! Imam jos pitanja! Koje bi to "pravne radnje" mogli roditelji poduzeti kojima bi sestru na posredan način isključili iz nasljeđivanja? Je li doslo do povrijede nuznog dijela ako jedan roditelj oporucno ostavi sestri, a drugi roditelj oporucno ostavi bratu svoju imovinu? Roditelji zacijelo nece umrijeti u isto vrijeme, pa ce jedno od dvoje nasljednika dobiti nasljeđe prije drugoga. Tako ispada da jedan nasljednik s prvim umrlim roditeljem dobiva sve, a drugi ostane prikracen za nuzni dio, sve dok ne umre i drugi roditelj koji ostavlja svoju imovinu tom drugom djetetu.
  12. Sestra i ja smo se dogovorili kako bi jednog dana podijelili roditeljsku imovinu nakon njihove smrti. Sestra bi preuzela ocevu kucu sa zemljom, a ja majcin stan u gradu. Kuca je nesto malo vrijednija od stana. Zajednicke bracne stecevine nemaju u nekretninama. Roditelji su blagoslovili takav miran dogovor, iako sam ja bio u minusu, sto meni nije smetalo. Problem je nastao kad se pojavila jedna neznatna mamina parcela na selu koju je mama nasljedila i odlucila dati meni jer uz stan nemam zemljiste, pa kao kompenzaciju sto je tatina kuca koju bi trebala dobiti sestra nesto vrijednija. I mama i tata se u tome slazu i misle da je sada postenija podjela. I kako to u sloznim obiteljima biva: sestra se pobunila i trazi pola tog maminog zemljista uz prijetnju da ce inace traziti svoj dio u svemu nakon njihove smrti uz komadanje kuce, stana, zemlje i drugog. To dakako nikome ne ide u prilog, jer bih onda i ja morao traziti svoje nuzne dijelove u „njezinim“ nekretninama, ali ludilo je jace od pameti pa seka ne odustaje od svoje nakane dok ne postigne svoj cilj. Kako se rijesiti tih prijetnji i moze li roditelj ikako unaprijed zastititi sina, a uskratiti kceri mogucnost trazenja polovice ili nuznog dijela one nektretnine koja bi po dogovoru pripala sinu? Ugovor o darivanju i oporuka se mogu opovrgnuti. Imali stogod jace od toga? Hvala unaprijed!
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija