Jump to content

trakius

Korisnik
  • Broj objava

    24
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

Sve što je trakius objavio

  1. Jučer sam dobio obavijest o počinjenom prekršaju sa zahtjevom o dostavi podataka o vozaču. Prekršaj (prekoračenje brzine za 41 km./h u naseljenom mjestu)je počinjen 8.3.2022.,dakle prije osam mjeseci. Ja vozilo sa tim reg.oznakama ne vozim od prvog mjeseca jer sam kupio drugo vozilo. Od prvog mjeseca to vozilo voze moja supruga i sin. Išao sam pogledati snimku nadzorne kamere u p.p. i na snimci je nemoguće utvrditi tko je vozio,vidljivi su samo registracija i svjetla vozila.(fotografirano u noćnim uvjetima). Znam da ja nisam vozio,99% je da je prekršaj počinio sin,ali ne mogu biti 100% siguran. Dakle,ne mogu sa sigurnošću dati podatke o vozaču. Što da radim? Da li da dam svoje podatke pa da objašnjavam kod sudca za prekršaje ili...? Kako policija ili sudac za prekršaje uopće mogu utvrditi pošinitelja ako je snimak nadzorne kamere potpuno nevidljiv osim reg.tablice? ili u tom slučaju jednostavno pišu na vlasnika vozila?
  2. Kako ne mogu dokazati da sam poslodavcu uručio zahtjev za zaštitu radničkih prava? Imam potvrdu o primitku preporučene pošiljke naslovljenu na njegov obrt,izlist sa HP trackinga da mu je pošiljka uručena te originalnu kovertu koju sam mu poslao sa žigom da je obavješten o pošiljci ali je nije podigao. Pored svega,ostaje i ono glavno pitanje,kako mi je mogao dati otkaz dok sam na bolovanju? Ako je zatvorio izdvojeni pogon,nije zatvorio obrt.
  3. Postupio sam kako ste mi savjetovali.Poslodavac je reagirao prilično ljuto i odbio je osobno primiti zahtjev za zaštitu radničkih prava.Nakon toga sam isti uputio poštom,preporučeno i sa povratnicom.Na stranici za praćenje pošiljki pisalo je da je poslodavac primio pismo 29.11.2019.(potpisnik obrt za usluge)da bih danas primio natrag povratnicu-svoje pismo sa žigom sa je adresant obaviješten ali da nije podigao pošiljku. U zahtjevu za zaštitu radničkih prava sam tražio samo isplatu otpremnine i neiskorištenog godišnjeg odmora.U međuvremenu,na moje traženje,dobio sam i pisanu odluku o poslovno uvjetovanom otkazu i platne liste koje nisam dobijao kroz dvije i pol godine rada. Sada vidim da mi je poslodavac dao otkaz dva dana ranije nego me o tome usmeno obavijestio te da je za otkazni rok naveo 15 dana prije pisane odluke o otkazu (retroaktivno),makar u ZoRu piše da je otkazni rok mjesec i 2 tjedna za radnika koji je radio više od dvije godine.Zar otkazni rok me bi trebao teći od dana otkaza a ne retroaktivno? Također,sada kada sam primio platne liste(nisam potpisao da sam ih primio,kao ni odluku o otkazu), vidim da mi je na platnim listama do 31.12.2018.prikazivao neto plaću 2832 kn.+210 kn.za prijevoz (ostatak je isplaćivao na ruke)iako je ugovorena neto plaća bila 3200kn.plus 300 kn.za prijevoz.Od 1.1.2019.na platnoj listi mi iskazuje neto plaću 3079.kn+210 kn. za prijevoz.Smatram da me time direktno oštećivao pri uplatama za M.O.prvog i drugog stupa.Napominjem da sam platne liste dobio samo za 12/2018.i 1.-6./2019.(6 mjeseci prije bolovanja)- Odlučio sam sa činjenicama izaći na inspekciju rada a vjerojatno i na sud pa Vas molim da mi odgovorite koja su moja prava i obveze pred istima. Unaprijed hvala!
  4. Radim kod istog poslodavca (ugostiteljski obrt) neprekidno dvije i pol godine -ugovor o radu na neodređeno vrijeme,ali sam od 15.07. na bolovanju radi dvije operacije.Predviđeno vrijeme bolovanja je do 20.siječnja 2020. Vlasnik je jučer otkazao ugovore o radu svim radnicima a danas je zatvorio obrt radi poslovnih poteškoća(nisu financijske prirode). Zanima me koja su moja prava i kod koga ih ostvarujem (plaća,naknada za neiskorišteni godišnji odmor,otkazni rok,otpremnina,naknada za nezaposlene i.t.d.)?
  5. Da,to mi je jasno. Međutim,ocu je njegova mirovina bila sasvim dovoljna za sve,bilo je i viška. Uz to,kako sam rekao,živjeli smo u zajedničkom kućanstvu,pa je tu i mirovina moje majke te plaća moje supruge. Pored toga,ja nisam bio zaposlen ali sam imao povremene prihode od prodaje antikviteta. I danas posjedujem zbirku antikviteta vrijednosti cca 80 000 do 100 000 eura koju sam stekao kroz 40 godina rada na tome,tako da mislim da novčano ne bi bilo problema da je zatrebalo. Uostalom,kada je otac trebao odmah nakon srčanog udara ići na operaciju u Magdalenu,ja sam prodao neke svoje stvari i htjeo mu platiti operaciju (10 000 DM) ali on to nije želio prihvatiti već je 6 mjeseci čekao na operaciju redovnim putem. Od tada sam mu stalno bio na usluzi i pomoći za šta god je trebalo,dakle nekih 7 godina prije sklapanja ugovora o DU. I baš zbog toga je i tražio da ja budem jedini nasljednik,te sam nakon potpisivanja(na preporuku odvjetnika odabran je ugovor o DU) nastavio brinuti o njemu (ja i moja porodica) idućih osam godina. Dakle,ovo nije bio ugovor potpisan tjedan dana ili mjesec dana prije smrti mog oca pa da bi mi sada neko ko s njim nije imao gotovo nikakvog kontakta,a u tim kontaktima ga je uglavnom vrijeđao - sada meni iz moralnih i običajnih prava osporava nasljedstvo. Mislim da ću relativno lako pobiti njihove teze ali ću iz opreza angažirati odvjetnika.
  6. Zahvaljujem Vam na odgovorima.Naravno da ću angažirati odvjetnika,bez obzira što mislim da je sve čisto.Znam da uvjek mogu postojati pravne začkoljice za koje ja ne znam a njihov ih odvjetnik može koristiti. Ima mi tu nejadnih stvari: kako tužitelji mogu tražiti ništetnost ugovora iz razloga što ja nisam bio zaposlen za vrijeme trajanja ugovora o DU,pa stoga nisam ni dobijao plaću kojom bih uzdržavao roditelje,kad se u ugovoru ni ne spominje materijalno uzdržavanje kao moja obveza? U prethodnim objavama naveo sam citat mojih obveza iz ugovora pa mi njihova tužba djeluje malo neozbiljno. Naravno,to ne znači da ću je shvatiti neozbiljno.
  7. Znate li možda na koga padaju troškovi odvjetnika i jedne i druge strane te trošak suda ako ja dobijem spor?
  8. I ja mislim da ne bih trebao imati problema s obzirom da u ugovoru nije navedeno da bi ja roditelje trebao materijalno uzdržavati osim ako za njihov život ili liječenje njihove mirovine nisu dovoljne. U ovom slučaju to nije bilo potrebno a sve ostale obveze su ispoštovane za što postoje svjedoci. Ipak,molim za mišljenje da li da za proces uzimam odvjetnika s obzirom da mislim da je sve čisto.
  9. Davatelj uzdržavanja se obvezuje primatelje uzdržavanja u slučaju bolesti svakog od njih ili oboke zajednon njegovati i dvoriti,po potrebi im osigurati peipremanje hrane i pružati svu nužnu skrb,bilo osobno ,bilo putem trećih osoba koje bi osiguravao o svom trošku davatelj uzdržavanja,ukoliko novčana sredstva od mirovine primatelja uzdržavanja za to ne bi bila dovoljna. U slučaju bolesti bilo kog primatelja uzdržavanja,davatelj uzdržavanja je dužan snositi i sve troškove liječnika i lijekova,uključiv i bolničke troškove,u onom dijelu u kojem ih ne pokriva zdravstveno osiguranje bilo kog primatelja uzdržavanja. U okviru doživotnog uzdržavanja primatelja uzdržavanja ,davatelj uzdržavanja je u slučaju potrebe-ukoliko si isti sami to ne mogu kupiti ili na drugi način osigurati,obavezan svakom od primatelja uzdržavanja osigurati i potrebnu odjeću,obuću i održavati nekretnine pospremljenima ,te osigurati uvjete u kojima će nekretnine za boravka bilo koga od primatelja uzdržavanja u njima uvijek biti tople,peozračne i uredne. To su sve moje obveze iz ugovora i sve su ispoštovane bez ikakvih primjedbi.
  10. Danas sam dobio poziv suda da odgovorim na tužbu za ništetnost ugovora o doživotnom uzdržavanju. Ugovor je sklopljen kod JB i ovjeren kod suda 2010. Otac mi je preminuo 2018.Do smrti oca izvršavao sam sve svoje obveze iz ugovora,za što imam svjedoke (majku koja je takođe potpisnica ogovora,susjede,prijatelje). Za ništetnost ugovora tuže me djeca pokojnog brata. Kao razlog ništetnosti navode navode:tuženik i pokojnik su isključivo sklopili ugovor o doživotnom uzdržavanju da bi na takav način oštetili tužitelje kao zakonske nasljednike. Tuženik tijekom trajanja ovog ugovora nije bio zaposlen ,nije sobivao plaću te nije mogao niti uzdržavati pokojnog,te nedvojbeno možemo ustvrditi da se radi o spekulativnom poslu,kao što smo gore naveli. Ugovor o d.u. sklopljen između pokojnog i tuženika je ništetan jer je protivan moralu društva i običajima. Ja sam oca do zadnjeg dana čuvao,vodio po doktorima,kupao ga i brijao,vozio ga gdje god je tražio i ispunjavao sve njegove želje.Živjeli smo u zajedničkom domaćinstvu.On je imao solidnu mieovinu pa i nije postojala potreba za materijalnim uzdržavanjem već isključivo za pomoći u kući,pri svakodnrvnom životu,briga o zdeavlju,higijeni i sl. Molim Vaše mišljenje,mogu li tužitelji koji su dvadeset godina bili u svađi sa mojim ocem uspjeti u proglašavanju ništetnim ugovora o doživotnom uzdržavanju koji sam uredno ispunjavao osam godina. Unaprijed hvala.
  11. Na žalost,bez obzira što smatram da sam zbirku sakupio na zakonit način,znam da sudovi na ovo gledaju uglavnom na taj način da arheološke predmete oduzmu iz moralnih razloga u korist države. Iako znam da postoji i presuda vrhovnog suda gdje lijepo piše da zakonski opis iz članka320.KZ/11uključujući i stavak 3 toga članka,više ne sadrži modalitet prisvajanja predmeta koji predstavljaju kulturno dobro na bilo koji drugi način,osim prigodom arheoloških ili drugih istraživanja,za razliku od zakonskog opisa kaznenog djela iz članka 326.stavak 3.KZ/97,kojim je kao modalitet izvršenja kaznenog djela bilo predviđeno i prisvajanje inače iskopanih ili pronađenih predmeta koji predstavljaju kulturno dobro,dakle ,i predmeta do kojih se nije došlo prigodom arheoloških istraživanja ,već na drugi način. Ako ja dobro shvaćam tu presudu,ona kaže da je zabranjeno prisvojiti predmet koji može predstavljati kulturno dobro do kojeg se dođe ilegalnim iskapanjem ali da je zakonito steći ga na bilo koji drugi način,dakle nasljeđivanjem,kupovinom,poklonom,razmjenom i.t.d. No sudovi se još uvijek drže starih zakona,uglavnom pod pritiskom konzervatora i zato dolazi do oduzimanja zakonito stečenih zbirki. Zato se mislim boriti do kraja,jer kako oni tumače,i zbirke koje su javno izlagane,čak i pod pokroviteljstvom ministarstva kulture i pojedinih muzeja su nelegalne ako nisu registrirane kod nadležnog konzervatorskog zavoda.
  12. Znate li možda kome se žaliti(ako zatreba) nakon višeg prekršajnog suda?
  13. Iskreno rečeno,radi svađe sa suprugom i sinovima pokojnog brata,moji roditelji su i tražili da se sastavi ugovor o doživotnom kako oni ne bi mogli polagati na nekretnine.Još posjedujem prepisku u kojoj jedan od njih mog oca naziva bolesnim luđakom s kojim ne želi imati nikakvog posla. Sve dok u pitanje ne dođe neka materijalna korist. Imam puno svjedoka koji će potvrditi da sam do zadnjeg dana dobro brinuo o ocu,ispunjavao mu sve želje i potrebe,sahranio ga po njegovim željama,tako da ne brinem da će im uspjeti ugovor proglasiti ništetnim. Ali mi je žao da uopće postoje takvi ljudi.Svjestan sam da je svijet pun pohlepe i da će mi parnica ili parnice dodatno otežati život kao i majci ali će bar njima na kraju ostati sudski troškovi,kao i troškovi njihovog i mog odvjetnika.
  14. Da,zaključak je da oni to mogu kada god žele...a mislio sam da je otimačina nestala sa bivšim sistemom.
  15. Da,znam za to.Ali tu piše i da vlasnik oduzetog predmeta koji nije počinitelj djela ima pravo na povrat predmeta ili naknadu tržišne vrijednosti predmeta. Dakle,ako na prekršajnom sudu budem oslobođen jer nr postoje nikakvi dokazi protiv mene,ili predmet ode u zastaru,imaju li i tada pravo oduzeti zbirku?
  16. Pred DO sam se branio šutnjom na savjet odvjetnika iako sam ja htjeo iznesti aktivnu obranu. Pored toga što sam predmete većinom nabavljao u inozemstvu,skoro četrdeset godina sam surađivao sa više muzeja(savjetovanja,otkupi kulturnih dobara za koja su bili zainteresirani, obavještavanje o mogućnostima otkupa od drugih ljudi).Djelatnici muzeja su mi dolazili kući,pregledavali zbirku i dogovarali otkupe. Zbirku nisam prijavio iz razloga što sam većinu stvari kupovao vani pa ih ne smatram kulturnim dobrima RH.Kupovine na e-bayu i na inostranim aukcijama i sajmovima smatram legalnim jer nad svim tim postoji kontrola policije i nadležnih ustanova. Nalon četrdeset godina kolekcionarstva sa kojim su bile upoznate nadležne institucije,sada me neko optužuje da je sve to bilo nelegalno? U tom pravcu će ići moja obrana jer zaista smatram da sam nedužan. Smatram da mi se ne može zakonski oduzeti ni jedan predmet za koji imam račun,izjave svjedoka o kupnji ili razmjeni,poklonu i.t.d. U razgovoru sa županijskom sržavnom odvjetnicom(privatni razgovor) rečeno mi je da ako imam dokaze za više od 50% predmeta da su kupljeni u dobroj vjeri,da je cijela zbirka zakonita te mi je savjetovala da nanovo zahtjevam povrat. P.S. Moja briga nije vezana za bilo kakvu kaznu nego za povrat privremeno oduzetih predmeta,s obzirom da je u tim predmetima praktično cijeli moj život a i velika financijska vrijednost srečena kroz 40 godina života i rada.
  17. Jasno mi je da je apsolutna zastara prekršajnog postupka 4 godine,iako smatram da je ovdje riječ o postupku koji vodi ovlašteni tužitelj po službenoj dužnosti (Prekršajni zakon NN 39/13, točka 2.) kako je više puta navedeno u spisima. Sada u prekršajni postupak kreću sa krivom točkom iz zakona o očuvanju i zaštiti kulturnih dobara - ja nisam pravna osoba nego fizička. Pored toga,pogrešno je utvrđeno činjenično stanje - ja do prikupljenih stvari nisam došao na nezakonit način(ilegalno iskapanje) već kupovinom na e-bayu,na inozemnim aukcijama,kupovinom i razmjenom na sajmovima numizmatike i antikviteta,razmjenom sa drugim kolekcionarima...za što imam oko 450 računa sa e-baya i stranih aukcija,izjave svjedoka i.t.d. Predmeti su kupljeni iz više od 20 zemalja,dio mi je kupovao pokojni otac u bivšoj Jugoslaviji,pa mislim da to nikako ne može biti kulturno blago RH.O tom dijelu nisam iskazivao na ispitivanju kod državnog odvjetnika. U svakom slučaju,nadam se da tu imam dovoljno matrijala da razvučem suđenje do isteka 4 godine.(još manje od 7 mjeseci) Jesu li mi dužni vratiti stvari za koje posjedujem račune i izjave svjedoka o kupovini i razmjeni,naročito ako dođe do zastare,makar i u tijeku suđenja?
  18. Jučer smo ja i majka išli kod javnog bilježnika potpisati nasljedničke izjave te smo tom prilikom saznali da sinovi pokojnog brata idu na ništetnost ugovora o doživotnom uzdržavanju iz razloga da je ugovor napravljen iz razloga da se njih isključi iz nasljedstva. Mogu li ugovor učiniti ništetnim nakon što sam osam godina u potpunosti izvršavao sve točke ugovora? Napominjem da oni petnestak godina nisu razgovarali s nikim od porodice,nisu prisustvovali sprovodu niti su porodici izjavili sućut. Pojavljuju se samo kada je u pitanju imovina. Molim poštovanog Matrix a da nastavi sa odgovorima. Unapred zahvaljujem.
  19. 10.travnja 2015.izvršen mi je pretres kuće te mi je oduzeta zbirka arheoloških predmeta i numizmatike.Pokrenut je kazneni postupak po članku 320.stavak 1. kaznenog zakona koji glasi: Tko protivno zakonu ili bez odobrenja nadležnog tijela na kulturnom dobru obavi konzervatorske,restauratorske,istraživačke ili druge radove,arheološka iskopavanja ili istraživanja,pa zbog toga kzlturno dobro bude uništeno,oštećeno ili izgubi svojstvo kulturnog dobra,kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.Takođe sam optužen i po točki 2.istog članka koja glasi:Ako je kazneno djelo izstavka 1.ovog članka počinjeno prema kulturnom dobru od nacionalnog značaja ili je prouzročena znatna šteta,počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od 6 mjeseci do pet godina.Na ispitivanju u općinskom državnom odvjetništvu branio sam se šutnjom. Dana 22-srpnja 2016.kaznena prijava je odbačena temeljem članka 206.stavak 1.točka 4. koji glasi:Nakon ispitivanja prijave i provjere u informacijskom sustavu Državnog odvjetništva državni odvjetnik odbacit će prijavu obrazloženim rješenjem ako iz same prijave proistječe: ako nema osnovane sumnje da je osumnjičenik počinio prijavljeno kazneno djelo. Nakon toga podnosim zahtjev za povrat privremeno oduzetih predmeta te dana 9.svibnja dobijam odgovor da po zahtjevu državno odvjetništvo ne može postupiti jer će se protiv mene pokrenuti prekršajni postupak te će o eventualnom povratu odlučiti nadležni Prekršajni sud. Dana 11.rujna 2018. primam obavijest da će se za počinjeni prekršaj iz članka 116.stavka 1.točke 1.i 9.zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara,kažnjiv po članku 116.stavak 4.istog zakona. Članak 116 stavak jedan glasi: Novčanom kaznom u iznosu od 20 000 do 200 000 kuna kaznit će se PRAVNA OSOBA koja: 1.ne prijavi dobro za koje se predmnijeva da ima svojstvo kulturnog dobra (članak 4.stavak 3.) 9.započne obavljati poslove na zaštiti ,očuvanju ili obnovi kulturnog dobra a da za to nema dopuštenje sukladno ovom zakonu (članak 100.stavak 3.) Moja pitanja glase: da li je ovdje riječ o dvostrukom suđenju - činjenični opis u kaznenoj i prekršajnoj prijavi su potpuno isti. Općinsko državno odvjetništvo odbacuje kaznenu prijavu i navode da ne postoje dokazi za ništa,a nakon toga me isto državno odvjetništvo prijavljuje prekršajno sa potpuno istim opisom prekršaja kao u kaznenoj prijavi koju su odbacili. Prekršajnu prijavu podnosi državni odvjetnik,dakle po službenoj dužnosti. Rok zastare za prekršaje za koje prijavu podnosi ovlašteni tužitelj po službenoj dužnosti je tri godine. Rok za zastaru prekršaja počinje teći danom počinjenja prekršaja što u mom slučaju može biti najkasnije danom pretresa kuće,dakle 10.travnja 2015. Jesam li u pravu ako mislim da je za prekršaj nastupila zastara te da se prekršajni postupak ne bi ni smio pokretati.
  20. Ne znam je li važno napomenuti da je kuća sada gruntovno upisana kao suvlasništvo,1/2 moja majka (i prije smrti mog oca bila je upisana kao suvlasnik 1/2) a 1/2 sam upisan ja. Sinovi pokojnog brata su punoljetna i zaposlena te posjeduju svoje nekretnine a na ovu nekretninu nikada nisu ni stupili jer svađa između mog oca i tog dijela obitelji traje praktično od smrti mog brata. Bratova djeca nikada nisu pitala za zdravlje mog oca,nisu izrazili sućut obitelji kada je otac umro niti su prisustvovala sahrani.Ali su sada angažirali odvjetnika ne bi li dohvatili nešto od nasljedstva. Moja majka je još živa i spremna je posvjedočiti da su moj otac i ona i sastavili ugovor o doživotnom uzdržavanju baš zato da bi bratove sinove isključili iz nasljedstva.
  21. Još jedna kuća oko koje je sve čisto,i nju sam već prebacio na sebe,novčana sredstva,takođe prebačena. Predmet spora može biti i automobil koji je otac kupio nekoliko godina nakon potpisivanja ugovora. U ugovoru je naveden stari iako su reg.tablice iste. Ne može se registrirati do završetka ostavinske ali to je mala vrijednost i ja sam ga se spreman odreći. Postoji i svota od cca.2000.00 kn. za povrat poreza jer u ugovoru nije bio naveden striktno povrat poreza nego ostala novčana potraživanja koja sam takođe trebao ja nasljediti. Nije mi jasno-nigdje u zakonu o dož.uzdržavanju nisam našao da je potrebno raditi anekse za svaku pojedinu stvar koja se promijeni,a kako sam već naveo na to nas nisu upozorili ni odvjetnik koji je izradio ugovor ni sudac koji ga je potvrdio.
  22. Trenutno mi ništa nije poznato.Majka i ja smo zahtjevali da se s njima ni ne sretnemo prilikom ostavinske. Danas sam slučajno sreo javnog bilježnika kod kojeg smo dogovorili ostavinsku pa mi je samo rekao da su oni angažirali odvjetnika te je zato ostavinska odgođena. To mi je dovoljan razlog da se uznemirim a majci to ne smijem ni reći jer ih ni ona kao ni pokojni otac ne želi ni vidjeti ni čuti. Ali pretpostavljam da će pokušati ugrabiti nešto od imovine kao što je to prije dvadesetak godina pokušavala i njihova majka. Možda Vam je od koristi informacija da je na mene uknjižena polovina kuće a polovina na majku i to ista kvadeatura kakva stoji u ugovoru. Onaj višak kvadrata trenutno ne postoji u gruntovni niti u bilo kojoj drugoj ustanovi već samo u rješenju o legalizaciji.
  23. Riječ je o sinovima mog pokojnog brata koji je preminuo prije nego smo mi uopće kupili i dogradili predmetnu kuću.
  24. 2010.g.potpisao sam sa roditeljima ugovor o doživotnom uzdržavanju.Ugovor je potpisan kod odvjetnika i ovjeren na sudu. Prilikom sastavljanja ugovora u njega je unešena kvadratura kuće od 85 kvadrata jer je tako stajalo u vlasničkom listu mojih roditelja iako je stvarno stanje bilo 180 kvadrata. Razlika nije bila legalizirana.Legalizacija je izvršena 2015.g.ali nije unešena u gruntovni.Ove godine mi je umro otac i nakon njegove smrti sam uredno prenio njegov dio kuće na sebe,prije ostavinskog postupka. Kada sam podnio zahtjev za ostavinski postupak javni bilježnik mi kaže da bilo kakva razlika između onog što je unešeno u ugovor i sadašnjeg stanja mora ići u ostavinu jer nije napravljen aneks ugovora. Na to nas nisu upozorili ni odvjetnik ni sudac kod ovjere ugovora. Danas sam saznao da su mogući nasljednici koje otac i majka nisu naveli u ugovoru angažirali odvjetnika te je ostavinska odgođena. Ja sam ispoštovao sve odredbe ugovora dok su ti rođaci bili u svađi s ocem (nisu se vidjeli 20 godina) te je radi toga i sastavljan ugovor o doživotnom uzdržavanju kao forma za koju je odvjetnik rekao da se ne može osporavati. Mogu li imati problema tj.mogu li mi osporavati vlasništvo kuće u koju sam kroz zadnjih dvadesetak godina uložio velik novac kao član zajedničkog domačinstva? Unaprijed zahvaljujem i izvinjavam se ako je bilo istih tema,ja ih nisam našao.
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija