M.Gub

Evo danas je došlo rješenje. Molim samo potvrdu da se radi o tome da nedostaje to uvođenje: https://ibb.co/MVbxLDK to se dakle riješi na način kako ste rekli, u čl.5 ugovora samo dodam rečenicu: Darovatelj predaje u posjed darovanu nekretninu odmah? Unaprijed hvala.

ja bi savjetovao da pogledate prostorni plan grada ili općine gdje se nalazite. tamo bi trebala biti opisana i visina ograde, a što se udaljenosti tiče, mislim da se ograda može dizati na međi. u svakom slučaju, odite na web stranice grada/općine i potražite prostorni plan. koliko znam za ogradu nije potrebna građevinska.

Moguće, nisam siguran za odredbu uvođenja, da li je to isto kao i moj članak 5? Evo kopipejst ugovara kako sam ga sastavio: Xxx iz xxx, xxx xx, OIB: xxxxxx i yyy iz yyy, yyy yy, OIB: yyyyy (dalje u tekstu svi zajedno: Ugovorne strane), sklapaju u xx, dana 23. rujna 2022. godine sljedeći UGOVOR O DAROVANJU NEKRETNINA Članak 1. x (dalje u tekstu: Darovatelj) potvrđuje da je isključivi vlasnik sljedećih nekretnina: (i) u zk.ul. x., k.o. x, kčbr. x, u naravi oranica Pustoselina, površine 2222 m2 te (ii) u zk.ul. x., k.o. x, kčbr. x, u naravi oranica Pustoselina, površine 3333 m2 (dalje u tekstu sve zajedno: Nekretnine) Članak 2. Darovatelj ovim Ugovorom daruje svome sinu yyy (dalje u tekstu: Obdarenik) Nekretnine iz Članka 1. ovog Ugovora. Članak 3. Darovatelj daruje Nekretnine iz Članka 1. ovog Ugovora, Obdareniku bez ikakve protučinidbe. Članak 4. Obdarenik sa zahvalnošću i u cijelosti prihvaća darovanje. Članak 5. Darovatelj izričito izjavljuje da pristaje da Obdarenik na temelju ovoga Ugovora ishodi u zemljišnim knjigama i drugim očevidnicima uknjižbu svog prava vlasništva nad Nekretninama, bez ikakve daljnje privole ili odobrenja Darovatelja. Članak 6. Ugovorne strane bezuvjetno izjavljuju da ovaj Ugovor sadržava i predstavlja njihovu stvarnu volju te ga kao takvog vlastoručno potpisuju i svoje potpise ovjeravaju kod Javnog bilježnika. Članak 7. Ugovorne strane su suglasne da će eventualne sporove prvenstveno pokušati rješavati sporazumom. U slučaju da su Ugovorne strane u nemogućnosti doći do sporazumnog rješenja ugovara se nadležnost Općinskog suda u yyxx. Članak 8. Troškove ovjere i provedbe ovog Ugovora u zemljišnim knjigama kao i sva ostala davanja snosit će Obdarenik. Članak 9. Ovaj ugovor je napravljen u dva (2) istovjetna primjeraka. Svaka ugovorna strana zadržava po jedan (1) primjerak.

Pozdrav svima, malo rano reagiram, pa u ovom trenu ne posjedujem sve informacije. Sad sam na oss.uredjenazemlja.hr, vidio da mi je odbijen zahtjev za upis vlasništva temeljem darovnog ugovora majke->djetetu. Budući da je to bilo danas i da je danas petak, kroz narednih par dana neću biti ništa pametniji što se tiče razloga sve dok mi ne stigne rješenje, valjda pon-ut-sri... Ne znam zakaj bi odbili, da li je to normalna ili česta praksa? Kod javnog bilježnika smo ovjerili darovni ugovor i oni su ga poslali na sud, mjesec dana kasnije upis je odbijen. Doduše ugovor sam ja sam radio, ali sam kombinirao dvije-tri šprance koje sam našao na internetu. Kod javnog bilježnika se dogodila jedna stvar koja je možda razlog odbijanja, a ta je da sam na ugovor naveo adresu prebivališta, a javnom bilježniku sam priložio osobnu bez one papirnate potvrde da mi je osobna u izradi (dakle na ugovoru je sken osobne sa starom adresom koja se razlikuje od one na ugovoru). Javni bilježnik je ovjerio takav ugovor i rekli su da će biti ok. ja sam naknadno na sud poslao sken potvrde i zamolio da to uvaže. nikad mi se nitko nije javio po tom pitanju. Ne znam da li to može biti razlog zbog kojeg su odbili upis, ako je, da li imam neku osnovu ići kod j.b. i zamoliti da mi ponovo ovjere ugovor, recimo bez naplate, jer djelom je moja krivnja jer im nisam priložio potvrdu, ali sad kad razmišljam i njihova je greška kaj su takav ugovor ovjerili, bez da su me pozvali na pojašnjenje ili pitali zašto postoji razlika. Da li je to problem i da li ih mogu držat odgovornim? Unaprijed hvala na svakom komentaru.

Hvala, ne znam koliko sam dobro razumio, spominju se i dvije godine i 5. U svakom slučaju potpalo bi pod oporezivanje? A što je s ovim očevim dijelom, on je sad suvlasnik, pa bi on nakon razvrgnuća suvlasničke zajednice postao samovlasnik, te bi odma zemljište poklonio mene. Da li zakonski ima kakva razlika između suvlasnika i vlasnika, u pogledu duljine trajanja vlasništva nad nekretninom prije nego li se bez oporezivanja može pokloniti? Hvala.

Na ovom forumu sam pronašao članak: gdje se spominje da bi ukoliko se radi o darovanju dara u periodu manjem od 3 godine, taj drugi dar mogao postpasti po oporezivanje na dohodak, no u Zakonu o porezu na dohodak nisam ništa takvo našao, čak piše da se dohotkom ne smatraju darovi... (članak 8, (2) 3) : https://www.zakon.hr/z/85/Zakon-o-porezu-na-dohodak

Da li je to vic? da ne poklanjam odmah nekretninu ženi Ili država na to ne gleda s odobravanjem? Kad bi otac poklonio tu nekretninu meni 1/2, supruzi 1/2, tada bi ona na svoj dio pretpostavljam trebala platiti porez. Ako bi išli na varijantu da ju pokloni meni 1/1, pa ja polovicu darujem supruzi, da li postoji neki rok kada se ne smije darovati darovano? U Zakonu o porezu na promet nekretninama nisam uspio naći nikakva ograničenja.

Ako se dobro sjećam trebali biste otići u nadležni ured za prostorno uređenje. Kod njih se pokreće postupak za dobivanje uporabne dozvole za građevine građene prije '68. Oni će Vam opisati što vam treba i kako postupiti. Svakako vam treba aviosnimak iz '68., djelatnici ureda za prostorno uređenje zatim izlaze na teren i mjere objekte da vide jesu li jednaki onima iz '68. Ako utvrde da nije bilo naknadnih izmjena gabarita, tada vam izdaju uporabnu dozvolu. Ja sam to radio pred koju godinu i tako je mislim kod mene bilo. U svakom slučaju kontaktirajte ured za prostorno uređenje koji je nadležan za vašu katastarsku općinu.

Lijep pozdrav svima. Molio bih vas za komentar i savjet kako najbolje postupiti. Riječ je o nekretnini u vlasništvu mog mog oca, a on je u zemljišnim knjigama na toj čestici upisan kao jedini vlasnik. Pred 2 tjedna smo predali zahtjev za izdavanje građevinske dozvole s namjerom gradnje na toj čestici. Otac je potpisao suglasnost/pravni interes, a ja se vodim kao investitor. Ono što bi u sljedećem koraku htjeli jest darovnim ugovorom tu zemlju predati u vlasništvo meni i supruzi. Zanima me kada bi to valjalo napraviti? Da li se to može po izdavanju građevinske ili bi trebalo pričekati da cijeli proces gradnje završi? Ne bi htio da u ovom trenu otvaram nova birokratska poglavlja koja mogu ili zakomplicirati ili usporiti proces izdavanja građevinske/gradnje kuće/dobivanja uporabne. Također me zanima koji je najpovoljniji put darivanja? Koliko vidim, porez na darivanje ne plaćaju potomci ni bračni drugovi, pa me zanima da li bi ispravno bilo da otac zemljište darovnim ugovorom prenese na mene, pa ga ja zatim u 1/2 dijela prenesem na suprugu? Pretpostavljam da bi u tom slučaju preskočili plaćanje poreza na nekretnine? Unaprijed hvala.

U redu. Hvala.

Pozdrav svima, nadam se da je pitanje smješteno u dobar podforum. Zanima me da li je nakon što se preda zahtjev za građevinsku dozvolu ikako moguće prije pristupiti gradnji? Naime koliko mi je poznato izdavanje g.d traje u prosjeku 3 mjeseca, pa me zanima da li je nekako moguće na legalan način započeti gradnju dok se građevinska još čeka? Hvala.

Hvala Vam na odgovorima. Koliko razumijem oni su nažalost u suprotnosti. Možda sam skočio pred rudo postavljanjem pitanja ovdje, no ipak, uvijek je točnije dobiti informaciju kada se izloži specifičan slučaj, nego kada se pročita nešto generalno ili slično. Na stranicama Središnjeg državnog portala kod Građevinske dozvole: https://gov.hr/moja-uprava/stanovanje-i-okolis/izgradnja-i-obnova-kuce/gradjevinska-dozvola/338 stoji: Tako da sam ipak mišljenja da je Spitfire dao točan odgovor.

Lijep pozdrav, ako mi netko može pomoći, ovim bih ju/ga putem zamolio za pomoć. Trenutno sam u fazi završetka glavnog projekta za izgradnju kuće. Parcela gdje bi se kuća nalazila trenutno je suvlasničkoj zajednici koja bi se kroz nekih pola godine trebala razvrgnut. Postoji dogovor oko podjele zemljišta i zemljište na kojem mislim graditi kuću bi trebalo po dogovoru pripasti meni. S obzirom da ćemo zahtjev za građevinskom predati ranije nego se podjela izvrši, a po svemu sudeći i gradilište ćemo otvoriti prije nego se podjela izvrši, mene zanima što moram poduzeti vezano uz gradnju i tu suvlasničku zajednicu? Da li moram tražiti pisanu suglasnost ostalih suvlasnika? Da li se to definira ugovorom? Zapravo me zanima kako postupiti u ovoj situaciji. Hvala unaprijed.

ok, hvala.

U redu, hvala. Znači s ugovorom ovjerenim kod javnog bilježnika potrebno je samo otići na gruntovnicu i tamo pretpostavljam ispuniti neki zahtjev?

Lijep pozdrav, molio bih da mi se objasni postupak dobrovoljnog razvrgnuća suvlasničke zajednice. Dakle među suvlasnicima postoji dogovor oko podjele imovine. Parcelacijski elaborat je u tijeku i zanima me što nakon toga? Da li je potrebno angažirati odvjetnika, da li postoji špranca ugovora kojom se definira podjela pa se ona ovjeri kod javnog bilježnika ili kako? Što dalje? Ako nije problem, molio bih da mi se samo taj postupak u par rečenica objasni. Hvala.

Lijep pozdrav, ako netko zna, zanima me kako se zakonom ili nekim drugim pravilnikom definira pojam galerije? U Pravilniku o izračunu građevinske bruto površine zgrade stoji da se u gbp ne računaju galerije unutar funkcionalne jedinice zgrade, pa me zanima kako se točno definira galerija. Ako netko zna, unaprijed hvala.

Lijep pozdrav, molio bih pomoć i mišljenje oko sljedeće stvari: nekoć davno, kad su zadruge i kombinati otkupljivali zemljišta seljaka da bi okrupnili svoje parcele, moj djed (govoreći u ime svog brata koji je bio u Americi), tražio je u zamjenu za jednu takvu česticu - drugu česticu. Znači od je kombinata u zamjenu za jedan komad zemlje dobio drugi. Ta zemlja je zvanično bila na njegovog brata, a djed je bio njegov opunomoćenik (taj dokument postoji). Isto tako postoji i dokument o zamjeni zemljišta između dvije strane. Eh sad, djed je koristio i obrađivao tu zemlju, ali ju nije nikada (vjerojatno da izbjegne obvezu plaćanja poreza) prebacio na brata i ona je danas u vlasništvu Republike Hrvatske. Moj je otac vodio spor protiv države, s namjerom da dosjelošću i dokumentima o zamjeni zemljišta i opunomoćenosti stekne pravo vlasništva, ali je spor izgubio. Mene zanima da li je moguće u ime djedovog pokojnog brata započeti spor kojim bi se zemljište prvo prebacilo na njega, a potom, u drugom koraku na mog oca? Da li postoji neki drugi način i da li uopće postoji način da ta zemlja promijeni vlasnika? Da li je otežavajuća okolnost jer se radi o RH? Hvala.

Hvala. Tako sam i mislio, samo mi se ova formulacija učinila nekako zbunjujućom.

Lijep pozdrav, da ne otvaram novu temu pitati ću ovdje. U vlasničkom listu stoji zabilježba: "Na temelju kupoprodajnog ugovora od 15. studenog 1978., uknjižuje se pravo služnosti prolaza, provoza svim vozilima i progona stoke od glavne ceste uz među č.k.br. 322 u širini 4 m i dužini 20 m preko č.k.br. 324/1 upisane u z.k.ul. 382 ove općine." Možete li mi molim vas iz te formulacije interpretirati koja je čestica vlasnička a koja je dobila pravo služnosti? Također me zanima kolika je mogućnost zabune prilikom upisa tih zabilježbi. Da li kad u praksi pokaže da ono što stoji u vlasničkom listu bude pogrešno? Hvala unaprijed.

Pročitajte Glavu 2. - Suvlasništvo, Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. U Odjeljku 4 imate razvrgnuće. Znači vaše pravo kao suvlasnika je da uvijek možete tražiti razvrgnuće, a u slučaju da ne možete postići dogovor, razvrgnuće se može napraviti sudskim putem. ako sud ne može podijeliti nekretninu, onda ju stavlja na javnu dražbu ili već nekako prodaje. To je članak 50. tog zakona.

i samo još jedno pitanje vezano uz ovo iznad - da li je u potpunosti lutrija što bi sud dodijelio strani A ili se na to može utjecati?

Lijep pozdrav. Imam nekoliko nejasnoća vezanih uz razvrgnuće suvlasništva. Postaviti ću to ovako: - strana A (od 4 suvlasnika) traži razvrgnuće sudskim putem jer ne postoji suglanost oko podjele - između ostalih strana B, C i D postoji suglasnost i postojati će kada strana A napusti suvlasničku zajednicu. Bez obzira na dio koji strana A dobije sudskim putem. Zanima me da li mi svi moramo sudjelovati u tom sudskom razvrgnuću? Tj. da li strana A može tražiti da joj sud samostalno dodijeli dio vlasništva a da ostatak zemlje i dalje ostane u suvlasništvu preostalih 3 strana? Koje bi se tada sporazumnom diobom razdjelile. Tko sudjeluje u troškovima sudskog razvrgnuća? U Zakonu o vlasništvu u članku 54. stoji: "Troškove razvrgnuća snose suvlasnici razmjerno svojim suvlasničkim djelovima." Da li bi u ovom slučaju samo strana A snosila troškove razvrgnuća ili bi svi morali premda se svi ne bi razvrgavali? Hvala

Hvala vam na odgovoru. Ako imate volje da mi pojasnite, jer mi nije sasvim jasno. Koja je onda točno razlika u dobrovoljnom razvrgnuću i razvrgnuću putem sudske presude? Ovo se pitanje odnosi na vaš odgovor "... ako postoji dogovor." Zašto postoji potreba da se dioba rješava sudskim putem ako postoji dogovor između suvlasnika oko nje i ako je moguće dobrovoljno razvrgnuće? Jel to zato jer se tada parcele ne formiraju prema prostornom planu već prema sudskoj presudi, a u slučaju dobrovoljnog razvrgnuća se moraju formirati prema prostornom planu? Dakle postoje dvije opcije u slučaju da postoji dogovor. Prva je da svi sjednemo, dogovorimo podjelu i da to ukoliko može, geodet isparcelira, mi sastavimo diobeni ugovor i to ide izvansudski, tj. dobrovoljno. Duga opcija je da se, ako se ne može parcelirati po prostornom planu, angažira sudski vještak koji bi napravio skicu podjele, s tim se ide na sud, sud to prihvati te se po odluci suda radi parcelacija? Dakle ako se ide sudskim putem treba angažirati vještaka koji će napraviti prijedlog, a ta je osoba vjerojatno i geodet koji će napraviti samu parcelaciju. Inače razlika između te dvije ponude mi je kakvih 10k kuna, barem po ponudi koju sam dobio, pa zato pitam. Hvala na informaciji o cijeni troškova, no to mi je teško za procjenit. Koliko bi ročišta mogli očekivati ako sve ide po planu? Ugrubo, da li je 5000-10000 kuna sveukupnih sudsko-odvjetničkih troškova ok ballpark? Hvala ponovo.

Evo dobio sam ponudu geodeta. U njoj između ostalog stoje ove stavke: 1. Izrada prijedloga diobe katastarskih čestica (....) u skladu s dogovorom suvlasnika predmetnih čestica. 2. Izrada nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za geodetsku struku za katastarske čestice (...) u svrhu razvrgnuća suvlasničke zajednice. 3. Izrada geodetskog elaborata za parcelaciju katastarskih čestica (...) po pravovaljanom Rješenju, odnosno presudi nadležnog suda za razvrgnuće suvlasničke zajednice. Možete li mi molim vas samo pojasniti taj proces. Dakle to bi koliko vidim išlo sudskim putem? Da li se tu onda radi o dobrovoljnom razvrgnuću ili se taj slučaj sudu prikazuje kao nedobrovoljan, pa zato vještak mora posredovati i predlagati rješenje iako ga radi u dogovoru s vlasnicima? Da li je moguće da sud odbaci taj prijedlog vještaka? I ako može neka procjena sudskih i odvjetničkih troškova? barem gruba. Hvala.