Jump to content

Mikalica

Korisnik
  • Broj objava

    4
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

Nedavni posjetitelji profila

Prikaz nedavnih posjetitelja je isključen i nije prikazan drugim korisnicima.

  1. Pozdrav, imam mali problem i nekoliko oprečnih mišljenja pa bih htjela savjet prije nego što se uputim u ikakav sudski proces. Zgrada je kroz povijest imala nesređene papire. Prije cirka 25 godina je rađen elaborat u kojem se greškom sudskog vještaka prostor X pripisao stanu B, umjesto stanu A i isto tako je provedeno u zemljišnim knjigama i nitko nije radio probleme jer se znalo što je čije. Stan A je mijenjao vlasnika 2 puta i u oba kupoprodajna ugovora stoji da je prostor X dio stana A (uz vanknjižno vlasništvo). Trenutni vlasnik stana A pri uknjižbi nije navodio prostor X jer zna da je samo vanknjižni vlasnik i takvo je došlo i rješenje. Spletom okolnosti se trenutni vlasnik stana A nije žalio jer se nije dovodilo u pitanje vlasništvo u praksi. Prije nekoliko godina je vlasnik stana B, koji je knjižni vlasnik prostora X, prodao svoj stan i novi vlasnik sada zahtijeva taj prostor X iako: 1) u oglasu na koji se javio nije nikad bio spomenut prostor X (stari vlasnik zna da nije njegov) te 2) ukazano mu je da vlasnik stana A ima kupoprodajni ugovor da je taj prostor kupio prije, kao i osoba prije njega te postoji i izjava sudskog vještaka da je on napravio grešku u elaboratu i da je vlasništvo nad tim prostorom X netočno sprovedeno. Vlasnik stana B ne odustaje od svoje nakane da je prostor X njegov jer se ravna po vlasničkom listu. Znam da je istekao rok žalbe te da je knjižno vlasništvo kao amen na sve, no s obzirom na sve okolnosti, zanima me može li vlasnik stana A sudskim postupkom doći do knjižnog vlasništva nad prostorom X što je vidljivo kroz kupoprodajne ugovore?
  2. Pozdrav, pretpostavljam odgovor, no da ipak provjerim, možda postoje neke iznimke ili nešto. Ulaz u dvorište mi se nalazi u ravnini zgrade. Htjela bih staviti novu dvorišnu ogradu i klizna ograda bi bila najpraktičnija. Međutim, ta ograda bi mogla kliziti isključivo ispred zgrade (na tom dijelu zgrade su u suterenu šupe u mom vlasništvu), dakle na javnoj površini. Ispred zgrade je nogostup u ravnini ceste i parkirani su auti, nije u funkciji nogostupa. Zanima me smijem li to tako izvesti pošto bih ipak zadirala na javnu površinu? Hvala!
  3. Pozdrav, za početak bih postavila jednostavno pitanje, a nakon toga može ići komplicirano potpitanje. Riječ je o manjoj zgradi sa 4 stambene jedinice (trenutno je 5, no 2 će se spojiti pa ću odmah pisati tu buduću situaciju), nema predstavnika stanara ili upravitelja zgrade, a ni pričuva se ne plaća. Zgrada se nalazi na zemljištu od 276 m2 i tlocrtno zauzima 90 m2, ostatak je neuređeno dvorište. Vlasništvo je kako slijedi: 1. 8/100 2. 34/100 3. 30/100 4. 28/100 Za početak, zanima me kako se dijeli pravo na dvorište odnosno udio (znam da se ne može etažirati), po broju stambenih jedinica ili po gore spomenutom udjelu u vlasništvu zgrade (to mi ima više smisla)? Hvala!
  4. Zgrada ima 5 stambenih jedinica od kojih jedna (inače u 2 dijela na 2 etaže) u jednom dijelu (dio A) nema pristup ni vertikali ni vodovodu. Zanima me da li su ostali stanari zakonski dužni omogućiti toj stambenoj jedinici (dijelu A) pristup "svojim" vodovodnim cijevima (bilo pod uvjetom da to znači neke radove u tuđim stanovima, bilo da vlasnik te jedne jedinice to uspije riješiti isključivo radovima u svojoj jedinici - ako je to uopće moguće) te može li taj jedan vlasnik to nekako riješiti kroz zajedničke prostore zgrade (tipa da provuče cijevi kroz stubište ili tako nekako) bez neke suglasnosti ostalih stanara? Inače, zgrada ima jedan vodomjer u dvorištu koji je fizički nešto dalje od tog dijela A, a vertikala kao takva mu je u potpunosti nedostupna bez ulaska u tuđe stanove, no sama kanalizacija tom stanaru možda nije ni bitna jer ju ima u dijelu B te svoje stambene jedinice. Hvala!
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija