Državni zavod za statistiku, svojom Objavom – Prosječna mjesečna isplaćenu neto plaću po zaposlenome u pravnim osobama RH za razdoblje siječanj – kolovoz 2018. (Nar. nov., br. 98/18.), na temelju Ovršnog zakona (dalje: OZ), svake godine objavljuje prosječnu mjesečnu isplaćenu neto-plaću po zaposlenom u pravnim osobama RH za razdoblje siječanj – kolovoz prethodne godine, koja se u kontekstu ovrhe na plaći primjenjuje u slijedećoj kalendarskoj godini, što je sada učinjeno i za 2019. godinu.
Tako, u 2019. godini spomenuta neto-plaća iznosi 6.237,00 kn.
Temeljem striktnih pravila iz OZ-a (osim ako nije riječ o alimentaciji) ako je radnikova (ovršenikova) neto-plaća:
veća od spomenutog prosjeka, od ovrhe je izuzet iznos u visini dvije trećine prosječne netoplaće, što znači da mu se može plijeniti sve iznad 4.158,00 kn (6.237,00 / 3 x 2);
manja od 6.237,00 kn, od ovrhe je izuzeta svota:
od 4.158,00 kn - dakle, u slučaju ako mu je neto-plaća veća od 5.544,00 kn (3/4 neto-plaće radnika = 2/3 prosječne neto-plaće,) a manja (ili jednaka) 6.237,00 kn – mora se plijeniti sve iznad 4.158,00 kn,
u visini 3/4 neto-plaće ovršenika (radnika) - dakle, u slučaju ako je radnikova neto-plaća manja (ili jednaka) 5.544,00 kn – smije se plijeniti samo 1/4 njegove (radnikove) neto-plaće.
Navedena svota plaće (kojom se određuje zaštita od ovrhe) primjenjuje se kod isplata plaća koje se obavljaju u siječnju 2019. i nadalje.
Može li pomoć?
U računovodstvu me gospođa uvjerava da bez obzira što je moja osnovna plaća 7400kn i dvije trećine od toga iznosi 4933kn, ona meni maksimalno može uplatiti na zaštićeni račun ovaj gore navedeni iznos od 4158kn, a sve ostalo mora ići na blokirani račun.
Nije mi to nikako jasno i logično? Jesam li u krivu ili je ona u krivu?