Jump to content

SANJAJVELIKO

Korisnik
  • Broj objava

    3
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

Sve što je SANJAJVELIKO objavio

  1. Hvala vam za pomoć, mislila sam da ste mi ovim čl. 36 obiteljskog zakona riješili problem. Bili smo u katastru međutim oni na temelju izjave ne rade izmjene na vlasništvu bez obzira na ovaj Zakon, barem ne kod nas, jedina opcija koju predlažu je darovni ugovor. Tako ćemo onda to i napraviti. Hvala još jednom, puno sam saznala iz vaših odgovora!
  2. Puno hvala za odgovor no čini mi se kao vrlo grubo tumačenje, na vašim stranicama sam pod temom bračna stečevina naišla na ovakvo tumačenje: "Treba reči da je za određenje bračne stečevine bitno trajanje bračne zajednice, a ne braka. Brak i bračna zajednica nisu istovjetni pojmovi. Naime, sklapanjem braka ne mora nastati istovremeno i bračna zajednica (nije dovoljno da brak formalno postoji, već je potrebno da bračni drugovi stvarno žive u bračnoj zajednici), ali bračna zajednica je sastavni dio braka i može trajati jedino i isključivo za trajanja braka. Postojanje bračne zajednice sud treba utvrditi ako postane sporno smatra li se određena imovina bračnom stečevinom ili se radi o vlastitoj imovini. Teret dokazivanja o trenutku prestanka bračne zajednice na onom je bračnom drugu koji tvrdi da je bračna zajednica određenog dana prestala jer se u protivnom presumira da bračna zajednica traje sve do prestanka braka. U sudskoj praksi je ocijenjeno da okolnost što su stranke stanovale odvojeno, uz činjenicu da je do toga došlo voljom stranaka i da su se dugotrajno nastavili svakodnevni kontakti stranaka, ne upućuje na postojanje prekida bračne zajednice (Vrhovni sud RH Gž 361/92-2) . Ako bračni drugovi steknu određenu imovinu nakon prestanka bračne zajednice, ta imovina ne ulazi u bračnu stečevinu. Također, „Da bi se u postupku utvrdila bračna stečevina bračnih drugova, nije potrebno da je brak između stranaka razveden.“ – Odluka Županijskog suda u Varaždinu, br.Gž 1064/07-2od 13. veljače 2008.Dakle, prema OZ-u svaki od bračnih drugova u polovici je suvlasnik na bračnoj stečevini čija su osnovna obilježja nastanka: rad, trajanje bračne zajednice i predmet bračne stečevine. No bez obzira na navedeno, je li Darovni ugovr najbolje rješenje za nas kako bi stvari oko zajedničkog vlasništva bile čiste bez naknadnog dokazivanje po sudovima?
  3. Na koji način proknjižiti u vlasničkom listu stana da su oba supružnika vlasnici jedne polovine. Naime, suprug je podigao kredit za stan godinu dana prije sklapanja braka. Kredit za stan smo godinama zajedno plaćali, no trajni nalog je išao s njegovog računa i sada kada je otplaćen u vlasničkom listu je suprug prokrjižen kao vlasnik iako je riječ o bračnoj stečevini. Znam da zakon nalaže da bi se s takvom nekretninom trebalo zajednički upravljati i da vlasnik treba punomoć supružnika za bilo kakvo "upravljanje, hipotekarno zaduživanje i sl." no vidim da u praksi se to ne poštuje. Kako bi zaštitili zajedničke interese želimo da u vlasničkom listu piše da smo oboje vlasnici. Savjetovali su nas da moj suprug darovnim ugovorom daruje jednu polovinu stana. U špranci ugovora koji nam je ponuđen stoji članak "kako vlasnik jamči da je nekretnina njegovo isključivo vlasništvo". Osjećam da ovo nije ispravan način jer on meni ne daruje ništa isključivo svoje, stan smo zajedno plaćali i sada to želimo tako dokumentirati. Možete li mi dati prijedlog što je najbolje učiniti ili kako prilagoditi darovni ugovor? Hvala
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija