Jump to content

Grabarić Imbra

Korisnik
  • Broj objava

    91
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

Sve što je Grabarić Imbra objavio

  1. I još jedno pitanje. Jel se može tako izdati dodatno rješenje o obustavi postupka žalbe u istom postupku (ista KLASA)? Ima li takvo rješenje kakav posebni naziv ili se radi o uobičajenom rješenju?
  2. Dakle, ako se pristojba ne plati može se postupak u povodu žalbe obustaviti (vjerojatno rješenjem koje se izdaje u istom postupku), pa ako se na takvo drugo rješenje stranka žali (a ta žalba se odnosi na obvezu da se pristojba plati) potrebno je cijeli spis proslijediti na drugostupanjski postupak i pristojbu naplatiti prisilnim putem?
  3. Razmišljam o ovome. Može li se teoretski dogoditi beskonačno perpetuiranje žalbi? Npr. sad obustavim postupak i u tom rješenju stranka ponovno dobije pravo na žalbu, iskoristi to pravo ali ne plati pristojbu na tu novu žalbu itd.
  4. Hoćete reći da se pokrene postupak za podjelu bračne stečevine i odmah se u tom postupku stavi prijedlog za privremenu mjeru zabrane otuđenja imovine, a razvod braka može ići paralelno s tim ili čak i kasnije?
  5. Za vrijeme trajanja bračne zajednice supružnici su isplatili suprugovog brata i na taj način je suprug upisan kao vlasnik 1/1 kuće u kojoj je živio sa svojom obitelji (do tad je bio i brat upisan kao suvlasnik 1/2 iako nije živio s njima). Mislim da nije bitno za pitanje, ali način prijenosa te polovice dijela je bio darovnicom od brata na majku pa od majke na supruga i nakon toga cijelo vrijeme suprug je zk vlasnik 1/1 a kasnije je bilo ulaganja u kuću, garažu i sl. sa suprugom i ostatkom obitelji. Sada se supružnici razvode. Zbog najave razvoda braka suprug prijeti da će opteretiti nekretninu (možda i prodati i sl.). Može li se njegova supruga i kako, osigurati od takvih pravnih poslova muža i spriječiti njegove namjere u ovom periodu dok se ne pokrene/okončaju sudski postupci razvoda braka i podjele bračne stečevine?
  6. Postoje li kod ESLJP kakvi programi (besplatne) pravne pomoći strankama u postupku?
  7. Imam još jednu situaciju koja me sad zbunjuje. Stranka je podnijela zahtjev ali iz zahtjeva, tj. priloga je jasno da ne ostvaruje pravo. Dakle, postupak nije potrebno niti provoditi jer je jasno da neće ostvariti pravo. Može li se i kod ovakvih slučajeva malo ekstenzivnijim tumačenjem čl. 41. st. 2. zahtjev odbaciti ili je potrebno odbiti zahtjev?
  8. Ako je stranci već usvojen zahtjev i izdano pravomoćno rješenje koje može iskoristiti, a podnijela je novi zahtjev za istu pravnu stvar, je li pravilno:: 1) Odbaciti novi zahtjev temeljem čl. 41. st. 2.? 2) Obustaviti postupak temeljem čl. 46. st. 5. ? 3) Nešto treće
  9. Hvala! Ovo bi se generalno moglo tumačiti da će se prvo riješiti kazneni postupak u slučaju kad takva odluka ovisi o rješavanju glavne stvari. Ima smisla, u mojem konkretnom predmetu - kako ćeš tužiti nekog za naknadu štete proizašle iz kd ako nemaš presudu za to kd? *ja rješavam upravni postupak ali ovo mi je potrebno
  10. S obzirom na odredbe Zakona o upravnim pristojbama (posebno čl. 18. st 4. i čl. 19) ima li prvostupanjsko tijelo slobodu odlučivanja hoće li žalbu bez pristojbe (koja nije plaćena niti nakon poziva) tretirati kao da je stranka od nje odustala ili će je proslijediti na rješavanje drugostupanjskom tijelu bez pristojbe pa pokrenuti prisilnu naplatu, ili je takvo prosljeđivanje bez pristojbe obvezatno? S obzirom na odgovor Spitfire-a žalba bez pristojbe ne smije se odbaciti! Dakle, u slučajevima podnošenja žalbi bez pristojbi i oglušivanja stranke da istu plati obveza je primjeniti članak 19. Zakona o upravnim pristojbama?
  11. Može li se naknada štete počinjene kaznenim djelom zahtijevati prije nego je u kaznenom postupku dokazano da je kazneno djelo počinjeno? Npr. kod kaznenog djela prijetnje. Meni je logično da se to ne može, nego je potrebno imati presudu kaznenog suda pa tek tada eventualno tražiti naknadu štete u odvojenom postupku.
  12. Tko je prema sadašnjoj situaciji u obvezi u situaciji plaćati režije? Dakle žive zajedno, a jedna je vlasnica tog zajedničkog prostora u kojem žive a druga ima pravo plodouživanja, pravo uporabe i pravo stanovanja tog istog prostora.
  13. Hvala Matrix. Majka mora otići iz stana na nekoliko mjeseci. Boji se da bi kćer mogla uništiti stan i prodati stvari i sl. Iz tog razloga razmišlja o zabrani dopuštenja kćeri da ulazi u stan. No, iz Vašeg odgovora proizlazi da to nije moguće. Taj odnos ili neki eventualno budući bi već bio obveznopravni? Mislim da na takav strah da se počini šteta i sve što ide uz to.
  14. Na temelju kupoprodajnog ugovora kćer je upisana kao vlasnica stana, a istim ugovorom predviđeno je i pravo plodouživanja, pravo uporabe i pravo stanovanja za korist majke, te su te osobne služnosti upisane kao teret u zemljišnoknjižni izvadak. Kćer i majka žive zajedno u stanu. Sve režijske troškove podmiruje majka (inače, režije su naslovljene na kćer (na vlasnicu), osim vode i interneta). 1) Može li kćer u sadašnjoj pravnoj situaciji istjerati majku iz stana? Ona govori da to može jer je vlasnica stana. Pod kojim uvjetima bi to mogla? 2) Može li majka u sadašnjoj pravnoj situaciji istjerati kćer iz stana? Pod kojim uvjetima bi to mogla?
  15. Kako postupiti u slučaju prijetnje ako osobi s prebivalištem u RH prijeti osoba koja je u drugoj državi (ta država nije članica EU)?
  16. Žalba na rješenje o porezu na promet nekretnina ne događa izvršenje rješenja, tako stoji u rješenju. To znači da se mora platiti cijeli iznos u ostavljenom roku? Jel sigurno da će vratiti ako žalba prođe? Dakle, mora se platiti nešto za što nema osnove pa se onda boriti i dokazivati da si u pravu?
  17. U rješenje za određeni porez na promet nekretnina piše da žalba nema odgodni učinak. To je očito neka promjena u odnosu na ranije. Žalbu je potrebno podnijeti. Treba li sad platiti cijeli razrezani porez ili ne? Jer tko će to kasnije vratit, odnosno nije li to već priznavanje iznosa (čim se plati) ?
  18. Trebalo bi baš za oduzimanje skrbi jednom roditelju (zbog zanemarivanja djeteta, nebrige itd.)
  19. Postoji li privremena mjera za ostvarivanje samostalnog skrbništva? To je onda izvanparnični postupak? Može li se ostvariti samostalno skrbništvo bez razvoda braka?
  20. U ovom konkretnom predmetu CZSS je sudu predložio produljenje mjere i čeka se da sud zakaže ročište (u izvanparničnom postupku). Imam tehničko pitanje u vezi takvog predmeta - hoće li se voditi pod istim poslovnim brojem ili se na sudu vodi kao novi predmet?
  21. Čl. 104. st. 2. ZUP: Ispravak pogreške proizvodi pravni učinak od dana od kojeg proizvodi pravni učinak rješenje koje se ispravlja. Ovo znači i da stranka ne dobiva dodatni rok za žalbu od 15 dana na prvotno rješenje koje se ispravlja? Pogotovo jer se radi samo o "tehničkoj" pogreški u rješenju koje treba ispraviti. Radi se o tome da je poslano rješenje pogrešne klase i stranka je uložila žalbu na to rješenje pa je i greška tada uočena. Nakon toga doneseno je rješenje kojim se ispravlja prvotno rješenje u tom dijelu (klasa).
  22. Stranka je na prvostupanjsko rješenje doneseno u upravnom postupku, u ostavljenom roku podnijela dva podneska, od kojih je jedan naslovljen „upit“ a drugi „dopis“. U „upitu“ traži odgovor prvostupanjskog tijela zašto nije ostvarila pravo, a u „dopisu“ koji je prošireni „upit“ traži isti odgovor. Uglavnom, navodi nisu sasvim jasni i razvodnjeni su, u ovom dopisu se spominje i nezadovoljstvo nekim prijašnjim rješenjem, itd. Moje pitanje: mora li se takav dopis smatrati žalbom (ja recimo bih, da kasnije nema nikakve sumnje) ili postoji kakva druga mogućnost? Jer nisu niti biljezi plaćeni, pa ako pozovem stranku da plati može li se ona braniti da nije podnijela žalbu nego samo upit?
  23. Supruga i ja smo zatražili propusnicu za odlazak u drugu županiju radi njege nezine bolesne majke. Nadležni su javili da samo jedan od nas može dobiti propusnicu za to. To nam je predstavlja veliki logistički problem. Ima li netko sličnih iskustava s tim ovih dana i na koji način dobiti takve dvije propusnice?
×
×
  • Napravi novi...