Grabarić Imbra

Zakon o porezu na dohodak, čl. 58. st. 2) Dohodak od otuđenja nekretnina iz stavka 1. ovoga članka ne oporezuje se ako je nekretnina služila za stanovanje poreznom obvezniku ili uzdržavanim članovima njegove uže obitelji iz članka 14. stavaka 5. i 6. ovoga Zakona, a i u slučaju ako je nekretnina ili imovinsko pravo otuđeno nakon dvije godine od dana nabave. Nakon koliko vremena je potrebno prijaviti prebivalište na nekretnini koja se otuđuje? Što ako to nije odmah moguće zbog adaptacije?

Ako danas prijavim prebivalište i odmah predam zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice, hoće li mi na OI kad ju izrade pisati datum izdavanja današnji ili neki kasniji?

Hvala. Dakle, jednak je status kao i inače kod opoziva, nema razlike zato što je darovano u braku koji je naknadno prestao.

Koji je tretman nekretnine koju je supruga stekla prije braka (nasljedstvom) i kad 1/2 te nekretnine u braku daruje mužu. Može li i na kojem pravnom temelju, nakon razvoda braka, supruga opozvati darovanje?

Na koji način se provodi usklađenje gruntovnice i katastra ako je potrebno samo uskladiti nosioce stvarnih prava? Dakle, sve čestice su upisane s identičnom površinom i u gruntovnici i u katastru. U gruntovnici je evidentiran sadašnji vlasnik, a u katastru na nekim česticama njegov pravni prednik, a na nekim česticama pravni prednik pravnog prednika. Slijed stjecanja prava je vidljiv do današnjeg vlasnika. Ima li kakve zapreke da se uskladi katastar s gruntovnicom i kako se provodi ovakvo usklađenje?

Ugovoreno je kupoprodajnim ugovorom da se prodavateljica obvezuje (u roku od tri dana nakon isplate kupoprodajne cijene u cijelosti) predati kupcu valjanu tabularnu izjavu. Možda bi se na račun toga već moglo tražiti predaju tabularne izjave, pa da nije od utjecaja da je ona izdana, zato jer nije i predana. Iako je i druga varijanta za doći do cilja (vlasnička tužba predmnijevanog vlasnika) u redu.

Zna li netko možda odgovor za slučaj koji sam opisao poviše? Dakle: Može li sada biti tužen bivši muž i prodavateljica za izdavanje tabularne izjave? Ili je ipak potrebno da supruga isplati preostali dio kupoprodajne cijene neovisno o tome što je to već ranije (navodno) isplaćeno? Je li od ikakvog utjecaja da je nekretnina stečena u braku pa je bivši muž mogao isplatiti preostalu kupoprodajnu cijenu iako se on ne spominje u ugovoru?

Hvala. Dakle, prvi korak bi bila ipak tužba?

Ne znam je li to primjenjivo i na slučaj ako se roditelj želi riješiti djeteta, tj. odjaviti ga s adrese kako više ne bi živio tamo. Mora li se takvo dijete negdje drugdje prijaviti ili može biti beskućnik? Uglavnom, roditelj više ne želi da punoljetno dijete živi s njim i hoće ga odjaviti tako dijete nema prebivalište na toj adresi. Naravno, ne vjerujem da će time 100% postići željeni efekt i možda će roditelj morati pokretati tužbu za iseljenje...

Ima li kakvih promjena kod ovakvih potreba? Vidim da je tema starija. Može li roditelj odjaviti prebivalište djetetu koje je prijavljeno kod njega od rođenja? Naime, dijete je punoljetno i stvara probleme i roditelj ga se želi riješiti, a kuća u kojoj su svi prijavljeni u vlasništvu je roditelja. Može li taj način ili je potrebno pokrenuti tužbu za iseljenje?

Ako se kupuje suvlasnički dio od 1/5 (svih 5 suvlasnika ima po 1/5) hoće li svi suvlasnici dobiti rješenje o predbilježbi i kasnije o uknjižbi prava suvlasništva te jedne 1/5?

Da, tako je. Članak 61. st. 1. Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma: (1) Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je o transakciji koja se provodi u gotovini u vrijednosti od 200.000,00 kuna i većoj obavijestiti Ured najkasnije u roku od tri dana od dana obavljanja transakcije. Prema ovome tek za podizanje gotovine u vrijednosti od 200.000,00 kuna i većoj banka obavještava Ured (za sprječavanje pranja novca).

Hvala. Dakle, nema unificiranog postupanja banaka pa da im je obaveza provjere i slanja rezultata provjere Agenciji, za podizanje gotovine iznad određenog iznosa, već svaka banka zasebno određuje za sebe uvjete za takva postupanja (u općim uvjetima poslovanja)?

Radi li banka i kakve provjere (prikuplja izjave, podatke o namjeni i sl.) za podizanje gotovine i iznad kojih iznosa je to dužna raditi? Kome banka dostavlja tako prikupljene podatke?

Dakle, pitanje je može li se takva greška suda smatrati očitom greškom pa da ju sud na temelju članka 121. Zakona o zemljišnim knjigama ispravi po službenoj dužnosti, ili se ne može tako smatrati pa je stranka dužna dodatno se angažirati, pisati prigovor, platiti pristojbu itd., a zbog greške suda.

Može li se postupak za ostvarivanje prava na uzdržavanje djeteta i postupak za samostalno skrbništvo voditi u jednom postupku ili su to inicijalno dva postupka?

Da, očita greška suda, ne postoji razlog zašto bi taj suvlasnik bio brisan, neovisno o tome što nije naveden u prijedlogu i dokumentaciji temeljem koje je upis izvršen.

To je jasno, ali ovdje ne postoji takva pravna osnova, o tome se radi. Npr. kupite nešto od jednog suvlasnika, sud provede kupoprodaju, ali usput još jednog suvlasnika izbriše i on više nigdje ne postoji, iako se nije niti spominjao u pravnom poslu.

Pozvali su se na dokumentaciju temeljem koje je izvršen upis zatraženih promjena, ali ponavljam - u toj dokumentaciji se nigdje ne spominje takav upis koji su oni ajmo tako reći - dodali, dakle prekoračili danu ovlast.

Zemljišnoknjižni sud je u provedbi prijedloga za upis više stvarnih prava u zk, proveo sve predložene upise, ali proveo je i jedan koji nije tražen niti prijedlogom, a niti su stranke tako ugovorile u dokumentaciji koja je temelj upisa. Dakle, očita pogreška suda, nema govora da bi bilo moguće tumačiti drugačije pa da su zato tako proveli upis. Primjer opisane pogreške: u zk ulošku upisano je pet suvlasnika, svaki u 1/5 dijela. Sudu se predloži brisanje jednog suvlasnika, a on donesene rješenje o brisanju dva suvlasnika i tako to provede u zk. Može li se takva pogreška smatrati očitom pogreškom u pisanju pa da sud po službenoj dužnosti ispravi takav upis? Naravno, postoji pravo prigovora na doneseno rješenje, ali zašto bi stranka plaćala 250 kn pristojbe za takvu pogrešku?

Sud je proveo predloženi upis, ali nije odredio plaćanje pristojbe. Možda će izdati naknadno rješenje samo za plaćanje pristojbe.

Može biti. A što mislite za pristojbu? Jel sud poziva da se uplati ili odmah odbacuje? Znam da je zk sud strogo formalan, nadam se da se to ne odnosi i na ovakvu situaciju s neplaćenom pristojbom. Nema mi smisla, jer stranka ne mora ni znati kolika je pristojba, a posebno kad se ovako prijedlog šalje poštom.

Prijedlog je u međuvremenu zaprimljen i u pregledu statusa predmeta piše: Bilješka o kretanju spisa: ZAPRIMANJE DODATNIH PODATAKA IZ ZAHTJEVA Mislio sam da to ima veze s pristojbom pa sam nazvao sud i rekli su mi u pisarnici da predmet još nije nikome dodijeljen u rad i da ova bilješka znači nešto drugo. Što bi moglo biti?

U istom prijedlogu je postavljeno više zahtjeva, tako da se ima provesti više stvarnih prava a sve na istih nekoliko čestica (prijenos vlasništva, pa osnivanje prava služnosti i dr.). A sve to je regulirano sporazumom stranaka, ovjereno kod javnog bilježnika i poslano u gruntovnicu, ali je stavljeno samo 50,00 kn biljega. Čitao sam da se svako stvarno pravo naplaćuje zasebno pa će biti više (npr. za uknjižbu prava vlasništva je 250,00 kn + ostalo). E sad, pošto je uz prijedlog poslano samo 50,00 kn biljega ne znam kako će sud dalje postupati - hoće li uoće razmatrati prijedlog, hoće li stranku pozvati da plati ostatak potrebne pristojbe ili je možda moguće da stranka sama ode na sud i raspita se koliko još mora platiti...

Ne znam jesam li u pravu, ali na osnovu sljedećeg sam došao do zaključka. Evo,iz ZUP-a: Čl. 71. st. 1) Podnescima u postupku smatraju se zahtjevi, prijedlozi, ispunjeni obrasci, prijave, molbe, žalbe, predstavke, prigovori, obavijesti, priopćenja te drugi podnesci kojima se stranke obraćaju javnopravnim tijelima u vezi s određenom upravnom stvari. Čl. 110. st. 1) Žalba se predaje prvostupanjskom tijelu na način propisan za predaju podnesaka. Čl. 71. st. 3) Podnesci se javnopravnom tijelu mogu predati neposredno u pisanom obliku, poslati poštom, dostaviti u obliku elektroničke isprave izrađene sukladno zakonu ili usmeno izjaviti na zapisnik. Prema ovome čini mi se da je sve jasno i da bi se žalba poslana i zaprimljena e-mailom mogla odbaciti jer e-mail nije jedna od mogućnosti za predaju žalbe (elektronička isprava je nešto drugo). Ali, ono što piše mutavi, ne može tako, jer bi rješenje o odbacivanju palo na drugostupanjskom odlučivanju ili na sudu ako bi se stranka žalila. Nego, potrebno je stranku pozvati da uredi takvu žalbu. S druge strane ne mogu zamisliti da bi sud tako postupio kad bi zaprimio neku žalbu e-mailom (možda sam u krivu, ne znam kako sudovi rade). Iako se radi o različitim zakonima zakon bi trebao biti zakon, pa sam zato tako napisao.