Grabarić Imbra

Hoće li sud pozvati predlagatelja (radi se o više stvarnih prava traženih istim prijedlogom) ako je uz prijedlog upućen sudu dostavljen samo biljeg od 50,00 kn? Ili možda odmah odbacuje prijedlog?

Razumijem. I slažem se. Samo smatram da to nije pošteno, jer recimo sud nikad ne bi zaprimio podnesak poslan e-mailom, a zakon bi trebao biti zakon.

Ne, ne, moj upit je za upravni postupak, tj. žalbu na upravno rješenje. Rekao bih da se taj članak odnosi na elektroničku komunikaciju samo u slučajevima korištenja elektroničkog potpisa. A ova žalba je poslana i zaprimljena običnim e-mailom.

Može li se prihvatiti žalba na prvostupanjsko rješenje koja je dostavljena e-mailom? Nije dostavljena prema pravilima za dostavu podnesaka, ali za takvo što ne vidim da ZUP predviđa "sankciju"

Je li točno da ne može jer je zastarni rok 5 godina?

Prije točno 5 godina prestala je izvanbračna zajednica koja nije utvrđena (npr. sudskom presudom). Može li sada stranka pokrenuti postupak za naknadu uloženog u kuću, što je bilo u periodu trajanja izvanbračne zajednice?

Hvala na odgovoru. Tako sam i ja mislio, sve drugo mi nema smisla. Razumljivu skicu mogu nabaviti od geodeta ali bez pečata, neslužbeno, ali on će skicu svakako znati izraditi kako treba. I još jedno pitanje na istu temu - upisuje li se pravo služnosti puta i u katastru ili samo u gruntovnici?

Mora li skicu dijela čestice preko koje će se osnovati pravo služnosti izraditi geodet elaboratom ili je dovoljno da takvo skicu izrade stranke i suglase se o tome? Čuo sam različita mišljenja o tome. Ja sam više stava da nije potrebno raditi geodetski elaborat. Ili to ovisi od suda do suda?

Za slučaj tužbe zbog neisplate naknade za rad u nadzornom odboru (odluka o tome bila je donesena) nadležan je trgovački sud?

Kakav postupak i protiv koga bi se vodio u sljedećoj situaciji? Za vrijeme trajanja braka supruga je kupila kuću na svoje ime. Platila je kaparu i veći dio kupoprodajne cijene iz kredita. Ostao je manji dio nakon koje isplate bi dobila tabularnu izjavu. Suprug je taj preostali manji dio navodno isplatio u naturi (predao je automobil vlasnici kuće) i od nje navodno dobio tabularnu izjavu koja glasi na ime supruge. Brak je razveden. Suprug ne želi dati tabularnu izjavu da se supruga uknjiži. Može li sada biti tužen bivši muž i prodavateljica za izdavanje tabularne izjave? Ili je ipak potrebno da supruga isplati preostali dio kupoprodajne cijene neovisno o tome što je to već ranije (navodno) isplaćeno? Je li od ikakvog utjecaja da je nekretnina stečena u braku pa je bivši muž mogao isplatiti preostalu kupoprodajnu cijenu iako se on ne spominje u ugovoru?

Aha, tako dakle, ipak se već i u izvatku vidi da je služnost osnovana samo na dijelu čestice. Planiram još i neku skicu priložit ugovoru pa obojit da se zna, da ne bi bio zabune kasnije, a isto tako i opisno odrediti u samom ugovoru.

Kako se definira služnost puta na dijelu čestice, ako je nužno služnost uspostaviti ne na cijeloj čestici nego samo na dijelu? Samo opisno u ugovoru ili navođenjem geodetskih koordinata ili prilaganjem skice ili nekako drugačije? Upisuje li se to u ZK uložak ili će samo biti navedeno da se osniva služnost na dijelu čestice, a onda se za detaljniji uvid mora pogledati ugovor o uspostavi služnostI?

Ima tko kakvi ideju? 🙂 Nije hitno ništa.

Zanima i mene, ali ne znam nažalost kako se to na kraju rasplelo. Najmoprimcima sam dao neke smjernice, ali sjećam se da su tu bile snažne emocije prisutne, a tada se savjeti baš i ne slušaju.

Upravno tijelo izdalo je rješenje kojim je stranka stekla pravo. Rješenje se konzumira na način da treća osoba obavi neke radnje za stranku i kasnije svoje usluge naplati od Ministarstva (tijelo koje nije izdalo rješenje). U konkretnom slučaju radnje su obavljene ali usluge još nisu naplaćene. Naknadno se ispostavi da je rješenje pogreškom službenika nezakonito i da ga je potrebno poništiti, dakle smatra se kao da rješenje nikad nije niti izdano. Postoje više sudionika cijelog procesa – stranka, tijelo koje izdaje rješenje, rješavatelj (službenik), treća osoba i Ministarstvo. Na koji način se treća osoba naplaćuje u takvoj situaciji? Ne vjerujem da od Ministarstva jer nema podloge, od stranke mi isto nema logike jer stranka može reći da ne bi niti bilo izvršenja usluge da nije bilo rješenja, preostaje jedino od službenika koji je rješenje izdao ili od njegovog poslodavca (upravnog tijela). Opet s te strane – službenik nije namjerno počinio pogrešku...

Hvala. Ne, to nije učinjeno i najmoprimci su bili upoznati s tom obavezom.

Hvala na brzom odgovoru! Platili su na ruke posljednju najamninu a dokaza nemaju. Prema tome, čini mi se da ima temelja da im se otkaže ugovor o najmu. A u odnosu na to dobili su i mjesec dana da se isele (otkazni rok prema ugovoru). Najmoprimci se sada pozivaju na to da ugovor nije prijavljen na poreznu, ali čini mi se da je to sasvim neka druga stvar i nije nikako vezana za otkaz ugovora.

Sklopljen je ugovor o najmu nekretnine. Najmodavac je preminuo, a ostavinska rasprava još nije pokrenuta. Nasljednik najmodavca koji još nije upisan kao vlasnik nekretnine, ali je poslao otkaz ugovora o najmu najmoprimcima prema ugovornom roku. Ugovor o najmu je nasljednik otkazao zbog navodnog neplaćanja najamnine, ali za sad uzmimo da to nije točno i da je sve plaćeno uredno. Imaju li najmoprimci zaštitu, odnosno jesu li sigurni od otkaza ugovora o najmu dok se ne provede ostavinska rasprava?

Zna li netko? Moje mišljenje je da se prava ne bi gubila, ali za to koristim samo logiku, ne znam je li to točno.

Dijete koje ide u osnovnu školu ostvaruje pravo na braniteljsku mirovinu, nakon smrti oca branitelja. U rješenju je navedeno da mirovinu ostvaruje za vrijeme školovanja, a najdulje do 26. godine života. Majka se s djetetom namjerava preseliti iz Hrvatske u drugu državu članicu Europske Unije i tamo će dijete nastaviti školovanje. S obzirom da će se nastaviti školovati u drugoj državi, hoće li izgubiti pravo na braniteljsku mirovinu?

Ima li kakvog rješenja (lijeka) protiv stranke koja učestalo podnosi neosnovane zahtjeve u upravnim predmetima i time ometa normalno funkcioniranje upravnog tijela? Dakle, već godinama podnosi na stotine zahtjeva za koje se već unaprijed zna da neće biti usvojeni, a iste zakon tretira kao i svaki drugi zahtjev bilo kojeg građanina, odnosno potrebno je otvarat predmet, postupat po njemu, slat zaključke i rješenje, kasnije arhvirat, a pritom trošit sve moguće resurse na nadmudrivanja i sitne provokacije (npr. treba li potpis, treba li propisana dokumentacija, je li valjan obrazac i sl.). Pritom naravno trpe postupci onih stranaka kojima se radi ovakvih besmislenih ne može na vrijeme adekvatno posvetiti, a koje imaju postupke koje su optimalni.

Hvala! Riješio sam na sličan način. Novim rješenjem zamijenio ono staro, koje je izdano za pogrešnu stranku. Za ukidanje nemam po ZUP-u neke osnove baš. Mislim, nije ni ovo baš najpreciznije, ali mi se čini ispravno u ovoj situaciji. Jer stranka je uredno podnijela žalbu. Proveden je ponovni postupak (ali nije otvaran novi predmet, to sam, sad mi se čini, pogriješio, možda sam trebao naći način da otvorim novi predmet, bilo bi još bolje). U tom novom postupku utvrđeno je da maloljetna kćer, ima traženo pravo. Odobrio sam joj od dana podnošenja žalbe, jer tada je zapravo podnesen u potpunosti uredan zahtjev. Također, postupci utvrđenja prava su takvi da se na isti način utvrđuju za bilo koju od ove dvije podnositeljice (one i ostvaruju prava pod istim uvjetima) tako da i to ide u prilog ovakvom raspletu, a isto tako ne postoji treća strana kojoj bi bila povrijeđena prava. Inače, banalan primjer kako se radi nepažnje može sve zakomplicirati. Stranka je u ispostavi predala zahtjev koji je proslijeđen na rješavanje u sjedište. Stranka je neuka i pogrešno ga je podnijela u svoje ime. Ja sam bi rješavatelj. Stranku sam zvao više puta na telefon, nije se javila. Na zaključak nije odgovorila. Javila se tek sa žalbom. Pao mi mrak na oči 😄

Ima li netko ideju kako riješiti nastalu situaciju. Stranka je predala zahtjev za ostvarivanje prava, ali zahtjev je pogrešno predala u svoje ime, a zapravo ta prava treba ostvariti kćer podnositeljice zahtjeva. Nažalost, to u trenutku predaje zahtjeva nije primijetio službenik i zahtjev je predan na pogrešnog podnositelja. Proveden je upravni postupak i zahtjev je odbačen jer stranka nije postupila po zaključku. U žalbi kojom se odbacuje zahtjev stranka iznosi cijeli problem i tek tada se uočilo tko je prava stranka i da ona ima pravo koje joj je potrebno priznati. Može li se (zbog toga jer je i službenik napravio pogrešku i previdio bitno) priznati pravo toj drugoj osobi (kćeri) u okviru istog postupka - sada po žalbi, što bi svakako bilo korisno zbog toga što se pravo ostvaruje od dana predaje zahtjeva?

Hvala za odgovor! Odnosi li se to i na uzdržavanje, odnosno može li se sudskim putem tražiti uzdržavanje od bračnog druga ako brak i bračna zajednica još uvijek traju ili se ne može sudskim putem? Vidim da je čl. 297 st. 1 Obiteljskog zakona propisano da se takav zahtjev za uzdržavanje može podnijeti do zaključenja glavne rasprave u parnici za razvod ili poništaj braka, pa ne znam je li to samo u slučaju razvoda ili se uzdržavanje može tražiti i za vrijeme trajanja braka. Hvala.

A što ako postoji i bračna zajednica još uvijek?