alanella

Hvala, ovo o podnošenju pritužbe nam je promaklo. U samom članku o pritužbi se ne navodi rok u kojem je korisnik ovlašten podnijeti takvu pritužbu, pa možda nije kasno i sada je podnijeti. Bili smo u stalnoj komunikaciji sa CZSS tada, i u više navrata smo i od njih i od Zavoda za vještačenje tražili informacije o statusu predmeta, a sve se opravdavalo njihovim nedostatkom kadra i preopterećenošću. Naravno da je CZSS bio uredno obaviješten o bakinoj smrti, a to što informacija nije došla do drugostupanjskog tijela, opet je propust nadležnih tijela.

Pozdrav, situacija je sljedeća: U 3. mjesecu 2022. podnesen je zahtjev za priznavanje osobne invalidnine za moju baku (već tada dementnu i bolesnu zbog moždanog udara te potpuno ovisnu o pomoći i njezi druge osobe). Istog mjeseca tadašnji CZSS uputio je Zavodu za vještačenje nalog da se baka podvrgne vještačenju. Do vještačenja je (nakon požurnica) došlo tek u 11. mj 2022. godine kada je Nalazom Zavoda (pogrešno) utvrđeno da baka ima samo 3. stupanj oštećenja (za priznavanje OI potreban je 4. stupanj). U 1. mj 2023. dobivamo Rješenje CZSS kojim se zahtjev odbija iz tog razloga i na koje isti mjesec ulažemo žalbu. U 2. mj 2023. baka je preminula. U 6. mj 2023. godine povodom izjavljene žalbe Zavod donosi Nalaz kojim utvrđuje da kod bake postoji 4. stupanj oštećenja, te temeljem tog Nalaza Ministarstvo donosi rješenje kojim poništava rješenje CZSS i vraća predmet na ponovni postupak. U ponovnom postupku, CZSS utvrđuje da je baka preminula te se postupak obustavlja. Na takvo rješenje uložili smo žalbu koja je odbijena te smo u razmišljanju pokrenuti upravni spor. Ono što mene zanima je, može li se na ikakav način, pozvati na odgovornost Zavod za vještačenje. Svjesni smo da rokovi za vještačenje nisu propisani, niti da su dužni izaći na teren pogledati osobu već mogu samo na temelju medicinske dokumentacije dati Nalaz, međutim radi se u periodu od 8 mjeseci kada se čekalo na njihov Nalaz. Radilo se o osobi od 87 godina, ne moram naglašavati koliko je to predugi period. Dakle, Zavod za vještačenje je napravio 2 propusta: 1. 8 mjeseci nije proveo vještačenje bez razloga, a kada ga je proveo je pogrešno utvrdio krivi stupanj oštećenja i činjenično stanje. 2. vještačio je osobu koja je tada već bila skoro 4 mjeseci pokojna te utvrdio da ima 4. stupanj oštećenja za priznavanje OI. Moja baka je takvim postupanjem oštećena osoba. Nije uopće stvar te naknade, nego tretmanu slabijih. starijih i bolesnih članova naše zajednice kojima i Ustav jamči posebnu zaštitu, a onda ih državne institucije iznevjere. Ima li dakle kakve osnove za pozivanje na odgovornost Zavoda za vještačenje, odnosno eventualne tužbe protiv RH radi naknade štete? Zahvaljujem na svakoj informaciji.

Obratiti se HAKOM-u u čijoj nadležnosti je inspekcijski nadzor nad obavljanjem poštanskih usluga. Možete putem e-maila: inspektor@hakom.hr

Puno hvala, sve dileme ste riješili!

Najljepša hvala! Svakako bi išli putem ugovora o darovanju. Samo da potvrdim, bilo bi u redu da jedan bračni drug da punomoć osobi u RH za sklapanje ugovora, a drugi suglasnost na takvo raspolaganje? Oba dokumenta ovjerio bi JB u njihovoj matičnoj državi.

Pozdrav, molim odgovor na sljedeću situaciju, nadam se da je postavljano na odgovarajućem podforumu: Bračni drugovi koji nisu državljani RH vlasnici su kuće u RH u jednakom omjeru (svaki po pola). Darovali bi tu nekretninu hrvatskom državljaninu preko opunomoćenika jer se ne misle više vraćati u RH. Pitanje je, treba li svaki od njih opunomoćiti drugu osobu (svaki sa svojom punomoći), mogu li opunomoćiti istu osobu ili pak je dovoljno da jedan od njih da suglasnost iz čl. 37. Obiteljskog zakona? Također molim, koji bi bio sadržaj takve suglasnosti? Unaprijed hvala.

Hvala na odgovoru. Samo da dodam, tužitelj je kćer koja traži status njegovatelja za svoju nepokretnu majku, tuženik je Ministarstvo. Moja dilema je, je li nepokretna majka također stranka u postupku pa bi se njenom smrću obustavio postupak?

Pozdrav svima, jedno kratko pitanje - vodi se upravni spor pred Visokim upravnim sudom radi stjecanja statusa njegovatelja osobe za njezinu majku, s obzirom da su i CZSS i Ministarstvo odbili priznati takav status. Postupak se vodi godinu dana, a bitnijeg pomaka nema. Moje pitanje je sljedeće: u slučaju da u međuvremenu, prije okončanja postupka umre osoba za koju se želi steći status njegovatelja, spor se obustavlja bez rješenja merituma? Hvala.

Pozdrav, molim pomoć za sljedeću situaciju: Člankom 81. Zakona o radu propisano je da za vrijeme godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca. Kakva su iskustva i tumačenja u slučaju kada radnik ima manje od ta 3 mjeseca rada predviđena Zakonom? Na koji način se tada obračunava naknada plaće za korištenje godišnjeg odmora? Konkretno, radnik je zaposlen od 15.11.2021., a u razdoblju od 24.12. do 7.1.2022. korišten je kolektivni godišnji odmor kako je odredio poslodavac. Kolektivnog ugovora niti pravilnika o radu nema, a ugovor se samo generično poziva na odredbe Zakona. Hvala unaprijed.

Da, bilo je nesmotreno ne obavijestiti Eos o podmirenju, ali isto tako, nigdje nije propisana obveza dužnika da to učini. Mogao je barem JB u svojoj obavijesti skrenuti na to pažnju. Uostalom, rješenje je doneseno doslovno prvi dan nakon isteka roka od 15 dana, malo podmukla praksa. Ovo podnesak, mislite da to bude u formi prigovora ili da se može JB jednostavno e-mailom obavijestiti o podmirenju duga i priložiti dokaze? Napominjem da su troškovi JB podmireni također, još 10.5.

Pozdrav, molim za uputu kako postupiti u ovome slučaju. Početkom 5. mjeseca zaprimljena je obavijest o postojanju duga prema Eos Matrixu vezano za T-comov račun. U obavijesti je navedeno da se u roku od 15 dana može ispuniti obveza, a da će u protivnom javni bilježnik donijeti rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave. U prilogu obavijesti nalazio se prijedlog za ovrhu, zajedno s odmjerenim sveukupnim troškovima bilježnika i odvjetnika u iznosu od 318 kn. Dug je, zajedno s troškovima plaćen 10. 5., dakle unutar roka od 15 dana. Dana 14.5. javni bilježnik donio je rješenje o ovrsi koje je zaprimljeno 16.7. Za donošenje rješenja nije bilo osnove jer je dug, zajedno sa svim troškovima podmiren unutar roka. Po primitku rješenja, kontaktiran je Eos koji je izdao potvrdu o podmirenju cjelokupnog dugovanja te da prema dužniku nemaju više nikakvih potraživanja. Pitanje je sljedeće, treba li prigovarati na rješenje i navesti da je dug podmiren i podnijeti za to dokaze ili ne prigovarati, ostaviti da rješenje postane pravomoćno i riskirati da se pokrene ovrha? Koje su dužniku tu opcije da se izbjegne ovrha na već plaćeni dug. U slučaju prigovaranja opet treba platiti pristojbu i imati daljnje troškove za nešto što je već plaćeno.

Tako je, do 11.3. do ponoći je pošiljka trebala biti raspoloživa za preuzimanje. Međutim, budući da se radi o pošiljci iz inozemstva, ovdje vrijedi rok od 15, a ne 5 radnih dana, tako da biste u svakom slučaju trebali uputiti prigovor Hrvatskoj pošti i pozvati se na članak 50. stavak 2. Općih uvjeta za obavljanje univerzalne usluge. Evo ih na njihovim stranicama: https://www.posta.hr/UserDocsImages/posta/Dokumenti/2019/Opci_uvjeti_za_obavljanje_univerzalne_usluge-1.3.2019.pdf