Mario137

Dat ću Vam link s primjerima kako se to radi i kako se vodi evidencija..

Po meni ne morate poduzimati ništa, jer Vaše pravo na povrat poreza nije upitno, nego samo vrijeme kada ćete ga dobiti. Naravno da pismeni prigovori pomažu kao vid požurnice. Ukratko, Vaš isplatitelj honorara je kumulativno dužan na računu drugog dohotka ili honorara i bit će Vam obrađeno kada plati dug.

Problem je u tome što gospođa ima ugovorenu neto plaću. Po meni, smije se ugovarati samo bruto plaća i jedino je to u duhu zakona, ali nema veze, kad svi rade kako hoće. Ako je ugovorena neto plaća od npr 6.000,00 kn, onda se od tog iznosa kreće prema bruto plaći, olakšice uopće nemaju veze, slažete li se?

To su dobra pitanja. Taj wallet je isto što i skrbnički račun. Počinjemo od nekog datuma, npr 1/1/2019. Bilježe se sve transakcije (novac-kod, kod-novac, ali ne i kod-kod). Na kraju godine se zbrajaju svi dobici i gubici i vidi se što je rezultat i kolika je porezna osnovica. Povlačenje novca (ili trošenje izravno na toj stranici) nema veze sa poreznom obvezom to je financijski tijek koji je nebitan za utvrđivanje poreza na kapitalnu dobit, bitno je kakav je rezultat svih tradeova kumulativno u jednoj godini.

To je za mene vrlo čudan način ugovaranja neto plaće. U tom slučaju je sve ok, ako je tako ugovoreno.

Po ovome što opisujete sama gospodarska priroda i bit posla su više za oporezivanje kapitalne dobiti (12%) nego ovo drugo. Međutim, nećete dočekati službeno mišljenje Ministarstva o tome, jer sve te tehnološke stvari i financijske inovacije rastu daleko brže od regulative. Ali to sada i nije toliko bitno. Ovo je još jedna česta zabluda. Vi ste ostvarili dohodak onda kada ste novac primili ne PayPal, a ne onda kada ćete ga eventualno povući a devizni račun. Ako tim novcem kupujete virtualne valute, to bi eventualno spadalo pod 12% Nikako ne mogu znati. Sve ovisi o vašoj prijavi. PayPal u principu nije pod kontrolom Porezne uprave, osim u slučajevima međunarodne suradnje zbog pranja novca, financiranja terorizma i sličim stvarima kada se ti podaci dobiju kroz međunarodnu pravnu pomoć i po konkretnom predmetu nadzora - obično su u pitanju kaznena djela. Moguće je naći neku srodnu djelatnost, da. U principu ste u pravu, po prirodi je vrlo slično. Dakle, Vi i ja smo se dogovorili da je u pitanju porez na dohodak od kapitalne dobiti, a porezno tijelo će zaprimiti Vašu prijavu kakva god bila i prihvatiti je kao takvu Šanse da će netko tražiti da umjesto poreza na dohodak od kapitalne dobiti platite drugi dohodak su infinitezimalne. Relativno dobro poznajem taj sustav i ne vidim načina da se to dogodi, niti sam kad čuo da se dogodilo. A i ako bi netko to slučajno tražio - itekako bi se moglo pobijati. Ako se sve to dogodilo ove godine, taj porez prijavljujete tek sljedeće godine. Prije ne možete. Ali morate voditi evidenciju, jer ako ste na nekim tradeovima izgubili - onda se to oduzima. Isto tako se oduzimaju troškovi transakcija.

Ne znam jesam li Vas uspio dobro razumjeti, ali ako Vam je plaća ugovorena u neto iznosu, kako vam je onda sada smanjena bez da je ugovor promijenjen? Neto plaća mora biti ili fiksno određena ili odrediva prema nekim parametrima. Po meni, inače, ugovaranje plaće u neto iznosu nije zakonito, jer onda nikakve osobne porezne olakšice i poticaji za radnike nemaju smisla, ali Ministarstvo rada i mirovinskog sustava se ne slaže samnom: https://www.mrms.hr/pitanje/ugovaranje-place-u-neto-iznosu/

Ako je tako, po meni to nije simetrična situacija s kriptovalutama. Kod kriptovaluta privatni ključ je onaj bitni element koji imatelja čini vlasnikom tog oblika financijske imovine i ne postoji nitko 'iznad' tko bi polagao pravo na tu imovinu. Ukoliko vlasnik kupuje i prodaje tu imovinu i pritom ostvari dobit na razini godine, tada se to oporezuje po 12% + prirez i to se zove porez na dohodak po osnovi kapitalne dobiti. Vrijedi i za dionice, investicijske fondove, Forex i slično. Taj porez uvijek se obračunava i plaća početkom godine za prošlu godinu, a poreznu osnovicu čini razlika između kapitalnih dobitaka i kapitalnih gubitaka, prema posebnoj evidenciji koja se vodi. Međutim, ukoliko te kodove za videoigre smatramo 'običnim' digitalnim proizvodom i ne smatramo ih oblikom financijske imovine, tada postoje samo dvije opcije - obračunati i platiti drugi dohodak iz inozemstva ili (ako se radi o češćim transakcijama ili trajnijoj djelatnosti) registrirati neki oblik samostalne djelatnosti - primjerice paušalni obrt, s obzirom da je to dugoročno daleko povoljnije. Ali ako ste to napravili samo jednokratno ili nekoliko puta i ne očekujete da bi se moglo ponavljati više puta godišnje, onda je zapravo jedino rješenje drugi dohodak iz inozemstva.

Prvo bi bilo dobro da utvrdimo zašto su djeca skinuta s porezne kartice? Jeste li to Vi dobrovoljno učinili, zbog toga što ini više ne zadovoljavaju uvjete za uzdržavanu djecu? Ako jeste, a djeca vam po isteku ove godine ipak budu ostvarivala uvjete za uzdržavanog člana, imate pravo podnijeti ZPP obrazac kojim možete ostvariti povrat poreza. Nadalje, po Vašem ugovoru o radu, je li ugovorena plaća u bruto ili neto iznosu?

Ide automatizmom, tj. javni bilježnik/sudovi imaju obvezu prijave, ako je ovjereno kod javnog bilježnika, ili ako je došlo do izmjene vlasništva pred Sudom ili drugim javnopravnim tijelima, prema člancima 18. i 19. Zakona o porezu na promet nekretnina. A da li je samo darovanje oporezivo, ovisi o konkretnoj situaciji.

U teoriji može. U praksi, vrlo teško. Bitno je čiji ste porezni rezident. AKo ste porezni rezident u SAD, kod nas ne plaćate porez na dohodak. Što se tiče poreza na stan, njega ne možete izbjeći, jer se plaća po mjestu nekretnine. Kod nas ne postoji još uvijek porez na imovinu u obliku poreza na nekretnine i u dogledno vrijeme neće niti biti uveden, međutim, mislim da trebate plaćati ostale obveze koje proizlaze iz vlasništva stana, primjice komunalnu naknadu (ukoliko ne plaća eventualni posjednik stana) To je dobro pitanje. Postoji nešto što se zove Obrazac TI koji se ispunja kada osoba u poreznom smislu napušta državu https://www.porezna-uprava.hr/HR_obrasci/Documents/UTVRĐIVANJE REZIDENTNOSTI U POREZNE SVRHE/Obrazac TI.pdf Na temelju popunjenog obrasca Porezna uprava zaključuje postoji li osnova za promjenu porezne rezidentnosti, odnosno brisanje iz registra kod nas. Vlasništvo stana je česta zapreka, kod nas je Porezna dosta 'tvrda' kada je u pitanju vlasništvo nekretnine i teško otpušta iz naše porezne rezidentnosti kada je to u pitanju. Međutim, glavna stvar je realno mjesto prebivališta (vlastite) obitelji i posao, jer to dvoje određuje središte životnih interesa koje je ključno za određivanje porezne rezidentnosti. Za samca koji radi u inozemstvu ili osobu koja radi u inozemstvu, a njegova obitelj je s njim - središte životnih interesa je u inozemstvu bez obzira na nekretninu koja je u tuzemstvu. Ali to je samo moje mišljenje, porezno tijelo može i drugačije odlučiti - to sigurno ne bi bila jedina iracionalna odluka koju su donijeli. Po meni, idealno rješenje bi bilo da od Porezne uprave SAD (IRS) pribavite potvrdu o rezidentnosti ili drugi sličan dokument kojim IRS na neki način potvrđuje da ste vi porezni rezident SAD i u tom slučaju Porezna uprava RH više nema argumenata da Vas drži za poreznog rezidenta RH. Mislim da to neće biti problem, jer IRS ima vrlo jednostavno postupanje - tko god ima ikakav porezni povod za praćenje u SAD - taj je porezni rezident SAD Takve stvari su ujedno i jedan od razloga zašto s njima nemamo još uvijek Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja . Naravno da ćete zadržati stan, nitko vam ga ne može otuđiti bez obzira čiji ste porezni rezident. Međutim, kada biste vi pokrenuli pitanje rezidentnosti i Porezna RH utvrdila da ste rezident RH (u što čisto sumnjam, ali je moguće) onda biste u RH bili dužni platiti porez na dohodak po načelu svjetskog dohotka, s tim da bi vam porez iz SAD bio priznat. Naravno, to je samo nepotrebna komplikacija i to svakako treba izbjegavati, a osim toga je nepovoljno, jer su naše porezne stope visoke, a dohoci iz SAD su puno viši nego kod nas. Ali ako budete imali tu potvrdu od IRS-a, onda nema problema. Naravno, ne moram posebno napominjati da se ništa ne bi dogodilo niti da sve ostane ovako do daljnjeg, ali te statuse treba riješiti kad-tad. Da, naravno, ali državljanstvo nema izravne veze s poreznom rezidentnošću, odnosno državljanstvo samo po sebi ne regulira poreznu rezidentnost.

Ako mislite na drugi dohodak iz inozemstva porez je 25%, a plaća se i doprinos za MO. http://www.ekonos.hr/porezi/drugi-dohodak-ostvaren-u-inozemstvu-i-dio/ Međutim, ako to radite češće i zarađujete ponešto na tome, možda biste mogli razmisliti i o paušalnom obrtu (posebno ako ste zaposleni drugdje), jer je to dugoročno daleko povoljnija opcija. Ne bih rekao da spada pod istu kategoriju, barem ne ovako na prvu. Kriptovalute su financijski instrument, odnosno financijska imovina (kao i dionice, obveznice i sl). Teško da digitalni kodovi za videoigre mogu spadati pod tu kategoriju, osim ako se i oni ne smatraju nekakvim oblikom virtualne financijske imovine. U prošlosti, prije pojave kriptovaluta, znalo se trgovati i sa virtualnom imovinom koja gamerima služi za nešto u videoigrama, primjerice virtualno zlato za neku videoigru. To bi spadalo pod istu kategoriju kao i kriptovalute i bilo bi oporezivo po 12%. Međutim, kako ne razumijem dovoljno što su zapravo ti kodovi kojima trgujete, teško mi je reći kakav bi porezni tretman bio. Teško da će oni ulaziti u to što je za vas najpovoljnije. Oni će vam jednostavno reći da obračunate i platite kao drugi dohodak iz inozemstva. Naravno, to treba malo bolje ispitati o zaključiti što je po zakonu, a da je najpovoljnije.

Ako je tako, zaista je u pitanju djelatnost. Porezna vam se neće puno zamarati sa savjetima koji optimiziraju poreznu obvezu, to im nije sfera interesa niti to uopće znaju. Koji porezni tretman odabrati će ovisiti o tome o kojim se iznosima radi i koliko često će se ponavljati. Lako je obračunati drugi dohodak iz inozemstva, ali nije baš povoljno.

Odgovorit ću detaljnije na Vaša pitanja kad uhvatim malo vremena, ali dobar dio toga će ovisiti o tome možete li od IRSa dobiti potvrdu da ste njihov porezni rezident ili sličan dokument.

Moguće je da ne morate ništa platiti, ali za precizniji odgovor bilo bi dobro da otkrijete više o tome što ste prodali, kada ste to nabavili i za što vam je služilo?

Postoji ta opcija, ali je nepovoljna. Naime, za vrijeme trajanja obrta bi vam se zamrnula mirovina, a pretpostavljam da to Vam to nije prihvatljivo.

Ključno je da provjerite što možete registrirati pod domaćom djelatnosti i dopunskim zanimanjem, jer je to ono što umirovljenici mogu registririati. Ukoliko tu može ići i masaža, nema problema. Inače, ako kao umirovljenik otvorite paušalni obrt, obustavit će vam se isplata mirovine za vrijeme trajanja obrta. Praktički nema drugog načuna da kao fizička osoba radite legalno masažu, jer bi to išlo pod drugi dohodak (ugovor sa svakim, joppd obrasci, uplate i sl) ili osnovanje (j)d.o.o., što, vjerujem, nije opcija. Što se tiče iznajmljivanja apartmana, tu nema zapreke. Ukoliko uspijete registrirati masažu ili nešto slično (treba naći nešto srodno budući to nitko ne provjerava) pod domaćom radinosti ili dodatnim zanimanjem, porez biste plaćali paušalno, a doprinose ne biste plaćali uopće.

Mislim da kolegicu gotovo sigurno ne zovu zbog toga. Eventualni doprinosi moraju se utvrđivati na razini godine, nakon proteka te godine. Ovo je taj obrazac koji se traži popuniti: https://www.porezna-uprava.hr/Dokumenti Propisi/Prijava cinjenica bitnih za oporezivanje_Pravilnik o provedbi OPZ-a.pdf

Po meni, Porezna ima povoda za razrez poreza za dodatne kvadrate, ali 'originalne' kvadrate stekli ste po ugovoru koji je u debeloj zastari prava na utvrđivanje poreza. Mislim da neće niti pokušati utvrditi porez na kvadraturu stana kojeg ste stekli 2002. godine - to bi bilo nezakonito. Po starom OPZ-u Porezna se mogla 'praviti luda' i pokušati utvrditi dug koji je u zastari, jer se tad zastara utvrđivala samo po zahtjevu obveznika, a po novom OPZ-u porezno tijelo na zastaru pazi po službenoj dužnosti. Ukoliko pokušaju izvesti tako nešto, svakako se treba žaliti.

Vidite to je taj problem koji sam spomenuo u prvom odgovoru, da li se osim ugovora iz 2002. godine ijedan drugi akt može smatrati ispravom o stjecanju? Evo što kaže Zakon: Članak 4. (1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje: 1. promet nekretnina je svako stjecanje vlasništva nekretnine u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: stjecanje nekretnine) 2. stjecanjem nekretnine smatra se kupoprodaja, zamjena, nasljeđivanje, darovanje, unošenje i izuzimanje nekretnina iz trgovačkog društva, stjecanje dosjelošću, stjecanje nekretnina u postupku likvidacije ili stečaja, stjecanje na temelju odluka suda ili drugog tijela, stjecanje temeljem zakona te ostali načini stjecanja nekretnina od drugih osoba 3. nekretnine su zemljišta i građevine 4. zemljišta su poljoprivredna, građevinska i druga zemljišta 5. građevine su stambene, poslovne i sve druge zgrade te njihovi dijelovi 6. tržišna vrijednost nekretnine je cijena nekretnine koja se postiže ili se može postići na tržištu u trenutku nastanka porezne obveze 7. isprava o stjecanju nekretnine je svaka isprava, javnobilježnički akt ili odluka nadležnog tijela kojom dolazi do stjecanja ili promjene vlasništva nekretnine u Republici Hrvatskoj. Dakle, bitno je da li je taj postupak legalizacije i etažiranje koje ste spomenuli okončano nekim aktom koji se može smatrati ispravom o stjecanju nekretnine u smislu Zakona. Ukoliko su rezultati etažiranja upisani u zemljišne knjige, može se reći da je ta novoutvrđena razlika oporeziva porezom na promet nekretnina, tj. ja bi bio zadovoljan tim ishodom, dok god se ne otvaraju vrata za razrez poreza na cijelu nekretninu - što po meni u ovom slučaju nikako ne bi trebalo biti, s obzirom da je nastupila zastara prava na utvrđivanje poreza. Po starom zakonu o porezu na promet nekretnina oslobođeno je i etažiranje zgrade: osobe koje razvrgnućem suvlasništva ili pri diobi zajedničkog vlasništva na nekretnini stječu posebne dijelove te nekretnine, pri čemu omjer stečenog posebnog dijela odgovara omjeru idealnog suvlasničkog dijela na toj cijeloj nekretnini prije razvrgnuća suvlasništva ili diobe zajedničkog vlasništva, Sada je člankom 13 oslobođeno svako razvrgnuće suvlasničke zajednice: Članak 13. Porez na promet nekretnina ne plaćaju: 8. osobe koje razvrgnućem suvlasništva ili diobom zajedničkog vlasništva stječu posebne dijelove te ili tih nekretnina, neovisno o omjerima prije i nakon razvrgnuća suvlasništva ili diobe zajedničkog vlasništva Kako je ovdje u pitanju 'stari zakon', u tom slučaju logično je da ste legalizacijom/etažiranjem stekli dodatne kvadrate (koji se razlikuju od idealnog dijela) i koji bi bili oporezivi porezom na promet nekretnina po stopi koja je vrijedila u vrijeme etažiranja, dakle, 4% ili 5% tržišne vrijednosti dodatnih kvadrata.

Sve to skupa je prilično nebitno za utvrđivanje poreza na promet nekretnina. Za Poreznu upravu relevantan je samo ugovor - to je promet. Uopće se ne ulazi u to da li ste se vi mogli uknjižiti i bilo što slično. Drugi akti o stjecanju nekretnina mogu biti rješenja o nasljeđivanju, ugovori o darovanju, sudske odluke i slično. Ukoliko ovdje nema neke druge isprave o stjecanju osim ugovora iz 2002. godine, (a mislim da nema) pozovite se na zastaru prava na utvrđivanje poreza, ako vam ga netko uopće i pokuša utvrditi - što ne bi niti smjeli po novom zakonu, jer u novom OPZ-u izričito piše da je rješenje koje obuhvaća zastarjeli dug nezakonito. Nije vam potrebno obrazlagati cijelu situaciju i detaljno objašnjavati što vam se dogodilo - to nema utjecaja na utvrđivanje i plaćanje poreza.

Da, točno je da je u ovom slučaju na Vašu štetu, ali je moglo biti i suprotno. Da je stopa kojim slučajem išla na više, onda biste bili u povoljnijem položaju. Uvijek se 'stari predmeti' rade po 'starim propisima', teško da može biti drugačije. Ne, nije slučajno, oni to tako rade u zadnji trenutak, zaostatke sustižu tim redom da prate što ima pada u zastaru. Što se tiče odabira te 3 adrese, to je točno način kako se određuje porezna osnovica - usporedbom i naravno da vi tu niste u ravnopravnom položaju za dokazivanje. Informacijski sustav Porezne uprave referentu koji rješava predmet doslovno ponudi nekoliko usporednih podataka iz bliže okollice, tzv parifikante. Čak i da uspijete pronaći usporedne podatke sa cijenama sličnim Vašoj, vrlo teško da će se porezna osnovica znatno smanjiti kada se svi oni uzmu u obzir kao nekakva aritmetička sredina. Po meni, ovo porezno rješenje je trebalo osporavati jer je porezna obveza utvrđena izvan roka od 3 godine. Nije bitno koji su oni datum stavili na rješenje, nego je i dostava rješenja trebala biti unutar te 3 godine, posebno ako nije bilo nikakvih radnji između 1.12.2015 i 1.12.2018., odnosno ako u tom peroidu niste primili nijedan akt od Porezne uprave vezano za taj predmet.

Mišljenja sam da lijeni službenici jedinice lokalne samouprave u općini u kojoj imate kuću nisu dobro napravili posao Nema osnove za plaćanje poreza. 12. kuća za odmor je svaka zgrada ili dio zgrade ili stan koji se koriste povremeno ili sezonski. Kućom za odmor ne smatraju se gospodarstvene zgrade koje služe za smještaj poljoprivrednih strojeva, oruđa i drugog pribora.

Ne znam zašto mislite da morate kao argument za HZZ izvlačiti tu staru priču, zar ne postoje neki drugi argumenti? I ne, kod izdavanja poreznih potvrda ne vrši se provjera primanje, odnosno, potvrda 'vuče' samo ona primanja za koja su podneseni JOPPD obrasci. I da, bude gotova odmah.

Ako se stjecanje dogodilo 2002. godine, nastupila je zastara prava na utvrđivanje. Pripazite da li postoji neki drugi događaj koji bi se mogao smatrati stjecanjem, npr ta legalizacija - kada je to bilo?