Mario137

Zapravo, ako je to sve što je navedeno u vezi visine plaće, bez dodatnih referenci na koeficijente, Pravlink o radu, Kolektivni ugovor i nešto slično, onda taj ugovor ne sadržava bitne elemente: 
https://www.moj-posao.net/Savjet/70362/Ugovori-o-radu-sadrzaj-ugovora-o-radu/9/
Ugovor o radu mora sadržavati uglavke o: 
1. strankama te njihovom prebivalištu, odnosno sjedištu 
2. mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, onda napomenu da se rad obavlja na različitim mjestima 
3. nazivu, naravi ili vrsti rada na koji se zaposlenik zapošljava ili kratak popis ili opis poslova
4. danu otpočinjanja rada 
5. očekivanom trajanju ugovora, u slučaju ugovora o radu na određeno vrijeme 
6. trajanju plaćenoga godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo, a u slučaju kad se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja trajanja toga odmora 
7. otkaznim rokovima kojih se mora pridržavati radnik, odnosno poslodavac, a u slučaju kad se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja otkaznih rokova 
8. osnovnoj plaći, dodacima na plaću te razdobljima isplate primanja 
9. trajanju redovitog radnog dana ili tjedna
Umjesto uglavaka iz točke 6., 7., 8. i 9. može se uputiti na odgovarajuće zakone, druge propise, kolektivne ugovore ili pravilnike o radu koji uređuju ta pitanja. Poslodavac čini prekršaj ako sklopi ugovor o radu koji ne sadrži propisane podatke. 
Ugovorom o radu posebno dobro mora biti riješeno pitanje plaće te poslova koje će radnik obavljati, jer to može izazvati sporove, osobito što se i radi o najvažnijim elementima ugovora o radu. 
Plaća treba u ugovoru o radu biti određena (u određenom iznosu) ili odrediva (npr. u visini prosjećne neto plaće u Hrvatskoj) ili ugovor treba uputiti na kolektivni ugovor ili pravilnik kojim se plaća regulira. Ako plaća nije određena ugovorom o radu niti kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu, poslodavac je radniku dužan isplatiti primjerenu plaću, pod čime se smatra plaća koja se redovito plaća za jednaki rad, a ako takvu plaću nije moguće utvrditi, onda plaća koju odredi sud prema okolnostima slučaja. Plaća će biti neodređena kada u ugovoru o radu o plaći ništa ne piše, a nema niti kolektivnog ugovora niti pravilnika o radu. 
Međutim, plaća će također biti neodređena ako u ugovoru u radu piše da plaću određuje samostalno poslodavac (npr. na temelju rezultata poslovanja i sl.). To proizlazi iz odredbe članka 462. Zakona o obveznim odnosima, a koji se temeljem članka 6. Zakona o radu primjenjuje i na ugovore o radu. Dakle, u ugovornom odnosu kao što je i radni odnos, jedna ugovorna strana ne može imati pravo samostalno određivati cijenu rada. Iz navedenih razloga, u ugovoru o radu uvijek bi trebala biti ugovorena plaća, odnosno barem elementi za izračuvanje plaće. Ugovaranje što jasnije plaće u ugovoru o radu trebalo bi biti u obostranom interesu - i poslodavca i radnika jer time ugovor postaje jasan te se smanjuje mogućnost spora. 

 

Kada se sve to događalo, odnosno kada ste stekli te nekretnine? Je li u ugovoru stajalo da se kupuje zemljište, kuća i pomoćni objekt? Jeste li naznačili u ugovoru da taj objekt od 12 m2 u naravi predstavlja ruševnu šupu?
Jeli netko iz Porezne uprave s ovlaštenim vještakom bio na terenu? Zanima me kako je došlo do oslobođenja da bi se sad naknadno tražilo plaćanje ta dva kvadrata?
Da je sve bilo odrađeno kako treba, ta 2 m2 bi otpočetka bila u igri, samo što bi cijena kvadrata te nekretnine bila daleko manja nego što vrijedi kvadrat kuće.
Nije od utjecaja što ste je srušili nakon kupnje.

Svakako pokušajte s upravnim sporom, jer sud uvijek gleda bit stvari, dok tijela državne uprave prvenstveno vodi računa o formi, a manje o sadržaju. Ako imate dobro dokumentirano o stanje nekretnine prije/poslije renoviranja, gotovo sam siguran da će vam sud uvažiti tužbu i vratiti predmet prvom stupnju na ponovno rješavanje. 
Naime, prvostupanjsko tijelo je prvu procjenu donijelo nakon 6 mj, a predmet je morao biti riješen unutar 60 dana, dakle, da je rješavano po zakonu, cijena bi zasigurno bila manja. Sud će cijeniti te argumente, ukoliko ih imate čime potkrijepiti.

To što niste osobno obaviješteni je propust vašeg poslodavca, ali ništa strašno. Porezna je od poslodavca zatražila vašu PK i promijenila je po službenoj dužnosti, prema zahtjevu supruge i to je u redu.
Sve ove priče o naknadnoj podjeli bivših osobnih odbitaka ne drže vodu u poreznom smislu. Po meni, vi se čak niti ne možete odreći porezne olakšice za prošla razdoblja čak ni da to izričito tražite. Možete jedino privatno dati novac supruzi, ali što se poreza tiče, nema mijenjanja prošlih razdoblja ni po čijim željama. To nije razlog za obnove postupka.
Uzmite sa rezervom što vam govore u Poreznoj, a tek nešto ozbiljnije shvaćajte njihove pismene upute. 
Sami ste se uvjerili da te priče nerijetko nemaju smisla i da nemaju podloge u zakonu i logici, a to je problem negativne selekcije u ministarstvu i općeniti problem loše javne usluge u RH.

Svakako pokušajte s upravnim sporom, jer sud uvijek gleda bit stvari, dok tijela državne uprave prvenstveno vodi računa o formi, a manje o sadržaju. Ako imate dobro dokumentirano o stanje nekretnine prije/poslije renoviranja, gotovo sam siguran da će vam sud uvažiti tužbu i vratiti predmet prvom stupnju na ponovno rješavanje. 
Naime, prvostupanjsko tijelo je prvu procjenu donijelo nakon 6 mj, a predmet je morao biti riješen unutar 60 dana, dakle, da je rješavano po zakonu, cijena bi zasigurno bila manja. Sud će cijeniti te argumente, ukoliko ih imate čime potkrijepiti.

Ako mislite na rok u kojem drugostupanjsko tijelo mora riješiti po vašoj žalbi, taj rok je 60 dana. Međutim, kako vidite, oni to znaju držati i po dvije godine.
Možete podnijeti tužbu upravnom sudu zbog šutnje administracije i riješit će vam u roku od oko mjesec dana. 

To što niste osobno obaviješteni je propust vašeg poslodavca, ali ništa strašno. Porezna je od poslodavca zatražila vašu PK i promijenila je po službenoj dužnosti, prema zahtjevu supruge i to je u redu.
Sve ove priče o naknadnoj podjeli bivših osobnih odbitaka ne drže vodu u poreznom smislu. Po meni, vi se čak niti ne možete odreći porezne olakšice za prošla razdoblja čak ni da to izričito tražite. Možete jedino privatno dati novac supruzi, ali što se poreza tiče, nema mijenjanja prošlih razdoblja ni po čijim željama. To nije razlog za obnove postupka.
Uzmite sa rezervom što vam govore u Poreznoj, a tek nešto ozbiljnije shvaćajte njihove pismene upute. 
Sami ste se uvjerili da te priče nerijetko nemaju smisla i da nemaju podloge u zakonu i logici, a to je problem negativne selekcije u ministarstvu i općeniti problem loše javne usluge u RH.

Neovisno o tome hoćete li se odlučiti isplatiti bivšoj supruzi taj novac ili ne, odgovor koji ste dobili u Poreznoj upravi je smiješan. Takva rješenja ne postoje, kao ni takva praksa pa ako se odluče za takvo rješenje, svakako ga ovdje objavite, naravno, bez osobnih podataka. 
U principu, po zahtjevu se osobni odbitak u ovakvim slučajevima raspodjeljuje samo na PK, nikako po rješenjima unatrag za godine koje su prošle. 

Neovisno o tome hoćete li se odlučiti isplatiti bivšoj supruzi taj novac ili ne, odgovor koji ste dobili u Poreznoj upravi je smiješan. Takva rješenja ne postoje, kao ni takva praksa pa ako se odluče za takvo rješenje, svakako ga ovdje objavite, naravno, bez osobnih podataka. 
U principu, po zahtjevu se osobni odbitak u ovakvim slučajevima raspodjeljuje samo na PK, nikako po rješenjima unatrag za godine koje su prošle. 

Što se poreznog aspekta tiče, niste dužni. Porezna olakšica ne vezuje se za stvarno uzdržavanje, nego samo za srodstvo. Zakon o porezu na dohodak kaže ako se uzdržavatelji ne mogu dogovoriti oko podjele osnovnog odbitka on se dijeli ravnomjerno (u vašem slučaju 50:50), a takva podjela vrijedi od trenutka podjele nadalje, nikako ne retrogradno. 
Ne razumijem se drugu regulativu oko razvoda braka, tako da će netko drugi morati odgovoriti postoji li osnova za takvo potraživanje od Vas prema toj regulativi. Ja mislim da ne postoji, jer bi to impliciralo retrogradnu primjenu podjele osobnog odbitka. Vrlo slično kao da kažete da ste zaboravili da imate pravo na uzdržavanog člana zadnjih 10 godina, pa da sad ukupni iznos potražujete od Porezne uprave - to neće proći. 

Da, tako je. 
Kako ste već sve usvojili, dat ću samo još jedan link na detaljni članak sa mnogim primjerima za obračun poreza na kapitalnu dobit, ako vas budu zanimali detalji u drugim situacijama: 
https://www.ijf.hr/upload/files/file/PV/2016/12/lonza.pdf
 

Bojim se da je ovo savjetovanje trebalo ići ranije, sada je šteta već nastala. 
Iz ovog što ste napisali slijedi da ste se dobrovoljno prijavili u registar poreznih obveznika (RPO) kao OPG, što po zakonu niste morali učiniti. 
Nositelji OPGa se javljaju u RPO po sili zakona, ako prijeđu primitke od 80 500 kn ili ako primaju značajnije poticaje, tj ako se javljaju na natječaj za poticaje iznad nekog iznosa (cca +40 k kn). 
Vama je dug nastao po osnovi obveze doprinosa po tzv drugoj samostalnoj djelatnosti. Nažalost, to je zakonito još tamo od 2002. godine, doprinosi se plaćaju po osnovi obrta ili druge djelatnosti bez obzira na radni odnos. 
Isto tako je zakonito da povrat poreza ide na dugove ako isti postoje. 
Pogledajte malo kada i zašto ste se uopće javili na poreznu upravu i pogledajte rješenja o utvrđivanju obveze poreza i doprinosa po OPG. 
Isto tako provjerite jeste li se slučajno prijavljivali na HZMO po osnovi poljoprivrede.

Morate poći u nadležnu ispostavu Porezne uprave i zatražiti na uvid sljedeće iz Vašeg predmeta:
- ispis knjigovodstvene kartice, zbirno i analitički za 2017,2018 i 2019 godinu. Svako zaduženje na kartici mora imati svoj temelj.
- preslik obrasca RPO koji je osnova za upis, da vidimo tko ga je predao i potpisao, ako uopće postoji.
- preslik rješenja i dostavnica o uručenju rješenja kojima se utvrđuje obveza doprinosa. Iz njih će se vidjeti da li prijava potječe od Porezne ili HZMO.
Izvijestite što ste dobili od toga, a ako je nešto sporno objavite ovdje bez osobnih podataka da vidimo u čemu je stvar.
 

Bojim se da je ovo savjetovanje trebalo ići ranije, sada je šteta već nastala. 
Iz ovog što ste napisali slijedi da ste se dobrovoljno prijavili u registar poreznih obveznika (RPO) kao OPG, što po zakonu niste morali učiniti. 
Nositelji OPGa se javljaju u RPO po sili zakona, ako prijeđu primitke od 80 500 kn ili ako primaju značajnije poticaje, tj ako se javljaju na natječaj za poticaje iznad nekog iznosa (cca +40 k kn). 
Vama je dug nastao po osnovi obveze doprinosa po tzv drugoj samostalnoj djelatnosti. Nažalost, to je zakonito još tamo od 2002. godine, doprinosi se plaćaju po osnovi obrta ili druge djelatnosti bez obzira na radni odnos. 
Isto tako je zakonito da povrat poreza ide na dugove ako isti postoje. 
Pogledajte malo kada i zašto ste se uopće javili na poreznu upravu i pogledajte rješenja o utvrđivanju obveze poreza i doprinosa po OPG. 
Isto tako provjerite jeste li se slučajno prijavljivali na HZMO po osnovi poljoprivrede.

To je vrlo često tako. Naime, prvi i drugi stupanj često gledaju samo formalno i usko i temeljem toga osporavaju neka prava poreznim obveznicima, dok Upravni sud gleda šire i nastoji utvrditi bit stvari, tako da je ovakva presuda za mene očekivana. 
Dakle, Upravni sud je poništio rješenje Ministarstva i predmet vratio na ponovni postupak. Sada bi prvostupanjsko tijelo trebalo riješiti po pravnom shvaćanju Upravnog suda i vjerujem da u vašem slučaju hoće.
Međutim, u zadnje vrijeme sam primjetio da u nekim slučajevima prvostupanjsko tijelo ignorira pravno shvaćanje drugog stupnja ili čak Upravnog suda i uporno ponavlja svoje u novim rješenjima, koristeći to što se predmet njima vraća na ponovni postupak. Ovdje to nije za očekivati. Kada se radi o konkretnoj poreznoj obvezi (ili u ovom slučaju o oslobođenju) onda to obično ne bude problem i to se ispoštuje, ali treba biti svjestan što se sve kod nas događa. 

Zapravo, svaki dohodak bez obzira na iznos mora biti prijavljen i porez plaćen, a druga je stvar hoćete li na kraju godine imati pravo na povrat poreza, s obzirom da ste freelancer, odnosno da vam osobni odbitak tijekom godine nije korišten. 
U principu, ako ćete primati mjesečne iznose na račun kao freelancer, morate pronaći neki model kako vam se najbolje isplati legalizirati tu djelatnost, inače bi se moglo dogoditi da vam taj porez naknadno bude obračunat, čak i nekoliko godina unatrag i to po visokim stopama davanja (drugi dohodak). 
Najpovoljniji model ovisit će prirodi vašeg posla, ali u pravilu za freelancera je ponajbolji model paušalni obrt. 

Treba provjeriti nekoliko stvari. Prvo, da li je kolegica ispravno protumačila rješenje, tj. da li na istom zaista stoji pravo na povrat poreza. Ukoliko je tako, onda povrat mora biti izvršen, a ako nije, za to postoje dva česta razloga
- postoje drugi dugovi na knjigovodstvenoj kartici kolegice i povrat je usmjeren na podmirenje tog duga. U tom slučaju mora postojati i obavijest o preknjiženju. 
- uplatitelj poreza (poslodavac) je ostao dužan na analitičkom računu poreza i prireza na dohodak, pa povrat ne može biti izvršen dok on ne izvrši uplatu. 
Dakle, objašnjenje službenice nije dovoljno dobro, odnosno ta formulacija 'nema što dobiti' treba biti dopunjena razlogom 'Nemate pravo na povrat, pogrešno ste pročitali rješenje' ili 'Poslodavac je u dugu' ili 'Povrat vam je preknjižen na dugove' itd....
Ako imate rješenje, možete ovdje objaviti izreku rješenja bez osobnih podataka, pa ćemo vidjeti...
 

Izvedivo je da svi programiraju iz vlastitog doma. Za tu djelatnost ne morate imati fizički prostor, ali morate imati adresu sjedišta firme. Upravo za takve svrhe može se za par stotina kuna mjesečno iznajmiti tzv virtualni ured, gdje dobijete fizičku adresu sjedišta, odnosno adresu rada firme, telefonski broj, poštanski sandučić itd. 
Međutim, nije loše razmotriti opciju registracije firme na Vašu adresu. Tu je potreban ugovor o zakupu između Vas kao fizičke osobe i (j)doo-a. Prednost toga je što firma plaća Vama, tj. to je jedan od najjeftnijih zakonitih načina da novac iz firme završava u Vašem džepu (i Vaših partnera, naravno). Drugi načini su isplata plaće (što kod vas ispočetka neće biti) i isplata dobiti (čega će, nadamo se, biti). 
Nema zapreke da sve 3 osobe rade programiranje za svoju firmu bez obzira što su drugdje zaposleni na puno radno vrijeme. Vaša firma ne mora imati zaposlene. Ovo je neko vrijeme bilo sporno, ali Ustavni sud je negdje oko 2000. godine odlučio da se firme ne može 'prisiliti' da imaju zaposlenike. 
 

Za sada ne vidim ništa zabrinjavajuće (ne vidim porezne posljedice vezano za ta knjiženja), a ugovori i drugo se moraju dostaviti bez obzira na razdoblje nadzora. 

Ne postoji druga osnova za oslobođenje u vašem slučaju. Što se tiče procjene Porezne uprave, u trenutku izrade rješenje aplikacija referentu ponudi nekoliko usporednih podataka, tj. 'procjena' nije prava, nego se radi o usporedbi cijena ostalih nekretnina s tog užeg područja koje su bile prodavane u zadnjih nekoliko godina. Ukoliko tih podataka nema ili vi imate neke podatke (npr elaborat o procjeni ovlaštenog sudskog vještaka) može biti prihvaćena i ta vrijednost. Isto tako, ako se vi ne slažete s procjenom, slobodni ste dostaviti dokaze o stanju nekretnine (npr slike), a službenici imaju mogućnost zajedno sa vanjskim suradnikom - vještakom izaći na teren i procijeniti nekretninu. 
Sve što navodite kao osnovu za oslobođenje više ne postoji u Zakonu, a i prije je vrlo teško bilo biti oslobođen poreza zbog lošeg imovnog stanja. Sjećam se jednog slučaja beskućnika - koji nije bio oslobođen po imovnom stanju, toliko o tome. 
Doduše postoji institut upravnog ugovora, gdje po dospijeću obveze možete dug podmiriti u najviše 24 obroka. 
 

Da. Ako su bruto primici veći od 300 000 kn ulazite u sustav PDV-a. Obrt ne morate otvoriti, ali poslovne knjige vodite kao da imate obrt.  

Tim postupkom mogli biste znatno zakomplicirati stvar, međutim, da prvo razjasnimo Vaše motive. Naime, u RH još nije na snazi taj zakon o kojem govorite, a koliko znam, on vrijedi samo za nesamostalni rad, odnosno za one koje u RH rade prema ugovoru o radu i imaju manje od 25, odnosno 30 godina. Tu ne spada nesamostalni rad, odnosno Vaš freelancing, barem kako sada stvari stoje, a te mjere su još u raspravi. 
Čak i kada bi to bilo tako, svejedno biste trebali dobro odvagnuti da li vam se to isplati, jer se meni ovako od oka ne čini baš kao najsretnije rješenje. 

Ne postoji druga osnova za oslobođenje u vašem slučaju. Što se tiče procjene Porezne uprave, u trenutku izrade rješenje aplikacija referentu ponudi nekoliko usporednih podataka, tj. 'procjena' nije prava, nego se radi o usporedbi cijena ostalih nekretnina s tog užeg područja koje su bile prodavane u zadnjih nekoliko godina. Ukoliko tih podataka nema ili vi imate neke podatke (npr elaborat o procjeni ovlaštenog sudskog vještaka) može biti prihvaćena i ta vrijednost. Isto tako, ako se vi ne slažete s procjenom, slobodni ste dostaviti dokaze o stanju nekretnine (npr slike), a službenici imaju mogućnost zajedno sa vanjskim suradnikom - vještakom izaći na teren i procijeniti nekretninu. 
Sve što navodite kao osnovu za oslobođenje više ne postoji u Zakonu, a i prije je vrlo teško bilo biti oslobođen poreza zbog lošeg imovnog stanja. Sjećam se jednog slučaja beskućnika - koji nije bio oslobođen po imovnom stanju, toliko o tome. 
Doduše postoji institut upravnog ugovora, gdje po dospijeću obveze možete dug podmiriti u najviše 24 obroka. 
 

Da. Ako su bruto primici veći od 300 000 kn ulazite u sustav PDV-a. Obrt ne morate otvoriti, ali poslovne knjige vodite kao da imate obrt.  

PDV ID broj se u praksi izdaje odmah, na licu mjesta. Uz ispravno popunjen obrazac P-PDV postupak traje oko  2 minute zajedno s printanjem, potpisivanjem, pečatiranjem i osobnim uručenjem  rješenja i to kad se radi o sporom službeniku. Inače bi ga trebalo izdati u roku od 8 dana. 
Nemam pojma zašto je u Vašem slučaju zapelo, ali te stvari morate rješavati osobno na licu mjesta, ne predajom na protokol ili poštom. To može negdje stajati iz trivijalnog razloga (godišnji odmor, bolovanje i sl). 
Inače, po EU uputama, PDV ID brojevi ne bi se smjeli davati olako, nego bi odjeli za kontrolu PDV-a i procjenu gospodarske snage trebali po zahtjevu odmah izaći na teren i utvrditi kako se radi o opravdanom zahtjevu. Naime, olako dodjeljeni PDV ID brojevi (posebno firmama) su osnovni uvjet međunarodnih kružnih prijevara PDV-a kojim EU gubi više od 100 milijardi € godišnje. 
Međutim, kod nas (više) ne postoje ti odjeli, PDV ID brojevi se dodjeljuju kako sam napisao.
Mislim da je razlog jednostavan - netko je na godišnjem (ili je obrazac krivo popunjen pa ga morate poporaviti), morate poći tamo i požuriti stvar.