mila1501

Pozdrav, čini mi se da ću imati sličnu situaciju pa se pridružujem temi. Radi li se tu o naknadi štete i treba li prije same tužbe provoditi vještačenje?

Mozda glupo pitanje, ali kako se ovo moze utvrditi? Dakle, taj ovrhovoditelj koji je zalozni vjerovnik ima prednost pred drugim zaloznim vjerovnicima, ali i drugim ovrhovoditeljima ako je prvi upisan u teretovnici. Ako ovrhovoditelj odluci kupiti nekretninu, moze li on platiti cijenu ili bas mora umanjiti svoju trazbinu/dio trazbine za iznos cijene?

Hvala! Mozete mi jos samo reci kako ide namirenje? Tj kojim redosljedom? Ne znam postoje li porezne obveze. Dodatno, ovrhovoditelj je banka koja je upisana u teretovnici. Smatra li se ta banka onda ovrhovoditeljem i zaloznim vjerovnikom ili samo zaloznim vjerovnikom?

Ne radi se konkretno o meni, ali znam sa je ovrhovoditelj podnio prijedlog za ovrhu zajedno za nekretninu, vozila i placu pa je sud to razdvojio zb0g razlicitih ovrsnih radnji. Jedan sud je nadlezan za nekretninu s obzirom gdje se nalazi, a drugi za ovrhu na placi i vozilima. Ne znam je li bitno, ali u pitanju je stari zakon jer se obrha pokenuta prije 7 god. Dakle, ako se nekretnina proda (uskoro je prodaja na sudu), ovrhovoditelj moze ostatak trazbine potrazivati u ova dva druga postupka?

Ako se ovrha radi naplate iste tražbine (ug. o kreditu) istovremeno provodi na različitim predmetima ovrhe (nekretnina, vozila, plaća), što se događa ako se dio tražbine naplati samo od ovrhe na jednom predmetu (npr. samo na nekretnini)? Mogu li se i dalje voditi ovrhe na ostalim predmetima dok se ne naplati ostatak? Dodatno, ovrha na vozilima je u prekidu dok se ne riješi pitanje ništetnosti ugovora.

To bi ukljucivalo ovo sto navodi Borbena7 u smislu sporazuma, ali je to ocito regulirano, a s obxirom da Borbena7 navodi da ti sporazum nisu regulirani OZ, mozda nije mislila onda na to

Bi li u taj sporazum onda bio ukljucen i ovrsenik ili samo ovrhovoditelji? Cisto da shvatim otprilike okvire takvog nekog sporazuma. Zato sto ovrha predstavlja prisilno namirenje ovrhovoditeljeve trazbine prema ovrseniku. A koliko mi je poznato, cesto ovrsenici kad je upitanju ovrha nekretnine pokrecu i postupke za nistetnost ugovora o kreditu, tj.osporavaju svoj dug premda je on formalno utvrden rj.o ovrsi

Mozete mi, molim vas, ovo poblize objasniti jer mi nije bas jasno. Kako je uopce moguce da nekretnina bude prodana izvan drazbe u ovoj fazi postupka? Malo je vjerojatno da bi ovrsenik na to pristao, a on bi se trenutno morao voditi kao vlasnik nekretnine koja se ovrsuje. Ovo zadnje govorim jer se u ovrsi nekrernina prisilno prodaje, ali kako se onda izvan ovrhe moze siliti ovrsenika da ju proda?

već je to zatraženo od njih prije nekoliko mjeseci, kao i orig. ili ovjerena kopiju rj. o ovrsi. Nisu nam nista od tog dostavili, a sad traze dodatno od nas da ispunimo neki njihov upitnik s pitanjima koja su u prijašnjem postu navedena.

dostavili su samo presliku rješenja o ovrsi iz kojeg se uopće ne vidi da su oni ovrhovoditelj, već banka. a u svom dopisu samo govore da je doslo do ustupanja. zar nam ne bi trebali dokazati da su upravo oni ovrhovoditelj prvo?

može li eos tražit od poslodavca da dostavi podatke o tome da li je radnik u radnom odnosu još uvijek, u kojem je redosljedu naplate eos, koji je očekivani datum početka naplate eos-a itd. primjenjuje li se tu uredba o zaštiti podataka ili nešto drugo? pri tome, eos nije ni dostavio ugovor o ustupu tražbine, a traže da se ustegne plaća radnika u pogledu koje već postoji druga ovrha. hvala unaprijed!

nije jasno niti iz zk niti iz katastra jer piše samo kuća i spremnik

skuzila sam da je stanje zapravo takvo da su u gruntovnoj i katastru navedeni kuća i spremnik, a izvedeno stanje se odnosi samo na kuću. pa je dio zabilježbe (u odnosu na spremnik) ostao. Što to onda znači i može li se to, i kako riješiti?

ako je kuća izgrađena 1980. (ima građevinsku dozvolu), naknadno su rađene određene preinake i doneseno je rješenje o izvedenom stanju (koje je ZK sud zabilježio u posjedovnici), što je sa zabilježbom u teretovnici da je zgrada upisana na listu A bez uporabne dozvole? Drugim riječima, je li sigurno kupiti takvu nekretninu, treba li uporabna dozvola te ako ne treba, kako se i tko može izbrisati zabilježba u teretovnici?

pod navedenim mislim da je u ugovoru navedena zatezna kamata. Tu zateznu kamatu (dakle iz ugovora) ovrhovoditelj je i dalje nastavio naplaćivati nakon raskida ugovora, tj. za vrijeme trajanja ovrhe. Pa je moje pitanje...primjenjuje li se u tom slučaju ugovorna ili zakonska zatezna kamata i iz čega to (u smislu zakonskih propisa) proizlazi?