Jump to content

herostrat

Korisnik
  • Broj objava

    188
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  • Osvojio dana

    1

herostrat je zadnji put osvojio dan svibanj 26 2015

herostrat objavljuje sadržaj koji drugi korisnici cijene!

O herostrat

  • Status
    Veteran

Osobni podaci

  • Web stranica
    http://herostrat.blog.hr

Nedavni posjetitelji profila

Prikaz nedavnih posjetitelja je isključen i nije prikazan drugim korisnicima.

  1. Možda mi promiče bit ali...kakav dogovor? Pa prostornim planom je definirana udaljenost građevine od međe - nikakvi susjedski dogovori to ne mogu promijeniti.
  2. Ako ja dobro shvaćam, krov je zajednički? U tom slučaju ne postoji "moja ili njihova strana krova" (iako, pretpostavljam, u naravi znate tko koji dio koristi). Dakle, moraju ne samo obavijestiti suvlasnike nego bez njihove suglasnosti ne bi ni smjeli raditi. Mada, meni ovdje nešto nije jasno. Ako je je riječ o dvojnoj kući od koje svaka lamela ima svoju katastarsku česticu, kako onda krov nije podijeljen?!?
  3. Kada se spominje Pravilnik o jednostavnim građevinama (u kontekstu činjenice da ne treba građevinska dozvola) uvijek se zanemaruje onaj članak koji kaže da sve mora biti u skladu s prostornim planom....
  4. Zapravo, sve ovisi o prostornom planu područja na kojem se nalazi predmetna nekretnina. Načelno, tu postoje dvije situacija različito regulirane u različitim prostornim planovima. Dakle, ako je susjed već postigao maksimalno dozvoljenu visinu propisanu prostornim planom, onda ništa ne može nadograditi. Ako pak nije iskoristio maksimalnu visinu (npr. ima jedan kat a prostorni pllan predviđa mogućnost gradnje dva kata) onda opet ovisi kako prostorni plan tretira udaljenost nove građevine od međe. Većina prostornih planova dozvoljava da nadogradnja prati postojeći građevinski pravac - u tom sluč
  5. Molio bih pomoć ako netko ima ideju. Dva 1. rođaka "posjeduju" nekoliko hektara zemljišta u omjeru 50:50. Nizom nekih životnih okolnosti (nisu bitni za slučaj) čitava imovina upisana je samo na jednog rođaka. Obojica su u jako dobrim odnosima i obojica svjesna da je imovina zajednička (što se potvrđuje i u činjenici da su, pri prodaji dijela zemljišta, novac dijelili ravnopravno). E sad... Rođak na kojem je sva imovina nema potomaka a ovaj drugi (koji "na papiru" nema ništa) ima familiju. Sada bi oni htjeli to zemljište formalno podijeliti ali ne ne znaju kako. Naime, riječ je o prilično
  6. Za neizgrađeni dio građevinskog područja naselja ne može se ishoditi akt o gradnji dok se ne donese urbanistički plan uređenja. Gradovi su imali obvezu donijeti tzv. dopunu prostornog plana kojem bi se ovo neizgrađeno građevinsko područje podijelilo na uređeno ili neuređeno. Ukoliko je takvo nešto napravljano na vašem području, onda na tzv. "uređenom" građevinskom zemljištu možete ishoditi akt o gradnji a ukoliko je određeno kao neuređeno (što je izvjesno budući nema pristupa) onda ne možete ishoditi akt o gradnji dok se ne donese propisani urbanstički plan uređenja (koji bi upravo trebao rije
  7. ...a trebalo bi i bokunić dozvole, a?
  8. Molio bih upućene da me savjetuju oko "najbezbolnijeg" prijenosa veće količine novca iz jedne u drugu državu. Da ne bih ispao neki krivotvoritelj (:) pojasnit ću detaljnije: Hrvat (ima domovnicu) koji živi u Crnoj Gori, prodao je imovinu i taj novac (riječ je o eurima) želi položiti u hrvatskim bankama (tj. nekoj od banaka u Hrvatskoj). Koji bi bio najbolji način realizacije a da pri tom ne izgubi puno novca na neke provizije (naravno da mislim isključivo na zakonite načine a ne fizički transfer preko granice). Hvala unaprijed.
  9. Slažem se ali to onda dalje vodi do još jedne u nizu šizofrenih situacija do koje je došlo zbog legalizacije. Primjerice, zakonski nema razlike josam li napravio nelegalnu građevinu na tvom zemljištu illi na zemljištu koje predstavlja javno dobro u općoj uporabi. Dakle, u prvom slučaju iako bi se takva građevina mogla legalizirati, mislim da nikad nad njom ne bi mogao steći vlasništvo jer je očito riječ o čistom lopovluku. U drugom slučaju, eto...Ministarstvo državne imovine predaje imovinu svih nas čovjeku koji je uzurpirao spomenuto zemljište. Dakle, prvi put je nagrađen kad je građevina leg
  10. Molio bih mišljenje za slijedeću situaciju: Katastarska čestica predstavlja javno dobro u općoj uporabi pod upravljanjem Hrvatskih cesta. Ova katastarska čestica predstavlja glavnu prometnicu. Međutim, ona je u naravi puno šira od same, izgrađene ceste (na nekim mjestima i do 20-ak metara). Na samom rubu ove katastarske čestica (ali unutar nje) prije 40-ak godina izgrađeno je nekoliko garaža koje se nalaze u usku, lokalnu cestu koja ide paralelno sa ovom glavnom prometnicom. Naravno, garaže se izgrađene "na divlje" jer nisu ni mogle biti legalno izgrađene na zemljištu Hrvatskih cesta. Sad
  11. Ono što se zanemaruje pri tumačenju Pravilnika o jednostavnim građevinama je činjenca da zahvat uvijek mora biti u skladu s važećim prostornim planom. Dakle, ako Odredbe Plana kažu da građevina mora biti udaljena min. 3 metra od ruba parcele, onda se to odnosi na bilo koju (svaku) građevinu...
  12. Molio bih savjet za slijedeću situaciju: Imam olakšicu na svoju 15-godišnju kćer. Međutim, u slijedećoj 2019. očekujem da će ona zaraditi nekoliko puta veći iznos od ovih 15.000,00 kn. Riječ je o jednokratnom iznosu za filmsku ulogu. Može li mi netko reći što trebam poduzeti glede poreza? Odjaviti je sa svoje porezne kartice? Na početku godine ili kad dođe do uplate tog iznosa? U biti, što napraviti da bi to prošlo najbezbolnije za mene (koji na račun kćeri imam 200-tinjak kuna veću plaću) Hvala unaprijed!
  13. To je strma ulica sa stepenicama kakve su većinom u primorskim gradovima pod brdom na velikoj strmini. Insfrastrukturu (odnosno stepenice i rasvjetu) je nakad davno napravila općina. Da li je to činjenica zbog koje se može utjecati na (formalnopravno) vlasništvo ovog privatnika koji zbog svađe sa susjedima želi zatvoriti ulicu?
  14. Molio bih mišljenje oko sljedećeg: u mom gradu, postoji jako puno ulica (govorim isključio o pješačkim ulicama) koje su svojim dijelovima u vlasništvu privatnih osoba. Konkretno, imam situaciju gdje je manji dio pješačke ulice (od njenog početka pa jedno 30-ak metara) u vlasništvu privatne osobe koja u toj zoni ima i svoju kuću. Nastavak te ulice nije njegov i preko te ulice pristup svojim kućama ima 10-ak vlasnika. Sad ovaj čovjek traži od Grada da otkupi ovaj dio ulice ili će u suprotnom na tom mjestu postaviti vrata (te time onemogućiti pristup gore spomenutim susjedima). Napominjem da je r
  15. Divim se Matrixu koji je na ovu objavu uspio ostati staložen i čak bez podsmijeha dati odgovor
×
×
  • Napravi novi...