herostrat

Jedan od suvlasnika stambene zgrade (30-ak stanova) želi postaviti solarne panele na krov zgrade (5-6 ploča 1x2 m). Ti solarni paneli služili bi isključivo njemu a on se obvezuje da to neće proizvesti nikakve troškove za zgradu. Da li mu za ovakvu radnju treba suglasnost svih suvlasnika ili je, kako on tvrdi, dovoljna i natpolovična većina? Hvala

Po meni (a možda i griješim) ovdje je intencija bila da nije potrebno provesti javni natječaj a ne obveza prodaje. Nije toliko problem kad je riječ o par kvadrata (iako zapravo jest jer se nagrađuje nezakonito postupanje i to dva puta - prvi put kad mu je kuća legalizirana a drugi put kad mu se prodaje zemljište koje nije njegovo) ali što ako je netko napravio cijelu kuću na zemljištu JLS? I sad ga treba nagraditi? Pa nije li takvih ozakonjenjem već unaprijed prejudicirano vlasništvo?

Prisiliti Grad/Državu da asfaltira put koji držite Vašim? Pa jedino ako je riječ, primjerice, o nerazvrstanoj cesti u vlasništvu JLS koja onda ima obvezu održavati je. Ali da netko drugi asfalitra VAše? Ne čini li Vam se pomalo...nelogičnim?

Puno je slučajeva legaliziranih građevina čiji se (manj) dijelovi nalaze na katastarskih česticama u vlasništvu jedinice lokalne samouprave. Najčešće je riječ je površini od 10-ak kvadrata a kada je riječ o zemljištu uz cestu, onda je (eventualno) potrebno ukinuti status puta i nakon toga ići na kupnju. Uglavnom, uvjeravaju me da je jedinica lokalne samouprave obavezna prodati takve, manje dijelove nekretnina vlasniku legalizranog objekta koji je gradio i na gradskom/općinskom zemljištu. Meni to ne zvuči logično jer se svo vrijeme legalizicije govorilo da legalizacija ne pretpostavlja i vlasništvo. Ovdje ispada da, kada je riječ o JLS, i nije baš tako? Zaboravimo na tretnutak da tih....primjerice...3-4 m2 gradu/općini ne znači ništa ali...po kojom zakonu (to mi nitko nije znao reći) JLS ima obvezu prodati takve dijelove nekretnina?ž Hvala!!

A neutemeljeno je zbog toga jer vi tako smatrate? Vaša tužba zbog "ometanja" gradnje ima isto toliko osnova koliko njegova žalba (pod uvjetom da je sve u skladu s prostornim planom). Ali o tome odlučuje drugostupanjska instanca...

Dakle, situacija je sljedeća: Osoba A iz Crne Gore, treba osobi B u Hrvatskoj prebaciti novac za kupnju stana. Riječ je o 60 tisuća eura (pozajmica) koje sa CKB treba prebaciti na OTP. MOže li mi netko reći kako to funkcionira, kolika je (načelno) naknada banke, isplati li se to na takav način itd... Hvala

To ovisi o prostornom planu. Najčešće tri metra je udaljeljenost građevine od ruba parcele a od puta 5 metara (tj. min. udaljenost regulacijskog od građevinskog pravca).

Ako je zemljište (trenutno) u zoni mješovite namjene (neizgrađeni dio građevinskog područja naselja) a planira se (pretpostavljam Izmjenama i dopunama PPU-a) sportsko-rekreacijska namjena - možete slijedeće: Prema Zakonu, na neizgrađenom i neuređenom građevinskom zemljištu ne može se ishoditi akt za građenje novih građevina do donošenja planiranog urbanističkog plana uređenja. Međutoa, prema novom naputku iz Ministarstva a i prema dvije presude Upravnog suda - na takvom zemljištu ipak je moguće ishoditi akt za građenje nove građevine ukoliko ima priključak na cestu i mogućnost rješavanja otpadne odvodnje. Dakle, ako vam cilj nije gradnja nego zamjena - pođite u Općinu i zaprijetite da ćete izgraditi obiteljsku kuću (koja će onda onemogućiti izgradnju sportsko-rekreacijskog sadržaja) pa viditi hoće li to dati nekog rezultata?= :)=

Teško mi je ovako pretpostaviti o čemu je riječ. Morat ćete angažirati nekog projektanta koji će u nadležnom uredu odmah vidjeti u čemu je stvar....

Ukoliko se Vaša katastarska čestica nalazi u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja, ne bi trebalo biti prepreka za izdavanja akta za gradnju nove građevine. Tako da .... ne vidim u čemu je problem. Osim ukoliko je razlog neke druge prirode a ne prostorno-planske...

Prije 15-ak godina, prostornim planom grada određeno je građevinsko područje naselja. Sada se rade Izmjene i dopune u kojima se, između ostalog, želi ukinuti dio ovog građevinskog područja (riječ o zoni od cca 5 hektara). Kako gledate na to sa stanovišta pravne sigurnost kao i sa stanovišta prava vlasnika tog zemljišta (mislim da se u tih 15-ak godina mijenjala vlasnička struktura). Inače, razlog za skidanje građevinskog područja je činjenica da je riječ o terenu koji je zaista nepogodan za gradnju (velika kosina, nasip, klizište, vizure). Evo, zanima me mišljenje, prvenstveno pravnika oko ovog pitanja.... Hvala.

Mislim da mi niste dobro opisali problem jer ne poznajete terminologiju (što nije ni čudno, silno je zamršena). Naime, ukoliko je Vaša katastarska čestica u onom žutom - to je (po legendi) izgrađeni dio građevinskog područja naselja i tu nema problema za gradnju. Pretpostavljam ipak (sudeći po veličini čestica) da je DIO vaše čestice u onom sivom koji predstavlja neurđeno dio građevinskog područja naselja. I tu nastaje problem, prema onom što sam već napisao....

Problem je slijedeći: Ako oni krenu u redefiniranje uređeno/neuređeno građevinsko područje (na temelju čega bi eventualno mogli intervenirati i na vašoj čestici) onda isti princip moraju primjeniti za obuhvat cijelog prostornog plana. A oni to neće napraviti jer to (vjerojatno) nije definirano Odlukom o izradi. Naime, Odluka o izradi je akt kojim započinje izrada Izmjena i dopuna PPU-a. U toj izradi definiraju se ciljevi i točno se mora odrediti što je predmet izmjena i dopuna. I onda se samo to i može mijenjati. U konkretnom slučaju - u Odluci o izradi je recimo...trebalo napisati da je jedan od ciljeva (između ostalog) i redefiniranje neizgrađenog građevinskog područjua. Ali to je onda jako veliki i komplicirani posao. Ako PPU mijenjaju zbog neki manjih projekata ili slično...onda sasvim sigurno se neće upustiti o ovo što sam spomenuo nego bi to trebalo ići kroz neke sveobuhvatne Izmjene i dopune ili izradu novog PPU-a ali i tu je problem jer se još ne mogu radiiti nove generacije planova. E sad....što napraviti? Ja bi na vašem mjestu išao na postupak dozvole i tražio da moj zahtjev za dozvolom odbiju i onda išao na žalbu Ministarstvu u kojoj bi pojasnio da VAša katastarska čestica nije neuređena jer ima svu potrebnu infrastrukturu (ako ima). U Ministarstvu je ranije bilo različiitih tumačenje oko ove problematike - nemate veliku šansu ali eto.... Ne vidim što bi drugo mogli.

1. Po mom mišljenju, pretovarna stanica za otpad nikako ne može biti smještena u zoni sportsko-rekreacijske namjene. Za takvo nešto postoje zone poslovne namjene (K) ili eventualno mješovite namjene (M1 i M2). Ne vidim kako bi činjenica da je riječ o privremenom objektu išta mijenjala na stvari. 2. Gradsko vijeće Grada Splita može izmjeniti GUP i onda takvo nešto staviti u plan ali ne vidim kako bi nekom odlukom (kakvom?) mijenjali GUP koji je podzakonski pravni akt. Kako osporiti odluku gradskog vijeća? U nekoj normalnoj zemlji - išlo bi nekako. U Hrvatskoj - gotovo nemoguće. U Splitu - nemoguće!

Ako dobro razumijevam, ovo točkasto je izgrađeno, a ovo bez točkica neizgrađeno - neuređeno građevinsko područje. Po kojoj je logici Vaše, koje se uz to nalazi uz put a time vjerojatno i u blizini sve potrebne infrastrukture - nejasno je. Odnosno, vjerojojatno ste se nekom zamjerili Dakle, prema Zakonu o prostornom uređenju, za neizgrađena građevinska područja naselja potrebno je donijeti urbanistički plan uređenja. Budući je tog neizgrađenog građevinskog područja puno, a postupak donošenja UPU-ova traje jako dugo - člankom 201. Zakona određeno je da se donosu Dopune prostornih planova prema kojima bi se neizgrađeno građevinsko područje pretvorilo u uređeno ili neuređeno. Ukoliko se pretvori u uređeno - onda vi možete ići na dozvolu (naravno, ukoliko zadovoljavate sve, Zakonom propisane uvjete). Ukoliko se pak pretvori u neuređeno - onda ne možete dobiti dozvolu dok se ne donese propisani UPU (i ovdje postoje neke dvojbe i različita tumačenja ali pustimo sad to). Ako je sve ovako kako samo opisao onda postoje samo dva rješenja: 1. Donošenje UPU-a (vjerojatno je riječ o nekom području koje Gradu/Općini nije prioritet a nema roka do kad se UPU-ovi moraju donijeti tako da je ovo...na dugom štapu. 2. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja. U tijeku javne rasprave trebalo bi podnijeti zahtjev da se vaše zemljište koje je po sve sudeći opremljeno infrastrukturom, odredi kao uređeno. Ima tu još nekih detalja ali to bi bio sukus....

Sve kao bi to i bila jednostavna građevina sukladno Pravilniku (što vjerojatno nije) opet bi morala biti u skladu s važećim prostornim planom (što također, vjerujem da nije). Tako da....

Ne jer, u ovom slučaju, nisu bitni susjedi nego ono što kažu odredbe prostornog plana. Mogu susjedi dati suglasnost i da napravite nuklearnu centralu ali ...ali...

Što i kako možete (i možete li uopće) ovisi o prostornom planu u okviru kojeg se nalazi vaše zemljište. Što se tiče udaljenosti, kod većine (normalnih) planova ona je min. 3 metra o susjedne međe. Kod nekih je pak dozvoljeno doći do 1m ukoliko na toj strani ne postoji otvori. I tako... bez Odredbi prostornog plana - ništa

Garaža je pomoćni objekt koji služi glavnoj građevini. U slučaju da je srušite u namjeri da na njenom mjestu sadgraditi novu građevinu poslove namjene - to vjerojatno ne bi bio pomoćni objekt nego glavni objekt a dva glavna objekta ne mogu biti na jednoj parceli. Jedino ako je parcela dovoljno velika pa da se podijeli...?

Sve je moguće ali to se radi u vrijeme održavanja javne rasprave o prostornom planu koji regulira to područje. U tijeku javne rasprave možete podnijeti bilo kakav prijedlog, molbu, zahjtev....a hoće li se usvojiti - to ovisi o izrađivaču Plana i nositelju izrade Plana (Općina, Grad....)

Po mom mišljenju nikako jer, činjenica da ćete financirati izgradnju kanalizacije ne daje vam nikakvo vlasničko pravo nad istom pa shodno tome, neće se tražiti Vaša suglasnost za priključenje na istu.

Mislim da bi se odredbe GUP-a o rekonstrukciji građevine u ovom slučaju mogle primjeniti. Uostalom, kao što je netko gore već rekao, rekonstrukcija bi morala biti omogućena (u postojećim gabaritima) jer što je alternativa za legaliziranu zgradu. Međutoa, znajući kakav je prostorno-planski nered u Splitu, ništa me ne iznenađuje....

Po mom mišljenju, ovdje nije riječ o dvojnoj građevini (pa čak ako ona to u naravi i jest) jer da bi se nešto definiralno kao dvojna građevina - svaka lamela mora biti na svojoj čestici - upravo to je čini dvojnom.

Možda mi promiče bit ali...kakav dogovor? Pa prostornim planom je definirana udaljenost građevine od međe - nikakvi susjedski dogovori to ne mogu promijeniti.

Ako ja dobro shvaćam, krov je zajednički? U tom slučaju ne postoji "moja ili njihova strana krova" (iako, pretpostavljam, u naravi znate tko koji dio koristi). Dakle, moraju ne samo obavijestiti suvlasnike nego bez njihove suglasnosti ne bi ni smjeli raditi. Mada, meni ovdje nešto nije jasno. Ako je je riječ o dvojnoj kući od koje svaka lamela ima svoju katastarsku česticu, kako onda krov nije podijeljen?!?