herostrat

Bilo je već dosta sličnih upita pa ako želite detalje pogledajte podforum. Ukratko, mobilne kućice se smiju postavljati u kampovima. Postaviti se može na vlastito zemljište ali se ne može boraviti u njoj. Time gubi svojstvo mobilnog objekta, postaje stambeni sklop povezan sa tlom za što je potrebna građ.dozvola. 
Što se tiče drvene kućice, Zakon o gradnji poodavno ne razlikuje montažne, drvene, hobbit ili bilo kakove druge slične građevine. Poznaje samo one za koje je potrebna građ.dozvola i one za koje nije potrebna a služe za potrebe osnovne postojeće građevine. Tako bi vam i u ovome slučaju bila potrebna građ.dozvola.

Prisiliti Grad/Državu da asfaltira put koji držite Vašim? Pa jedino ako je riječ, primjerice, o nerazvrstanoj cesti u vlasništvu JLS koja onda ima obvezu održavati je. Ali da netko drugi asfalitra VAše? Ne čini li Vam se pomalo...nelogičnim?
 
 

1. Po mom mišljenju, pretovarna stanica za otpad nikako ne može biti smještena u zoni sportsko-rekreacijske namjene. Za takvo nešto postoje zone poslovne namjene (K) ili eventualno mješovite namjene (M1 i M2). Ne vidim kako bi činjenica da je riječ o privremenom objektu išta mijenjala na stvari.
2. Gradsko vijeće Grada Splita može izmjeniti GUP i onda takvo nešto staviti u plan ali ne vidim kako bi nekom odlukom (kakvom?) mijenjali GUP koji je podzakonski pravni akt.
Kako osporiti odluku gradskog vijeća? U nekoj normalnoj zemlji - išlo bi nekako. U Hrvatskoj - gotovo nemoguće. U Splitu - nemoguće!
 

Problem je slijedeći: Ako oni krenu u redefiniranje uređeno/neuređeno građevinsko područje (na temelju čega bi eventualno mogli intervenirati i na vašoj čestici) onda isti princip moraju primjeniti za obuhvat cijelog prostornog plana. A oni to neće napraviti jer to (vjerojatno) nije definirano Odlukom o izradi.
Naime, Odluka o izradi je akt kojim započinje izrada Izmjena i dopuna PPU-a.  U toj izradi definiraju se ciljevi i točno se mora odrediti što je predmet izmjena i dopuna. I onda se samo to i može mijenjati. U konkretnom slučaju - u Odluci o izradi je recimo...trebalo napisati da je jedan od ciljeva (između ostalog) i redefiniranje neizgrađenog građevinskog područjua. Ali to je onda jako veliki i komplicirani posao. Ako PPU mijenjaju zbog neki manjih projekata ili slično...onda sasvim sigurno se neće upustiti o ovo što sam spomenuo nego bi to trebalo ići kroz neke sveobuhvatne Izmjene i dopune ili izradu novog PPU-a ali i tu je problem jer se još ne mogu radiiti nove generacije planova.
E sad....što napraviti?
Ja bi na vašem mjestu išao na postupak dozvole i tražio da moj zahtjev za dozvolom odbiju i onda išao na žalbu Ministarstvu u kojoj bi pojasnio da VAša katastarska čestica nije neuređena jer ima svu potrebnu infrastrukturu (ako ima). U Ministarstvu je ranije bilo različiitih tumačenje oko ove problematike - nemate veliku šansu ali eto.... Ne vidim što bi drugo mogli.
 

Za prozor sigurno nećete imati dozvolu a sve ostalo, može li se i koliko nadograđivati određuje prostorni plan.

Naravno, no uvijek postoji i ono "iznimno". Pa ako u odredbama za provođenje piše da se iznimno pomoćna građevina može graditi na 1 m udaljenosti od međe (pa čak negdje i do međe) onda se tako može i smjestiti na čestici kao zasebna građevina. Napominjem zasebna zbog odgovora iznad oko nadogradnje.

I općenito ovako što ne postoji.

Slazem se svaki dan bez smjeha je izgubljen dan, a zivot je pozornica na koju dodjes, odigras i odes,
bar je tako po cuvenom eng.piscu iz Globe teatra.
S postovanjem :lol: :xwave:

Kada se spominje Pravilnik o jednostavnim građevinama (u kontekstu činjenice da ne treba građevinska dozvola) uvijek se zanemaruje onaj članak koji kaže da sve mora biti u skladu s prostornim planom....
 

Zapravo, sve ovisi o prostornom planu područja na kojem se nalazi predmetna nekretnina. Načelno, tu postoje dvije situacija različito regulirane u različitim prostornim planovima. Dakle, ako je susjed već postigao maksimalno dozvoljenu visinu propisanu prostornim planom, onda ništa ne može nadograditi. Ako pak nije iskoristio maksimalnu visinu (npr. ima jedan kat a prostorni pllan predviđa mogućnost gradnje dva kata) onda opet ovisi kako prostorni plan tretira udaljenost nove građevine od međe. Većina prostornih planova dozvoljava da nadogradnja prati postojeći građevinski pravac -  u tom slučaju, vjerojatno ne možete ništa. Druga situacija je kad prostorni plan kaže da se nadogradnjom mora uvući od međe (najčešće 3 metra ali ovisi). Treća situacija je i najrjeđa a to je - ako postojeća građevina odstupa po urbanističkim parametrima za gradnju pa se onda dozvoljava samo rekonstrucija u postojećim gabaritima (u tom slučaju ne može graditi u vis).
Najčešća je ipak situacija da je, zahvaljujući nepravednoj legalizaciji, vašem susjedu omogućena i nadogradnja.

...a trebalo bi i bokunić dozvole, a?
 

Ono što se zanemaruje pri tumačenju Pravilnika o jednostavnim građevinama je činjenca da zahvat uvijek mora biti u skladu s važećim prostornim planom. Dakle, ako Odredbe Plana kažu da građevina mora biti udaljena min. 3 metra od ruba parcele, onda se to odnosi na bilo koju (svaku) građevinu...

Projektant potpisuje da je projekt u skladu s prostorno-planskom dokumentacijom. Ako idejno rješenje nije prihvatljivo, treba vidjeti o kakvim je nepravilnostima riječ i mogu li se ispraviti. Ako se ne mogu ispraviti, postavlja se pitanje kako u startu projektant nije vidio da od tog projekta neće biti ništa (a sve s obzirom na onaj dio iz ponude - Analiza prostorno planske dokumentacije i mogućnosti gradnje).
Po mom mišljenju, bilo bi opravdano platiti onaj dio koji se odnosi na prvu stavku, a sve nakon toga - ne.
 
 

Projektant potpisuje da je projekt u skladu s prostorno-planskom dokumentacijom. Ako idejno rješenje nije prihvatljivo, treba vidjeti o kakvim je nepravilnostima riječ i mogu li se ispraviti. Ako se ne mogu ispraviti, postavlja se pitanje kako u startu projektant nije vidio da od tog projekta neće biti ništa (a sve s obzirom na onaj dio iz ponude - Analiza prostorno planske dokumentacije i mogućnosti gradnje).
Po mom mišljenju, bilo bi opravdano platiti onaj dio koji se odnosi na prvu stavku, a sve nakon toga - ne.
 
 

Projektant potpisuje da je projekt u skladu s prostorno-planskom dokumentacijom. Ako idejno rješenje nije prihvatljivo, treba vidjeti o kakvim je nepravilnostima riječ i mogu li se ispraviti. Ako se ne mogu ispraviti, postavlja se pitanje kako u startu projektant nije vidio da od tog projekta neće biti ništa (a sve s obzirom na onaj dio iz ponude - Analiza prostorno planske dokumentacije i mogućnosti gradnje).
Po mom mišljenju, bilo bi opravdano platiti onaj dio koji se odnosi na prvu stavku, a sve nakon toga - ne.
 
 

Spitfire, Vi ste odličan sofist ali da, odgovor je NE!

Krov je zajedničko vlasništvo svih stanara (vlasnika) pa zapravo vi popravljate i sebi a ne samo njemu.