jasmina56

Poštovani, sinoć sam doživjela pomalo bizarnu, ali svakako neugodnu situaciju. Zbog buke iz obližnjeg pravnog subjekta u kasnim noćnim satima kontaktirana je policija. Buka ubrzo prestaje, no nakon otprilike pola sata primam poziv s 091 (dakle nezaštićenog) telefonskog broja. Osoba s druge strane predstavlja se kao "netko iz policije," govori mi da na danoj adresi nisu pronašli nikoga, da je sve u mraku i zaključano te da mi mora ispostaviti račun od 750 kuna za izlazak policije na teren. U tu svrhu traži i moje podatke te kućnu adresu. Naravno, odbijam jer za takvo što prvi put čujem i tražim da mi se predstavi. Daje mi broj značke i prezime te kaže policijsku postaju (koja jest susjedna onoj na čijem se terenu nalazimo i ja i objekt, ali nije zadužena za to područje). Kažem da ću se posavjetovati s odvjetnikom i poklapam. Gotovo istog trenutka buka ponovno počinje, zovem 091 broj, nitko se ne javlja, ponovno zovem 192, ovaj put uz buku službenici prijavljujem i ovo što se dogodilo. Ispričava se, kaže da "oni to tako ne smiju," kaže i da se "broj vidi uz dojavu" pa ga je netko mogao preuzeti (od kolega). Znači li to da iz policije "cure" podaci? Što mi je činiti? S tim subjektom već neko vrijeme imamo problema, stanje se popravi pa vrati na staro i, nakon ovoga sinoć, ne osjećam se sigurno. Imam li ikakve pravne osnove? Mogu li otići u policijsku postaju predati prijavu? Trebam li kontaktirati odvjetnika? Unaprijed hvala na svakom odgovoru,

Slažem se ja s vama, ali kako biste ih "nagazili"? Naime, situacija je sljedeća, ja uputim prigovor, oni se pismeno ispričaju i kažu da će istražiti problem, a na vratima mi se pojavi voditelj poštara iz mojeg poštanskog ureda (ili me nazove telefonom) i tu se onda ispriča, prizna grešku i sve, ali kad to zatražim pisanim putem, nema šanse. Moja odvjetnica je mišljenja kako se radi o povredi Kaznenog zakona i stoga ćemo, s dostavnicom na kojoj nije moj potpis i izvatkom iz dostavne knjige pošte, podići kaznenu prijavu protiv nepoznatog počinitelja. Onda će se valjda utvrditi o čemu je riječ i to će mi, također, vrijediti kao dokaz u nekim budućim situacijama.

Živim u stambenoj zgradi s pet stanova, zgrada ima pripadajuću okućnicu i parkirna mjesta. Parkirna mjesta su, kako je vidljivo iz kupoprodajnih ugovora kao i izvadaka iz zemljišnih knjiga, etažirana i određen broj pripada pojedinom stanu, ali ostatak okućnice nije (niti u međuvlasničkom ugovoru se ne navodi da bi bilo drugačije.) Međutim, jedni od susjeda (stanari u prostoru u vlasništvu pravne osobe, dakle ne i suvlasnici) uporno svojataju jedan dio livade, nazivajući ga svojim, a kao dokaz za to jednom su na sastanak donijeli nekakav, kako su rekli, aneks ugovora između pravne osobe i investitora. To je zapravo crtež u kojem je taj kvadrat livade podebljan crnom bojom i na temelju toga tvrde da je to njihovo. Pozivaju se na vanknjižno vlasništvo i tvrde da se na dio ne mogu upisati, iako je njihov. Ima li to smisla/drži li vodu? Ne bi li zemljište prije no što se netko drugi upiše na pojedini dio trebalo parcelizirati i tko bi, u tom slučaju, snosio trošak? (Investitorska firma je u stečaju pa oni ispadaju iz igre.) Hvala!

Zar je moguće da nam je zakon tako blentavo složen da, ako si netko uzme za pravo potpisivati se umjesto mene, time prekrši svoju radnu obavezu i moja prava, ako ništa drugo, a ono kao korisnika usluge, ali ja ne mogu dokazati da mi je time nanesena izravna šteta, nikome ništa? Ako je krivotvorenje potpisa kazneno djelo, ne bi li onda policija trebala postupati po službenoj dužnosti? Ali tu i nije samo pitanje je li učinjena šteta ili ne, nego čemu onda uopće služi povratnica ako je može bilo tko potpisati?!

Ok, ali moje pitanje je bilo, burući da od komunikacije s poštom očito nikakve koristi, je li krivotvorenje potpisa kazneno djelo, mogu li slučaj prijaviti policiji (moraju li oni po službenoj dužnosti postupati) te imam li odnove za tužbu prema pošti/poštaru?

Ne razumijen ovaj komentar. Da, upućujem prigovor svaki put kad poštar unjesto mene potpiše preuzimanje preporučene pošiljke. Ne bih trebala ili?

Mijenja li to išta? U ovom konkretnom slučaju nisam, još čekam. Prošli put su se ispričali i najavili dodatnu edukacjju svojih zaposlenika. Ne smatram to dovoljnim.

Poštovani, Stiglo mi je tješenje o povratu poreza, nisam bila doma i poštar je potpisao sam Budući da ovo nije prvi put da se to događa, a HP ne reagira, zanima me što mogu učiniti? Je li to kazneno djelo, kome ga prijaviti, mogu li tužiti poštu ili poštara? Hvala!

Pokušali smo, oni kažu da se njih to ne tiče, da se mora poštovativželju većine i da je privatna tužba jesino rješenje.

Hvala. Zanimao me postupak. Postoji li, možda, neki zakonski okvir na koji se možemo pozvati? Jer ti stanari imaju "argument" "nemojte sudjelovati ako vam je skupo, mi ćemo to svejedno napraviti", a nama nije stvar novca nego toga što ne želimo da nam netko neovlašteno radi na zgradi.

Imamo upravitelja, naravno. Ne organizira, doduše, apsolutno ništa. Ali ovo niti nije stvar pričuve, predstavnica stanara želi da novac za popravak damo njezinom suprugu na ruke, mimo pričuve.

Poštovani, Kako se reguliraju stanarske obaveze kad je riječ o radovima i popravcima na zajedničkim dijelovima nekretnine? Je li uvijek doboljna samo suglasnost od 50% ili nekad treba i više? Također, ako dio suvlasnika inzistira da se kvarovi i radovi obave "u fušu", a dio se tome protivi, tko je u pravu? Ima li, kao u vlastitom stanu, susjed pravo dovesti prijatelja električara da se poigra strujom, a mi ne možemo ništa ili su pravila drugačija kad je riječ o zajedničkom dijelu? Konkretno, riječ je o senzorima na fasadi.

Je li moguće da međuvlasnički ugovor ne postoji? Barem 2 od 5 stanova s njime nisu upoznata i nisu ga potpisala, GSKG ga ne želi dati na uvid, kažu da je to samo ugovor između zgrade i njih. Ponavljam, na zk ulosku terase se navode kao "potkrovne", mijenja li to situaciju?

Dobili smo na uvid zk ulozak u kojem su terase, etazirane i navedene kao pripadci tom stanu, oznacene kao potkrovne terase. Mijenja li to situaciju?

Sto posto ste sigurni u to što govorite? Susjedima je jedna odvjetnica, također se pozivajući na Zakon o vlasništvu kazala kako odgovornost nije na nama ostalima, kao i dva građevinara koja smo za sanaciju kontaktirali. Dio terase ima krov i nije niti fer niti logično da svi snose trošak popravka nečijeg privatnog vlasništva na koje kao zgrada ne polažemo nikakva prava.

Premda ostali suvlasnici istoj nemaju pristup, nisu znali za oštećenja i nisu mogli reagirati, a terasa je upisana u vlasništvo stana? Imamo li ju onda svi pravo i koristiti ili na neki način regulirati njezino korištenje? Jasno mi je da zajednički saniramo međukatnu konstrukciju, ali nečije privatno vlasništvo...

Poštovani, u stambenoj zgradi u kojoj stanujem cijelim se posljednjim katom proteže jedan stan koji, osim stambenog dijela, ima i dvije velike, otvorene terase. (Stan je "pod pločom", nema potkrovnog spremišta ili nečeg sličnog) Predmetne terase svih su godina koristili samo i isključivo korisnici stana (stan je u vlasništvu pravne osobe, oni su u najmu) i sad tvrde da je, zbog loše izvedenih radova (zgrada je stara 10 godina) došlo do curenja s terasa koje se sad manifestira kao curenje u njihov stan, ali bi moglo promočiti i u stanove ostalih suvlasnika položenih ispod terasa. Traže da troškove sanacije snosimo svi zajedno, kroz pričuvu jer, iako su terase u njihovom vlasništvu, etažirane na njihov stan i može im se pristupiti samo iz njega, tvrde kako su one "jedini mogući krov stanovima ispod" i stoga smo ih bili dužni održavati svi zajedno. Jesu li oni u pravu i, ako jesu, kroz koje je pravne propise to definirano? Napominjem samo da terasa nije krovna u smislu da je produžetak krova kao takvog već je terasa iz koje je moguće pristupiti samo iz njihovog stana, kao obična terasa običnom stanu samo što je nenatkrivena (zapravo, na jednom manjem dijelu se i nalazi krović). Molim pomoć i savjet, hvala!

Hvala, i bojala sam se da je tako. Mogu li išta poduzeti s obzirom na to da smo mi vlasnici svoje nekretnine, a oni u nekretnini koja je u vlasništvu pravne osobe (znam da je čak prije našeg dolaska u zgradu ista bila predmetom interesa Porezne uprave jer je kupljena kao poslovni, a korištena kao stambeni prostor, ne znam kako je sad)? Također, isto pitanje s obzirom na to da se u tom prostoru psi čuvaju na crno, a prostor je u vlasništvu pravne osobe, je li to neki teži prekršaj od "običnog" rada na crno?

Vlasnica sam stana u trokatnoj zgradi s pet stanova. Predmetni susjedi nisu vlasnici svojeg prostora već žive u prostoru koji je u vlasništvu pravne osobe i nama, budući da smo posljednji uselili u zgradu, nikad nije dano na uvid je li to poslovni, stambeni ili kakav drugi tip prostora, no u svakom slučaju oni mu nisu vlasnici niti te firme niti stana. Unaprijed ću naglasiti da s tim susjedima nismo u dobrim odnosima, ja na danoj adresi imam registriran obrt i radim od kuće, oni su vlasnici dvaju pasa koje ostavljaju same doma (iako ih gospođa ima mogućnost voditi sa sobom na posao) i oni ne prestaju lajati i zavijati dok su sami. Osim toga, gospođa u tom prostoru organizira ilegalno čuvalište pasa, no najveći je problem što niti nakon potresa njihova djeca ne prestaju divljački nabijati po svojem podu/našem stropu i to do razine da se viseći ormarići u kuhinji (i staklene čaše i šalice u njima) tresu i vibriraju. Zanima me mogu li išta poduzeti? Moj mi je mir prva i osnovna stvar, pokušali smo razgovarati s njima, no njihov je stav da ih se naši prigovori ne tiču i da oni baš na sve imaju pravo pa me zanima imaju li doista, pogotovo u ovoj situaciji kad su i nekretnine oštećene (u zelenoj smo zgradi, ali u epicentru i s oštećenjima) i ljudi načeti strahom. Hvala.

Hvala na odgovoru! Usložnjava li se situacija jer stanar koji je dao izjavu o postojanju videonadzora jest fizička osoba, nije zaposlen u pravnoj osobi u čijem prostoru živi? Ujedno, pravna osoba u čijem prostoru živi nije registrirana za iznajmljivanje...Dakle, ako je videonadzor postavila privatna osoba, onda to ne možemo prijaviti policiji i/ili Agenciji za zaštitu podataka već samo u slučaju da se ovo tretira kao postavljanje od strane pravne osobe?

Pozdrav svima! Zanima me tko i pod kojim uvjetima smije staviti prostor pod video nadzor te mora li o tome postaviti nekakvu obavijest? Ukratko, kao i u svakoj pravoj zgradi u RH, dobrosusjedski su nam se odnosi slomili na korištenju parkirališta. Za vrijeme posljednje "ti si meni stao na mjesto" pisane prepiske, jedan od susjeda (ne i suvlasnika prostora jer živi u stanu čiji je vlasnik pravna osoba, a stan je ujedno i prijavljen kao sjedište te pravne osobe) napisao je kako je "objekt pod video nadzorom" ne želeći ulaziti u detalje. Predstavnik stanara niječe postojanje službenog video nadzora na terenu zgrade, u mogućnost postojanja privatnih ne ulazi. Moje pitanje je - smiju li postojati privatni i, ako smiju, što smiju snimati? Parkiralište je "etažirano", svatko zna koja mu parkirna mjesta pripadaju, a prostor između zgrade i parkirnih mjesta zajednički je, kao i stubište, podrumske prostorije i ulazi u zgradu. Je li to dopušteno, mora li negdje biti naznačeno da je prostor pod video nadzorom i što konkretno mogu učiniti da zaštitim sebe, ako je takvo snimanje legalno, a ja ipak ne želim biti na snimkama? Unaprijed hvala!