ruma

Ad. 1. Ako riječ (citat): "Može" znači isto što i smije, onda za (Ist.) sud ne postoji (nikakova) prepreka zbog koje ne bi smio provoditi (svoje) rješenje o ovrsi od 16.07.2019., odnosno Ist. sud smije provoditi naznačeno rješenje o ovrsi i prije nego što IIst. sud odluči o izjavljenoj žalbi od 04.11.2019. (protiv naznačenog rješenja o ovrsi)? Ad. 2. S obzirom da spominjete, kako ovršnu ispravu (kojom raspolaže ovrhovoditelj), tako i ovrhovoditeljevu prednost zbog toga što je ishodio ovršnu ispravu, onda napominjem da u postojećoj situaciji ovrhovoditelj nije uz prijedlog za ovrhu od 04.07.2019. priložio nikakvu (posebno) ishođenu ovršnu ispravu, nego je uz navedeni prijedlog priložio (samo) postojeći ugovor o najmu, koji je solemniziran još (daleke) 2002. godine (u naravi 23.10.), pa ako on predstavlja ovršnu ispravu (koju spominjete u Vašem odgovoru), onda takovu ovršnu ispravu ovrhovoditelj uopće nije ishoditio, jer ju je dobio 2002. godine, a kao što sam ju dobio takođeri ja (od javnoga bilježnika), pa Vam u privitku šaljem naznačeni ugovor, kako bi mogli (vidjeti i) utvrditi što je u njemu (zapravo) navedeno! Ad. 3. Ako sam ispravno razumio odgovor, onda Vi pišete o pokušaju (suglasne) nagodbe (s ovrhovoditeljem) u vezi odgode ovrhe? Ako da, onda ne znam kako je moguć pokušaj mirnog rješenja nastale situacije (u naravi bez sudjelovanja suda), jer ovrhovoditelj i ja (kao ovršenik) imamo oprečne stavove (u naravi ovrhovoditelj tvrdi u prijedlogu za ovrhu od 04.07.2019. da koristim predmetni stan bez pravne osnove, a ja tvrdim u žalbi od 04.11.2019. da koristim stan sa pravnom osnovom, odnosno s ugovorom o najmu stana)?

Poštovani Legalis, prije 9 minuta sam objavio pitanja u vezi nove teme "Provedba rješenja o ovrsi", a kojima sam dodao 3 privitka misleći da se njih neće vidjeti bez prijave (korisnika). Međutim, probao sam vidjeti objavljena pitanja, pa sam utvrdio da se vide i navedena 3 privitka! Stoga, molim Vaš naputak kako se može učiniti da navedena 3 privitka ne budu vidljiva bez prijave (korisnika)? Bilježim se sa štovanjem i unaprijed zahvaljujem.

Poštovani Legalis, slobodan sam Vas ukratko informirati o postojećemu problemu, jer mi je potrebna Vaša pomoć. Naime, iz privitaka slijedi da je Općinskom građanskom sudu u Zagrebu (dalje: sud) dana 04.07.2019. podnijet prijedlog za ovrhu (u naravi deložaciju kao najmoprimaca sa zaštićenom najamninom) i da je sud dana 16.07.2019. donio rješenje o ovrsi, a u vezi kojega je podnijeta žalba dana 04.11.2019. i prijedlog za odgodu ovrhe dana 06.11.2019., kao i da je sud dana 05.03.2020. donio rješenje o odbijanju navedenog prijedloga kao neosnovanog. S obzirom kako Ovršni zakon (dalje: Zakon) propisuje odredbom čl. 50. st. 7. da žalba ovršenika protiv rješenja o ovrsi ne odgađa provedbu ovrhe, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, sa jedne strane, te odredbom čl. 65. st. 7. da ako odbije prijedlog za odgodu ovrhu, sud će nastaviti s ovrhom i prije pravomoćnosti rješenja kojim je prijedlog odbijen, sa druge strane, slijedi (po mojem laičkom zaključivanju) da je prijedlog za odgodu ovrhe "zadržavao" sud u provedbi rješenja o ovrsi sve do odbijanja prijedloga za odgodu, te da podnošenje žalbe protiv rješenja o odbijanju prijedloga za odgodu ovrhe ne "zadržava" sud u provedbi rješenja o ovrsi, pa molim Vaše odgovore na moja sljedeća pitanja: 1. Je li sud može odmah (u naravi nakon dostave rješenja o odbijanju prijedloga za odgodu ovrhe) provesti rješenje o ovrsi od 16.07.2019.? 2. Ako može, koja je onda svrha podnošenja žalbe ovršenika od 04.11.2019. protiv rješenja o ovrsi od 16.07.2019., jer dok IIst. sud odluči o navedenoj žalbi Ist. sud će (već) provesti naznačeno rješenje o ovrsi? 3. Ako je svrha podnošenja žalbe ovršenika od 04.11.2019. samo forma da se ostvari pravo ovršenika na žalbu protiv rješenja o ovrsi od 16.07.2019., je li još postoji (u teoriji i praksi) mogućnost da se nekim načinom (u naravi podneskom) "zadržava" sud u provedbi rješenja o ovrsi od 16.07.2019.? Bilježim se sa štovanjem i unaprijed zahvaljujem.

Poštovani, nesporno je da je porezni obveznik maknuo sa svoje kartice uzdržavanog člana sa danom 31.07. Istovremeno, sporno je može li porezni obveznik koristiti odbitak za uzdržavanog člana u periodu od 01.01. do 31.07.? Ako da, je li uvjet za korištenje uzdržavanog člana u periodu od 01.01. do 31.07. da u tom periodu nije ostvario primitke veće od propisanog cenzusa ili da u periodu od 01.01. do 31.12. nije ostvario primitke veće od propisanog cenzusa?

Poštovani, navodno, porezni obveznik može koristiti odbitak za uzdržavanog člana u slučaju da on nije ostavrio primitke veće od propisanog cenzuza na nivou godine za koju se prijavljuje poraz na dohodak. Kako je navedeno potpuno jasno, tako uopće nije jasno je li porezni obveznik može koristiti odbitak za uzdržavanog člana u slučaju da je on bio prijavljen na kartici (u naravi Obrazac PK) poreznog obveznika do 31.07. tijekom čega je on ostvario primitke manje od propisanog cenzusa i da je on od 01.08. otvorio svoju karticu nakon čega je on ostvario primitke manje od propisanog cenzusa, a pri čemu je zbroj ostvarenih primitaka tijekom razdoblja od 01.01. do 31.07. i od 01.08. do 31.12. veći od propisanog cenzusa?

Dakle, ako se rezimira sve do sada navedeno, slijedi (iz postojećeg OZ-a i logičnog zaključivanja) da u slučaju žalbe po čl. 50. st. 1. toč. 7. OZ-a, te po čl. 353. st. 1., 2. i 3. ZPP-a kako prvostupanjski sud početno treba utvrđivati je li rješenje o ovrsi nedopušteno, pa ako ono nije nedopušteno (u naravi je dopušteno) kako prvostupanjski sud može i odlučivati o žalbi zbog razloga iz čl. 353. st. 1., 2. i 3. ZPP-a, te kako prvostupanjski sud treba slati cijeli ovršni spis drugostupanjskom sudu, u slučaju da prvostupanjski sud ocijeni da (navedena) žalba nije osonovana.

U potpunosti mi je jasno da ovršni sud (u naravi prvostupanjski sud) upućuje ovršenika na pokretanje novog parničnog postupka (u naravi parnice) u slučaju (njegove) žalbe po čl. 50. st. 1. toč 7. OZ-a. Istovremeno, u potpunosti mi je nejasno da ovršni sud (odmah) po proteku roka za odgovor (ovrhovoditelja) na žalbu (ovršenika) cijeli ovršni spis šalje drugostupanjskom sudu povodom žalbe (ovršenika), jer prema čl. 51. st. 1. OZ-a slijedi da je ovršni sud također nadležan i za odlučivanje o žalbi, te da ovršni sud nije samo nadležan za slanje cijelog ovršnog spisa drugostupanjskom sudu povodom (spomenute) žalbe (i za upućivanje ovršenika na pokretanje novog parničnog postupka).

Ako je tako (kako se navodi), onda postoje 2 mogućnosti: 1. da se u parnici odlučuje je li žalba osnovana i rješenje o ovrsi nedopušteno, te da se istovremeno za preostali dio žalbe spis šalje na IIst. sud koji odlučuje o osnovanosti tih žalbenih razloga? 2. da se u parnici odlučuje je li žalba osnovana i rješenje o ovrsi nedopušteno, te da se nakon toga odlučivanja za preostali dio žalbe spis šalje na IIst. sud koji odlučuje o osnovanosti tih žalbenih razloga?

Po točno točki 7. člana 50. stavka 1. je žalba!

Prema Ovršnom zakonu (dalje OZ) je meni u potpunosti jasna situacija kada se sudu podnese žalba protiv rješenja o ovrsi (sukladno čl. 50. st. 1. OZ-a) da sud u slučaju žalbe temeljene na čl. 50. st. 1. toč. 7. OZ-a donese zaključak o upućivanju na parnicu (sukladno čl. 52. st. 3. OZ-a) radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz čl. 52. st. 1. OZ-a! Istovremeno je meni u potpunosti nejasna situacija kada se sudu podnese žalba protiv rješenja o ovrsi (sukladno čl. 50. st. 1. OZ-a, te čl. 353. st. 1., 2. i 3. Zakona o parničnom postupku), pa molim odgovor na pitanje je li i u naznačenoj situaciji sud također donese zaključak o upućivanju na parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz čl. 52. st. 1. OZ-a? Ako da, je li u navedenoj parnici sud samo razmatra žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 7. OZ-a ili sud ujedino razmatra i žalbene razloge iz čl. 353. st. 1., 2. i 3. Zakona o parničnom postupku?