mare1006

Pozdrav, trgovačko društvo likvidirano je temeljem prethodne odluke članova i brisano iz sudskog registra. Naknadno se utvrdilo da iznos temeljnog kapitala još stoji na računu likvidiranog društva, a banka ga ne želi isplatiti jer kao ne postoji odluka suda o raspodjeli tih sredstava članovima. Možete li mi reći kakav postupak bi se sada trebao pokrenuti za to (uz napomenu da je jedan od članova preminuo). S obzirom da sud nije brisao društvo po službenoj dužnosti, ne čini mi se primjenjivim članak 70.e Zakona o sudskom registru. Ili se varam? Unaprijed zahvaljujem

Dobra večer, imam drugostupanjsku presudu kojom je prvostupanjska presuda dijelom potvrđena, a dijelom preinačena. Preinačena je u dijelu koji se odnosi na parnični trošak koji je dosuđen meni jer je drugostupanjski sud odlučio da je tužitelj samo u neznatnom dijelu uspio u postupku. S obzirom da je odluka pravomoćna, zanima me kako je mogu izvršiti protiv druge strane (pravna osoba u Slovačkoj). Čini mi se, a slobodno me ispravite ako griješim, da postoje dvije mogućnosti. Prva je europski ovršni nalog, a druga priznanje po Uredbi Bruxelles bis I. Iskreno ne razumijem razliku između njih pa molim da mi netko kaže koja je, odnosno što je i zašto bolje u ovom slučaju? I kako se to podnosi..dali običan podnesak sudu kojim se traži izdavanje pa onda sudac ispunjava one obrasce, ili se unaprijed popunjava obrazac pa šalje sudu? Unaprijed hvala.

hvala na odgovoru. znate li možda kako bi izgledao prijedlog za ovrhu kojim bi bila obuhvaćena oba ovršenika (s obzirom da se radi o solidarnim dužnicima) ako ne bih išla na ovrhu po računu, već na udjelima i motornim vozilima? navodi li se prvo jedan ovršenik i predmeti ovrhe pa drugi ovršenik i predmeti ovrhe, ili kako? špranca bi bila super ako je ikako moguće. hvala

možete mi možda malo rastumačiti ovo, tj kako se postupa? hvala.

je li dobro shvaćam onda ili?

laik sam pa mi i nije najjasnije. Znači, ovrha po računima bi se mogla provesti samo putem FINA-e, a ostalo putem suda ili? i ne spada li čl. 285. u ovrhu na temelju vjerodostojne isprave?

Borbena, možete mi malo detaljnije napisati zašto? zar nema ovrhovoditelj pravo tražiti ovrhu na više predmeta?

pozdrav! imam pravomoćnu i ovršnu presudu u čijoj je izreci utvrđeno da su tuženici solidarno dužni platiti određeni iznos i sada želim protiv njih pokrenuti ovrhu. obojica ovršenika imaju poslovne udjele u više različitih društava, a jedan ima i motorno vozilo pa bih to uzela kao predmet ovrhe. Uz to bih za obojicu stavila i ovrhu na novčanim sredstvima. zna li netko (ili još bolje ako ima šprancu) kako se piše prijedlog za ovrhu kad su ovršenici solidarni i kad se ovrha traži na više predmeta? hvala!

Znači, i inače se (neovisno o fini i neuspjeloj izravnoj naplati) može tražiti sudksa ovrha po računima ovršenika?

Zar nije da sud ovrhu na novčanoj tražbini po računu može odredjivati samo iznimno, i to jedino ako već fina vrati osn.za plaćanje? A u ostalim slučajevima bi se trebalo tražiti ovrhu npr na nekretninama, pokretninama itd.

"porezi i druge pristojbe dospjele za posljednju godinu koje terete prodanu nekretninu" kako se to namiruje u slučaju kad je ovrhovoditelj oslobođen plaćanja kupovnine jer je kupac? plaća li onda ovrhovoditelj poreznoj?

ima jer ima pravo na nužni dio, tj. na 1/2 onoga što bi mu pripalo da nema oporuke.

Borbena, je li to onda "neposredna pogodba" iz zakona? čl.97. OZ/12 (4) Stranke, založni vjerovnici i nositelji osobnih služnosti i stvarnih tereta koji prestaju prodajom nekretnine mogu se sporazumjeti najkasnije do prodaje nekretnine na javnoj dražbi da se prodaja nekretnine obavi u određenom roku neposrednom pogodbom preko osobe ovlaštene za promet nekretnina, sudskoga ovršitelja, javnoga bilježnika ili na drugi način. (5) Ugovor o prodaji neposrednom pogodbom sklapa se u pisanom obliku. Ugovor u ime i za račun ovršenika sklapa osoba kojoj je povjerena prodaja na temelju zaključka kojim je sud ovlašćuje na sklapanje toga ugovora. Potpisi osoba koje sklapaju ugovor moraju biti javnobilježnički ovjerovljeni. kako to funkcionira procesno korak po korak? stranke i založni vjerovnici s najkasnije do druge dražbe sudu samo "obznane" da će se nekretnina prodavati neposrednom pogodbom putem npr. neke agencije pa onda sud donosi zaključak kojim se dopušta neposredna pogodba? I onda se sklapa ugovor između stranaka (koji umjesto ovršenika potpisuje npr. agencija)? Hvala puno na svim dosadašnjim odgovorima

Ok. Samo jos jedno pitanje. Ako nekretnina bude prodana i na taj nacin moje potrazivanje djelomicno namireno, mogu li podnijeti novi prijedlog za ovrhu na drugom predmetu ovrhe radi namirenja preostalog dijela duga?

Sumnjam da bi to imalo smisla s obzirom da sam ja 1.ovrhovoditelj, a dug koji ovrsenik ima prema meni daleko premasuje iznos za koji se nekretnina (minimalno) moze prodati na drazbi. Za iznos za koji se nekretnina minimalno moze prodati ne bi se mogao ni ja namiriti, a kamoli ostala 2 ovrhovoditelja

A sto onda ako se pojavi kupac za nekretninu (izvan ovrsnog postupka)? Pokusavam pronaci u zakonu neku odredbu, ali ju ne vidim.

ako se između prve i druge dražbe za prodaju nekretnine nađe kupac koji bi ju kupio(dakle, kupac koji ne bi sudjelovao na dražbi), što se događa? povlači li u tom slučaju ovrhovoditelj prijedlog za ovrhu, ili se dražba baš mora održati? radi se o ovršnom postupku na koji se primjenjuje OZ iz 2012. godine. ne znam je li od utjecaja, ali u postupku sudjeluju još 2 ovrhovoditelja. s time da visina duga je puno veća nego cijena ispod koje se nekretnina može prodati. tako da pretpostavljam da su oni irelevantni u odnosu na I. ovrhovoditelja s obzirom da prodajom nekretnine dug prema njemu ne bi bio namiren.

zaključkom o prodaji određeno je da kao kupci na drazbi mogu sudjelovati osobe koje najmanje osam dana prije polože osiguranje u iznosu 10% vrijednosti nekretnine na navedeni račun suda. i ti potencijalni kupci su dužni sucu predočiti tu potvrdu prije nego sudac pristupi dražbi. moje pitanje je sto ako nitko ne plati to osiguranje, hoce li se usmena javna drazba uopce odrzati. i je li se nekako moze provjeriti jel itko izvrsio uplatu osiguranja? kako to funkcionira (bila bih zahvalna i ako me neko moz uputit na mjerodavne clanke OZ)

Znaci ne bih mogao navoditi da je sudac trebao prvo odluciti o odgodi pa onda te kad rj o tome postane pravomocno donijeti rj o dosudi?

Sto bih mogao sve navesti u zalbi? Sorry na gnjavazi, ali ne snalazim se bas u tome a kopanjem po sudskoj praksi nisam bas naisao na neki slican slucaj

Ali rjesenje o dosudi jos nije pravomocno.jos tece rok za zalbu

Citao sam od udruge franak da je sud eur.unije objavio presudu c 407/2018 kojom se kaze da zapravo vec to da se vodi postupak radi nistetnosti je i dovoljan razlog za odgodu. Zato pitam. Ne bi li ako se uspijem nagoditi s bankom banka trebala povuci ovrsni prijedlog i ovrha se obustavlja? Da ali je postalo pravomocno. A sto se tice ovog zahtjeva o kojem nije odluceno jos, vidim na e predemru da je dostavljeno ovrhovoditelju.ali, logikom stvari ne moze sud to samo tako zanemariti.ili grijesim?

Doneseno je rj. o dosud, ali ne i rj kojim je odluceno o odgodi. Zato pitam mogu li se zalit, jer mi je logicnine da je sudac prvo isao odlucivati o odgodi (protiv tog rj pretpostavljam postoji i opcija zalbe) a onda donositi rj o dosudi Ovako je doneseno rj o dosudi, a odgoda visi u zraku

Bi li mi ovo dalo mogucnost dodatnog vremena da se izvan suda nagodim s bankom? I ako bi se i uspjeli nagoditi sto se dogada s nekretninom?

Molim za pomoc ako neko zna. Znaci, trazena je odgoda u ovrsnom postupku na nekretnini vise puta jer je pokrenut drugi postupak radi nistetnosti ugovora. Svaki put sudac je odbio zahtjev kao neosnovan jer da nije dokazana mogucnost nastanka stete. Ali, nije li dovoljno za odgodu da ce, ako nekretna bude prodana, meni nastati steta ako sud u drugom postupku ponisti ugovor jer cu ostat bez nekretnine?! I jos, sud nije o zadnjem zahtjvu za odgodu odlucio, a svejedno je rjesenjem dosudio nekreninu kupcu. Mogu li se zato zaliti?ili na sto da se zalim?