Ksilipet

Pozdrav svima, planiram otvoriti obrt koji se može obavljati u stambenom prostoru. Podstanarka sam u Zagrebu te imam ugovor o najmu stana i u njemu bih obavljala obrtničku djelatnost izrade suvenira. Mogu ishoditi suglasnost vlasnika da odobrava obavljanje konkretne obrtničke djelatnosti u svom prostoru, ali trebala bih informaciju o tome da li će vlasnica onda morati plaćati neki dodatni porez na moj najam stana, da li će joj povećati porez radi toga ili sve ostaje za nju kako je i bilo? Hvala Vam unaprijed na odgovoru. Lijepi pozdrav

Pozdrav svima, nalazim se već 9 mjeseci na bolovanju zbog veoma ozbiljnih zdravstvenih razloga te je poslodavac počeo svaki mjesec sve više kasniti s isplatom bolovanja. Do kada je zakonski rok za isplatu? Kojem nadležnom tijelu mogu prijaviti taj problem? Lijepi pozdrav i hvala unaprijed na odgovoru.

Ma sve je to jasno, ali to nije ono što sam pitala pa bih molila izravan odgovor na konkretno pitanje. Zanima da li ima ikakve pravne osnove na temelju gore navedenog dati otkaz ili se tako prijetiti? Pitam jer u slučaju da dobijem otkaz želim znati da li ja imam osnovu za tužbu ako dobijem otkaz bez osnove i ostanem bez otpremnine. Radim u toj firmi na ugovor na neodređeno već 4 godine.

Pozdrav, Radim u mjenjačnici u Zagrebu. Neki dan došla je neka njemačka televizijska ekipa i ušla je u mjenjačnicu i postavila mi par pitanja oko toga što mislim kako će uvođenje eura utjecati na moj posao, na hrvatsku i sl. Moj poslodavac saznao je za to, nazvao me i zaprijetio mi se da je to za momentalni otkaz, da tko zna kakve će biti sve posljedice nakon ovoga i da ću to morati nadoknaditi svojim radom. Nije definirao što to točno znači. U našem pravilniku o radu nigdje ne piše ništa o takvom nečemu, jedino u ugovoru piše da moram snositi financijsku odgovornost u slučaju nekakve kazne koju firma dobije mojom krivnjom ili ako je manjak u kasi koji ja prouzročim. Da li na temelju gore navedenog on ima osnovu za dati mi otkaz ili upućivati takve prijetnje ili me prisiliti da nešto plaćam u slučaju nekakve nastale štete povodom tog televizijskog priloga? Lp

Poštovani, imam teoretski upit, što treba napraviti ako poslodavac, unatoč tome što je donio odluku o isplati otpremnine ipak ne isplati istu? Da li postoji krajnji rok do kojeg ju je on dužan isplatiti i što napraviti ako taj rok prođe i dalje nema isplate? Da li se to mora rješavati pred sudom ili se to treba prijaviti inspektoratu rada? Ili se može napraviti oboje?

Dobila sam Odluku o otkazu u kojoj piše da imam pravo na otpremninu u određenom iznosu. Što se tiče dokazivanja, ne bi li oni trebali moći na sudu dokazati da nisam zadovoljila?

Poštovani, ovo sam pitanje postavila i u grupi "tražim odvjetnika", no postavljam pitanje i ovdje obzirom da sam primijetila da su odgovori na pitanja tamo jako rijetki. Naime, danas sam dobila neopravdan otkaz ugovora o radu na neodređeno s probnim rokom od 6 mjeseci. Naime, poslodavac je u roku od mjesec dana zaposlio veći broj djelatnika i proširio poslovanje na 2 nove poslovnice te je u preuzimanju poslovnog prostora iz nepoznatog razloga preuzeo i djelatnicu iz firme koja je prije poslovala u tim poslovnicama i koja je obavljala isti posao kao i ja. Namjera je da ta djelatnica onda preuzme moj posao. Ironično, u odluci otkaza ugovora je navedeno da nisam zadovoljila na probnom roku, za što ne postoje nikakvi argumenti i dokazi, dapače, mogu dokazati da sam korektno izvršavala svoje dužnosti, a također u istom e-mailu skupa s Odlukom o otkazu sam od istog poslodavca dobila i preporuku. Po meni, ovo je slučaj koji ne bi trebao moći izgubiti na sudu. Obzirom da će mi iznos otpremnine biti jako skroman, trebala bih ako me možete uputiti na nekakvu besplatnu pravnu pomoć u području radnog prava ili ako mi možete dati informaciju, da li može odvjetnik naplatiti svoje troškove po završetku sudskog spora od strane stranke koja je izgubila spor odnosno, u ovom slučaju od poslodavca. Znam da na odluku trebam uskoro uložiti prigovor, međutim htjela bih prije se posavjetovati s pravnikom i postići nekakav dogovor o naplati pa čisto da se ne osramotim pred čovjekom tražeći ga nešto što je možda nemoguće. Hvala puno. Lijepi pozdrav

Poštovani, danas sam dobila neopravdan otkaz ugovora o radu na neodređeno s probnim rokom od 6 mjeseci. Naime, poslodavac je u roku od mjesec dana zaposlio veći broj djelatnika i proširio poslovanje na 2 nove poslovnice te je u preuzimanju poslovnog prostora iz nepoznatog razloga preuzeo i djelatnicu iz firme koja je prije poslovala u tim poslovnicama i koja je obavljala isti posao kao i ja. Namjera je da ta djelatnica onda preuzme moj posao. Ironično, u odluci otkaza ugovora je navedeno da nisam zadovoljila na probnom roku, za što ne postoje nikakvi argumenti i dokazi, dapače, mogu dokazati da sam korektno izvršavala svoje dužnosti, a također u istom e-mailu skupa s Odlukom o otkazu sam od istog poslodavca dobila i preporuku. Po meni, ovo je slučaj koji ne bi trebao moći izgubiti na sudu. Obzirom da će mi iznos otpremnine biti jako skroman, trebala bih ako me možete uputiti na nekakvu besplatnu pravnu pomoć u području radnog prava ili ako mi možete dati informaciju, da li može odvjetnik naplatiti svoje troškove po završetku sudskog spora od strane stranke koja je izgubila spor odnosno, u ovom slučaju od poslodavca. Znam da na odluku trebam uskoro uložiti prigovor, međutim htjela bih prije se posavjetovati s pravnikom i postići nekakav dogovor o naplati. Hvala puno. Lijepi pozdrav

Samo dodatno pitanje, što ako postoji općenit rizik od pljačke? Ne od strane osobe koja se zadržava, nego da postoji općenita mogućnost da dok osoba boravi u prostoru mjenjačnice dođe pljačkaš? Da li se na temelju brige za njegovu sigurnost može tražiti od osobe da ode?

Super, hvala Vam puno na odgovoru 😁

Pozdrav svima, podsjećam na ovu temu, da li mi itko može dati kakvu informaciju o ovom slučaju? Bilo kakva smjernica bi mi pomogla. Hvala.

Pozdrav svima, nisam sigurna jesam li pogodila thread za ovu temu, ako sam pogriješila ispričavam se unaprijed. Zanima me da li postoji neki propis koji definira da je zabranjeno zadržavanje ispred prostora mjenjačnice koji je pod videonadzorom? Hvala Vam unaprijed na odgovoru. Lijepi pozdrav

Je li uopće moguće da se to prepiše na mene? 🤔

Nećete vjerovati, ali našla sam sudsko rješenje od ostavinske rasprave na temelju kojeg je proveden taj upis! 😁🥳🥳🥳🥂🥂Na žalost u ZK uredu mi uopće nisu pomogli, jednostavno nemaju te dokumente. Ali zato sam u skrivenim kutevima djedine sobe pronašla rješenje od te ostavinske rasprave, našla sam original! Iskreno se divim kako je uopće preživio kroz sve ove godine 😅😂🤣 nije u najsjajnijem stanju, malo je požutio papir, ali sve se veoma jasno može pročitati i vidljiv je potpis i pečat "Socijalističke Republike Hrvatske, Općinski sud Zabok". dana 12. travnja 1972, predsjednik suda Matejaš Mirko. Na žalost nemam skener pri ruci, ali zato učitavam fotografiju i pretipkati ću Vam što piše. "Općinski sud u Zaboku (...) , donio je sljedeće rješenje o nasljeđivanju. Iza umrloga Jandjel Josipa, rođenog 23.10.1892, a umrloga 21.2.1971. u Dubrovčan drž. SFRJ I. Utvrdjuje se da njegovu ostavinu sačinjavaju nekretnine: upisane u z. k. ul. br. 1228 k. o. Dubrovčan u 1/3 dijela upisane u z. k. ul. br. 1065 k. o. Dubrovčan u 1/12 dijela upisane u z. k. ul. br. 555 k. o. Dubrovčan u 1/3 dijela upisane u z. k. ul. br. 1793 k. o. Dubrovčan u cijelosti. II. Njegovim nasljednici a na temelju pismene o poruke ostavioca od 25. siječnja 1971. godine, i međusobnog sporazuma zakonskih nasljednika proglašuju je: 1. Jandjel Dragutin iz Dubrovčana 32 sin u 1/2 dijela 2. Jandjel Ivan iz Dubrovčana kbr. 30 sin u 1/2 dijela. III. Nasljedniku Jandjel Dragutinu iz ostavine posebno pripada dvorište sa starom kućom br. 17, sve gospodarske zgrade i inventar, polovina livade pod šuljkom. IV. Jandjel Antoniji iz Dubrovčana kbr. 31 ženi ostavioca iz ostavinske imovine pripada jedna polovina livade zvane "tranik pod šuljkom" i cijeli vinograd zvani "jarek". V. Šilipetar Ljubici iz Druzilovca kbr. 48 kćerki ostavioca iz ostavine pripada šuma zvana "plat ober puta" sa oko 170 čhv. VI. Jandjel Milanu iz Zemuna Marije Burseč 21 sinu ostavioca dužan je nasljednik Jandjel Ivan isplatiti novčani iznos od 2.300 dinara do 31. prosinca 1972. VII. Zemljišno knjižni odjel ovoga suda nakon pravomoćnosti ovog rješenja izvršit će uknjiždbu prava suvlasništva nasljednika na ostavinskim nekretninama kako je to navedeno pod točkom II te uknjiždbu legata navedenih pod točkom III, IV i V. Obrazloženje (na kraju pišu formalnosti i ponavljaju se informacije otprije). Sad slijedi pitanje: da li mi možete molim Vas opisati, korak po korak kao da objašnjavate nekome tko nema pojma, što sve treba dalje napraviti da se ovo ispravi? Najnovije informacije: ostavinska rasprava iza djede je završena, imamo pravomoćno rješenje, šuma naravno nije ušla u finale i u ZK i dalje piše isto kao i prije (dokument iz prve objave). Dodatno uz rješenje koje sam gore pretipkala imam i rješenje o upisu u zemljišne knjige nakon te ostavinske rasprave u 1974. Također imam i kopiju ostavinske rasprave iz 2007., nakon bakine smrti, kada je djed sve naslijedio nakon bake, sve osim te šume. I naravno rješenje o upisu nakon te rasprave. Uopće se šuma ne spominje. Sada kada sve imam (nadam se), kaj trebam radit da to prenesem na sebe? 😅

To je za korisnike na pretplatu, ja sam na bonove i nikako da ih dobijem da me prestanu zvati. Poslala sam im e-mail i nula bodova, u potpunosti to ignoriraju. Sada su malo prije ponovno zvali.

Pozdrav, našla sam se u jednoj zaista bedastoj situaciji u kojoj mi je stvarno sada jako prekipjelo. U posljednjih nekoliko mjeseci zaprimila sam nekoliko poziva od HT-a s nekakvom ponudom u kojoj bih kao prešla s bonova na pretplatu i svaki puta sam ih odbila i napomenula da ne želim da me ponovno zovu jer mi odgovara ovako kako je i ne želim ništa mijenjati i da neka to zabilježe u svojoj bazi. Danas je bila višnja na šlagu gdje sam opet dobila poziv, za istu stvar, samo što je djelatnik to zapakirao kao nešto drugo, a kada sam počela postavljati pitanja onda je postalo jasno da se radi o onome što sam već par puta odbila. Poslala sam ovaj puta e-mail HT-u s molbom da me više ne zovu, čekam odgovor. Ono što mene zanima, da li postoji kakva pravna regulacija koja omogućuje da ovo uznemiravanje prestane? Ako ja ne želim da me neka pravna osoba zove i opetovano spama sa svojim ponudama, da li postoji nekakav pravni okvir koji mene kao potrošača može zaštititi od ovog napastovanja? Lijepi pozdrav, Kristina

U redu. Što može proći?

Treba mi za istraživanje rodoslovnog stabla. Ne znam kakav bi točno mogla napisati ili kako bih mogla dokazati pravni interes. Nisam ni sigurna štop točno "pravni interes" znači. Želim vidjeti koji su mi bili pretci te uspostaviti kontakt s dalekim rođacima. Eventualno da navedem u akademske/istraživačke svrhe?

Pozdrav, danas sam bila u matičnom uredu te sam postavila upit vezan za istraživanje rodoslovnog stabla unatrag nekoliko generacija te su mi rekli da bi za vađenje eventualnih dokumenata o vjenčanju, smrtne i rodne listove trebao postojati pravni interes osobe koja podnosi zahtjev ako se ne radi o užem članu obitelji. Pa me čisto zanima, kako se točno definira pravni interes ako bih npr. vadila dokument o smrti nekog daljeg rođaka koji je umro prije 90 godina? Hvala unaprijed, Lijepi pozdrav

Hvala na odgovoru 😊 čisto informativno pitanje, da li je moguće mijenjati javnog bilježnika okonovog (u slučaju da nema dobre volje) i kako? 🤔

Pozdrav svima, da ukratko objasnim ovu neobičnu situaciju: djed umro, otac se odrekao nasljedstva u korist mog brata i mene, brat i ja došli na ostavinsku raspravu, potpisali da smo došli, trebamo javiti naknadno javnoj bilježnici kako ćemo podijeliti imovinu jer se na ostavinskoj utvrdilo da ima više toga od onoga što smo mi znali. Mi krenuli na pohod po katastrima i ZK uredima. Utvrdili smo da je djed, tamo valjda u stoljeću sedmom, prodao neke nekretnine, novi vlansici su se samo upisali u katastar, ali ne i u gruntovnicu. Djed je i dalje u ZK upisan kao vlasnik, u katastru su novi vlasnici. Mi te ugovore nemamo, progutalo ih vrijeme, ne možemo stupiti u kontakt s ljudima koji su se upisali u katastar, jednostavno ne možemo do njih doći. Brat i ja ne želimo naslijediti nekretnine koje nam de facto ne pripadaju. Postoji razlog za to: moramo platit porez na to, održavat to, općina nam može poslati kazne za neodržavanje, a nije naše, niti on niti ja nismo u mogućnosti brinuti o tim nekretninama. U katastru možemo dobit dokument na kojem piše na temelju čega je upisan posjed i kada. ZK uredu taj dokument nije dovoljan da bi se korigiralo vlasništvo, treba im rješenje suda, s time da mi ni ne možemo pokrenuti sudski postupak, već to treba napraviti novi vlasnik do kojeg ne možemo doći. Djelatnica ZK ureda rekla je da bi možda javni bilježnik na ostavinskoj raspravi mogao izostaviti te nekretnine kao predmet nasljeđivanja ako mu donesemo tu potvrdu iz katastra. U tom slučaju djed bi i dalje bio u ZK naveden kao vlasnik, a novi vlasnici nek se onda snalaze kako god znaju i umiju. Moje pitanje: da li postoji ikakav zakonski način po kojem bi to javni bilježnik mogao napraviti? Da li je to moguće? Ponavljam, brat i ja ne želimo naslijediti te nekretnine. Unaprijed hvala na odgovorima, Lp

Na žalost nemam, to je bilo davne 1972.g. i jedino mjesto gdje mi pada na pamet da bi to možda mogla naći je u državnom arhivu u Varaždinu.

Pa zar se ne predaju ti ugovori nadležnom državnom arhivu nakon isteka roka čuvanja? Da li bi se mogli naći tamo? Pitam za sebe jer i ja tražim prastare ugovore

Pozdrav svima, Ljubazno bih Vas zamolila ako mi netko može pojasniti, korak po korak, što točno trebam napraviti u ovoj situaciji. Umro mi je djed, moj otac se odrekao nasljedstva u korist mog brata i mene, a između nas postoji sporazum o diobi vlasništva nad svom imovinom. Određene čestice će pripasti njemu, a određene meni. Među česticama koje bi pripale meni nalazi se dio šume (ZK Zabok, Gl. knjiga Dubrovčan, ZK Uložak 228). Gdje je problem: 1972.g. je po ostavinskoj raspravi nakon Janđel Josipa mojoj sada pokojnoj baki Šilipetar Ljubici pripalo 170čhv šume, koju po njenoj smrti moj djed nije naslijedio, a trebao je. Naime, u vlastovnici pod r. br. 2 navodi se Janđel Ivan sa suvlasničkim dijelom 1/6 i u točci 2.1. je zabilješka o diobi imovine između troje braće, moja baka s tom šumom je među njima (ZK uložak u prilogu). Ono što mene sad zanima jeste, koju sad suvlasnički ulogu ima Janđel Ivan i koja je uloga onih koji su u zabilješki? Odnosno, zašto je on naveden u točci br. 2, a ostali pod zabilješku i da li je to razlog zbog kojeg kada je bila ostavinska rasprava po bakinoj smrti to javni bilježnik nije povukao iz ZK Ureda? Također, da li to utječe na vlasnički prava? Kako se to su vlasništvo sada u ovoj situaciji pravno gleda? I ono najbitnije, da li sada na ostavinskoj raspravi možemo tražiti javnog bilježnika da utvrdi da to djed nije naslijedio, a trebao je i da automatski onda to pripada meni? Ako može, da li trebam nekakve dodatne dokumente donijeti javnom bilježniku za to? Ako ne može, koji su onda daljnji postupci koje trebam poduzeti? Znači, ako po ostavinskoj raspravi to ne mogu sad odmah naslijediti, možete li mi molim Vas pojasniti, korak po korak, što točno nakon ostavinske trebam napraviti da se napravi prijenos na mene? Hvala Vam puno unaprijed na odgovoru! Lp Kristina

Poštovani, imam dva hipotetska pitanja vezana za Zakon o fiskalizaciji prometu gotovinom NN 133/12, konkretno članak 11. stavak 2 koji se odnosi na Interne akte o pravilima slijednosti numeričkih brojeva računa i poslovnim prostorima. Moje prvo pitanje pitanje se odnosi na Interni akt o pravilima slijednosti: da li se može interni akt čuvati u digitalnom obliku, ovjeren elektronskim potpisom/pečatom, bilo na internet Cloudu poduzeća kojem poslovnica ima pristup ili na računalu ili vanjskom disku unutar poslovnice odnosno da li će to kontrola Porezne uprave uvažiti ili je za potrebe kontrole nužno da odluke budu baš u papirnatom obliku? Moje drugo pitanje odnosi se na izmjene u poslovnici, odnosno pisanje Dopuna Odluke o slijednosti koje se primjerice odnose na otvaranje nove blagajne ili dodavanja/brisanja djelatnika iz blagajne: da li može poduzeće donijeti jedan Interni akt o pravilima slijednosti u kojem se navode općeniti podaci o poslovnici i onda prilikom sljedeće dopune odluke o slijednosti se pozvati na taj izvorni akt s tim općenitim podacima ili svaka odluka mora nanovo sadržavati sve podatke ispočetka? Unaprijed hvala na odgovoru