sdoslic1

Što učiniti kada Sud (vjerujem previdom?!) uknjiži dio zajedničkog suvlasničkog dijela (vrta) jednom od suvlasnika na štetu ostalih, bez da je otakvoj uknjižbi obavijestio suvlasnike? Kronologija: 1. Početkom listopada 2002.g. Međuvlasničkim ugovorom suvlasnika o diobi nekretnine, izvršeno je etažiranje dotadašnje obiteljske kuće koja tako postaje stambena zgrada s 5 stanova i poslovnim prostorom u suterenu. Istim Ugovorom predlagatelji dijele jedinstvenu nekretnine na suvlasničke dijelove i na svakom od tih dijelova uspostavljaju pravo vlasništva na posebnimm dijelovima stambene zgrade sukladno Nacrtima posebnih dijelova nekretnine i pravo suvlasništva na idealnim zajedničkim dijelovima zgrade (stubište i sl.) i zemljišta, tj. okućnice u vidu dvorišta iza zgrade, ulaza u dvorište te vrtom oko zgrade. Konkretno, istim je precizirano da poslovnom prostoru u suterenu pripada terasa ispred istog površine cca 30 m2 (terasa zauzima nešto manje od pola ukupnih kvadrata ispred zgrade, naslanja se dakle na prednji dio vrta koji je zajednički, suvlasnički - zajedno sa ostatkom vrta i idealnim dijelovima zgrade). Sredinom listopada 2002.g. Sud rješenjem dozvoljava uknjižbu prava vlasništva nad posebnim dijelovima nekretnine (vlasnicima stanovima i vlasniku poslovnog prostora s pripadajućom terasom od 30 m2) i pravo suvlasništva na idealnim zajedničkim dijelovima zgrade i zemljišta (dvorište, vrt i zajednički dijelovi zgrade poput stubišta i sl.) Vrši se uknjižba prema navedenom ugovoru i prijedlogu predlagatelja (suvlasnika). 2. Krajem listopada 2002.g. tvrtka u vlasništvu moje punice kupuje 1 stan u stambenoj zgradi u kojoj je ukupno 5 stanova i poslovni prostor u suterenu s pripadajućom terasom 30 m2 (podatak iz tadašnjeg gruntovnog izvatka). Osobno vodim proces ugovaranja kupoprodaje, vodim proces isplate kupoprodajne cijene bivšem vlasniku, podnosim u ime tvrtke zahtjev za uknjižbu koja je izvršena krajem 2002. godine (tri godine kasnije, taj isti stan kupujem od tvrtke i uknjižujem na svoje ime). 3. Sredinom rujna 2003.g. vlasnikom poslovnog prostora i pripadajuće terase od 30 m2 u suterenu postaje kupac koji krajem svibnja 2004.g. "elaboratom etažiranja stana" vrši prenamjenu poslovnog prostora u stambeni, a krajem lipnja 2004.g. općinski sud donosi Rješenje kojim (broj z.k.ul., čkbr, adresa i ime vlasnika izostavljeni zbog zaštite osobnih podataka) dozvoljava se: "Na nekretnini upisanoj u z.k. ul.___ k.o. ____, čkbr. ___ kuća br. ___ i dvorište od 490 m2 i to na 24/100 dijela vlasnika ___ X Y ___ iz grada____, ulica ____ promjena posebnog dijela kuće na način da umjesto 24/100 dijela čkbr. ____ povezano sa vlasništvom posebnog dijela kuće u ____, adresa ___, i to - poslovni prostor u suterenu korisne površine 86 m2 s pripadajućom terasom od 30m2 u sada 24/100 dijela čkbr. ____ povezanog sa vlasništvom posebnog dijela kuće br. ____ u ____(adresa) i to - trosobni stan u suterenu korisne površine 86 m2 koji se sastoji od ___(navedene vrste prostora), te pripadajuće terase površine 30 m2, te kućnog vrta površine 36 m2, sve upisano u pod ul. br. ___, z.k. ul. br. ___ k.o. ______, vlasništvo XY iz grada ____." Primjećujete da se u rješenju suda ne radi samo o uknjižbi prenamijenjenog poslovnog u stambeni prostor, već i o dodavanju kućnog vrta vlasniku prenamijenjenog poslovnog prostora na štetu ostalih suvlasnika. 4. U srpnju 2005.g. kupujem stan od "puničine" tvrtke i vršim uknjižbu istog na svoje ime. 5. U prosincu 2016.g. zapinje mi za oko oglas na oglasnim portalima u kojem susjed, vlasnik sada suterenskog stana, prodaje stan s pripadajućom terasom i kućnim vrtom. U gruntovnici istražujem dokumente vezane za uknjižbu suterenskog stana i dolazim do saznanja da je uknjiženi dio "susjedovog" vrta zapravo suvlasništvo svih nas vlasnika stanova u zgradi prema a) Međuvlasničkom ugovoru o diobi nekretnine iz 2002g., b) prema Rješenju o uknjižbi istog suda iz 2002.g. , kao i c) prema izvatku iz zemljišne knjige prije prenamjene poslovnog prostora u stambeni i gore citirane uknjižbe. 6. Kao upisani vlasnik stana u toj zgradi imam pravni interes i tražim od suda dostavu Rješenja o uknjižbi suterenskog stana. Sud mi dostavlja kopiju rješenja uknjižbe na koje izjavljujem žalbu u veljači 2017. 7. Prije 3 dana (10.03.2020.) sud mi dostavlja Riješenje kojim odbacuje moju žalbu kao nedopuštenu, jer nisam stranka u postupku, obzirom da u vrijeme donošenja rješenja sporne uknjižbe nisam bio upisani vlasnik, dakle niti suvlasnik zajedničkih dijelova zemljišta. Sudu je bilo potrebno 3 (tri) pune godine da konstatira kako nemam pravo na žalbu i da istu odbaci kao nedopuštenu. A što je s očitom pogreškom suda pri spornoj uknjižbi? Po Rješenju o odbacivanju žalbe imam pravo uložiti žalbu županijskom sudu, za to mi je ostalo još 10-ak dana. Koji osnov upotrijebiti u žalbi županijskom sudu a da mi istu i drugostupanjski (županijski) sud ne odbaci?

Zahvaljujem na odgovoru, puno ste mi pomogli...

Poštovani, molim savjet! Kao fizička osoba, određenu profi opremu u vrijednosti 17.000 kn prodao sam još 2015.g. kupoprodajnim ugovorom također fizičkoj osobi na rate, inače obrtniku koji prodanu opremu koristi u obavljanju svoje obrtničke djelatnosti. Zbog svemogućih izbjegavanja podmirenja duga, pokrenuo sam sudski spor i ishodio 2017.g. presudu (zbog ogluhe) u svoju korist. Međutim, zbog pogreške odvjetnika u samoj tužbi (pogrešan OIB dužnika), ovakvom pravomoćnom presudom s neispravnim OIB-om nisam mogao ovršiti dužnika putem FINE, već sam pokrenuo novi spor i ponovno dobio presudu (- opet zbog ogluhe) u svoju korist. Odlaskom u FINU s novom pravomoćnom i ovršnom presudom, shvatio sam da sam prevaren, obzirom da je "kupac" nekoliko godina prije sklapanja ovog kupoprodajnog ugovora, dakle i prilikom potpisa istog, bio u neprekidnoj blokadi od strane FINE, (blokada još uvijek traje). Podnosim kaznenu prijavu policiji 2019.g. zbog prevare, a nedugo nakon policijskog izvida i prikupljanja podataka od mene i okrivljenog, ODO pokreće optužni prijedlog, a prije 2 dana Sud donosi presudu - kazneni nalog optuženom. Po toj presudi - kaznenom nalogu proglašava ga krivim za prevaru i dosuđuje mu kaznu zatvora od 6 mjeseci s rokom kušnje od 2 godine, te pored obveze plaćanja parničnih troškova dosuđuje mu i oduzimanje imovinske koristi ostvarene prevarom u korist državnog proračuna. I to u punom iznosu dugovanja koje meni duguje po ranije dosuđenoj pravomoćnoj presudi - dakle 17.000 kn. Moje pitanje glasi: 1. Znači li "oduzimanje protupravne koristi" za optuženog kaznu za počinjeno djelo prevare, odnosno znači li to da ranije donijetom pravomoćnom presudom ja i dalje mogu ovršiti dužnika? 2. Obzirom da je obrtnik, mogu li ja ovršiti dug i preko obrta koji je u njegovom vlasništvu? 3. Mogu li ovršiti, odnosno namiriti svoje potraživanje založnim pravom na nekretnine u njegovu vlasništvu? Zahvaljujem