Jump to content

sdoslic1

Korisnik
  • Broj objava

    3
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

O sdoslic1

  • Rang
    Novak

Nedavni posjetitelji profila

Prikaz nedavnih posjetitelja je isključen i nije prikazan drugim korisnicima.

  1. Što učiniti kada Sud (vjerujem previdom?!) uknjiži dio zajedničkog suvlasničkog dijela (vrta) jednom od suvlasnika na štetu ostalih, bez da je otakvoj uknjižbi obavijestio suvlasnike? Kronologija: 1. Početkom listopada 2002.g. Međuvlasničkim ugovorom suvlasnika o diobi nekretnine, izvršeno je etažiranje dotadašnje obiteljske kuće koja tako postaje stambena zgrada s 5 stanova i poslovnim prostorom u suterenu. Istim Ugovorom predlagatelji dijele jedinstvenu nekretnine na suvlasničke dijelove i na svakom od tih dijelova uspostavljaju pravo vlasništva na posebnimm dijelovima stambene zgrade sukladno Nacrtima posebnih dijelova nekretnine i pravo suvlasništva na idealnim zajedničkim dijelovima zgrade (stubište i sl.) i zemljišta, tj. okućnice u vidu dvorišta iza zgrade, ulaza u dvorište te vrtom oko zgrade. Konkretno, istim je precizirano da poslovnom prostoru u suterenu pripada terasa ispred istog površine cca 30 m2 (terasa zauzima nešto manje od pola ukupnih kvadrata ispred zgrade, naslanja se dakle na prednji dio vrta koji je zajednički, suvlasnički - zajedno sa ostatkom vrta i idealnim dijelovima zgrade). Sredinom listopada 2002.g. Sud rješenjem dozvoljava uknjižbu prava vlasništva nad posebnim dijelovima nekretnine (vlasnicima stanovima i vlasniku poslovnog prostora s pripadajućom terasom od 30 m2) i pravo suvlasništva na idealnim zajedničkim dijelovima zgrade i zemljišta (dvorište, vrt i zajednički dijelovi zgrade poput stubišta i sl.) Vrši se uknjižba prema navedenom ugovoru i prijedlogu predlagatelja (suvlasnika). 2. Krajem listopada 2002.g. tvrtka u vlasništvu moje punice kupuje 1 stan u stambenoj zgradi u kojoj je ukupno 5 stanova i poslovni prostor u suterenu s pripadajućom terasom 30 m2 (podatak iz tadašnjeg gruntovnog izvatka). Osobno vodim proces ugovaranja kupoprodaje, vodim proces isplate kupoprodajne cijene bivšem vlasniku, podnosim u ime tvrtke zahtjev za uknjižbu koja je izvršena krajem 2002. godine (tri godine kasnije, taj isti stan kupujem od tvrtke i uknjižujem na svoje ime). 3. Sredinom rujna 2003.g. vlasnikom poslovnog prostora i pripadajuće terase od 30 m2 u suterenu postaje kupac koji krajem svibnja 2004.g. "elaboratom etažiranja stana" vrši prenamjenu poslovnog prostora u stambeni, a krajem lipnja 2004.g. općinski sud donosi Rješenje kojim (broj z.k.ul., čkbr, adresa i ime vlasnika izostavljeni zbog zaštite osobnih podataka) dozvoljava se: "Na nekretnini upisanoj u z.k. ul.___ k.o. ____, čkbr. ___ kuća br. ___ i dvorište od 490 m2 i to na 24/100 dijela vlasnika ___ X Y ___ iz grada____, ulica ____ promjena posebnog dijela kuće na način da umjesto 24/100 dijela čkbr. ____ povezano sa vlasništvom posebnog dijela kuće u ____, adresa ___, i to - poslovni prostor u suterenu korisne površine 86 m2 s pripadajućom terasom od 30m2 u sada 24/100 dijela čkbr. ____ povezanog sa vlasništvom posebnog dijela kuće br. ____ u ____(adresa) i to - trosobni stan u suterenu korisne površine 86 m2 koji se sastoji od ___(navedene vrste prostora), te pripadajuće terase površine 30 m2, te kućnog vrta površine 36 m2, sve upisano u pod ul. br. ___, z.k. ul. br. ___ k.o. ______, vlasništvo XY iz grada ____." Primjećujete da se u rješenju suda ne radi samo o uknjižbi prenamijenjenog poslovnog u stambeni prostor, već i o dodavanju kućnog vrta vlasniku prenamijenjenog poslovnog prostora na štetu ostalih suvlasnika. 4. U srpnju 2005.g. kupujem stan od "puničine" tvrtke i vršim uknjižbu istog na svoje ime. 5. U prosincu 2016.g. zapinje mi za oko oglas na oglasnim portalima u kojem susjed, vlasnik sada suterenskog stana, prodaje stan s pripadajućom terasom i kućnim vrtom. U gruntovnici istražujem dokumente vezane za uknjižbu suterenskog stana i dolazim do saznanja da je uknjiženi dio "susjedovog" vrta zapravo suvlasništvo svih nas vlasnika stanova u zgradi prema a) Međuvlasničkom ugovoru o diobi nekretnine iz 2002g., b) prema Rješenju o uknjižbi istog suda iz 2002.g. , kao i c) prema izvatku iz zemljišne knjige prije prenamjene poslovnog prostora u stambeni i gore citirane uknjižbe. 6. Kao upisani vlasnik stana u toj zgradi imam pravni interes i tražim od suda dostavu Rješenja o uknjižbi suterenskog stana. Sud mi dostavlja kopiju rješenja uknjižbe na koje izjavljujem žalbu u veljači 2017. 7. Prije 3 dana (10.03.2020.) sud mi dostavlja Riješenje kojim odbacuje moju žalbu kao nedopuštenu, jer nisam stranka u postupku, obzirom da u vrijeme donošenja rješenja sporne uknjižbe nisam bio upisani vlasnik, dakle niti suvlasnik zajedničkih dijelova zemljišta. Sudu je bilo potrebno 3 (tri) pune godine da konstatira kako nemam pravo na žalbu i da istu odbaci kao nedopuštenu. A što je s očitom pogreškom suda pri spornoj uknjižbi? Po Rješenju o odbacivanju žalbe imam pravo uložiti žalbu županijskom sudu, za to mi je ostalo još 10-ak dana. Koji osnov upotrijebiti u žalbi županijskom sudu a da mi istu i drugostupanjski (županijski) sud ne odbaci?
  2. Poštovani, molim savjet! Kao fizička osoba, određenu profi opremu u vrijednosti 17.000 kn prodao sam još 2015.g. kupoprodajnim ugovorom također fizičkoj osobi na rate, inače obrtniku koji prodanu opremu koristi u obavljanju svoje obrtničke djelatnosti. Zbog svemogućih izbjegavanja podmirenja duga, pokrenuo sam sudski spor i ishodio 2017.g. presudu (zbog ogluhe) u svoju korist. Međutim, zbog pogreške odvjetnika u samoj tužbi (pogrešan OIB dužnika), ovakvom pravomoćnom presudom s neispravnim OIB-om nisam mogao ovršiti dužnika putem FINE, već sam pokrenuo novi spor i ponovno dobio presudu (- opet zbog ogluhe) u svoju korist. Odlaskom u FINU s novom pravomoćnom i ovršnom presudom, shvatio sam da sam prevaren, obzirom da je "kupac" nekoliko godina prije sklapanja ovog kupoprodajnog ugovora, dakle i prilikom potpisa istog, bio u neprekidnoj blokadi od strane FINE, (blokada još uvijek traje). Podnosim kaznenu prijavu policiji 2019.g. zbog prevare, a nedugo nakon policijskog izvida i prikupljanja podataka od mene i okrivljenog, ODO pokreće optužni prijedlog, a prije 2 dana Sud donosi presudu - kazneni nalog optuženom. Po toj presudi - kaznenom nalogu proglašava ga krivim za prevaru i dosuđuje mu kaznu zatvora od 6 mjeseci s rokom kušnje od 2 godine, te pored obveze plaćanja parničnih troškova dosuđuje mu i oduzimanje imovinske koristi ostvarene prevarom u korist državnog proračuna. I to u punom iznosu dugovanja koje meni duguje po ranije dosuđenoj pravomoćnoj presudi - dakle 17.000 kn. Moje pitanje glasi: 1. Znači li "oduzimanje protupravne koristi" za optuženog kaznu za počinjeno djelo prevare, odnosno znači li to da ranije donijetom pravomoćnom presudom ja i dalje mogu ovršiti dužnika? 2. Obzirom da je obrtnik, mogu li ja ovršiti dug i preko obrta koji je u njegovom vlasništvu? 3. Mogu li ovršiti, odnosno namiriti svoje potraživanje založnim pravom na nekretnine u njegovu vlasništvu? Zahvaljujem
×
×
  • Napravi novi...