Jump to content

legalisbird

Korisnik
  • Broj objava

    4
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

Sve što je legalisbird objavio

  1. U razdoblju od 2017-2019 sam kupio oko 15 parcela kod kojih je naravno bio veliki nered u ZK, stoga nisam rješavao te slučajeve (još) jer se radi u poljoprivrednim zemljištima te sam se nakon kupoprodaje upisao kao izvanknjižni vlasnik u katastru, jer smo kupoprodaju i obavljali preko katastra (koji je praktički mjerilo "vlasništva", barem diljem zagorja). No sada se to više ne može, dakle ako kupite nešto putem katastra, ne možete se više upisati u katastar, već samo u gruntovnicu, a to onda čitav posao čini neisplativim, i za kupca i za prodavatelja , jer ako je parcela npr. 7000 kvadrata, a vi kupite temeljem jednog od recimo 4 posjedovna lista, morate parcelirati da bi se upisali u gruntovnicu jer upisa u katastra više nema. Dakle, kupite parcelu za 4000 kn, a upis će vas koštati oko 15-20 000. I tako za svaki sljedeći dio koji kupite, jer neće svi prodati. Stoga je pitanje - što se tu može, a da nije preskupa parcelacija? Pričamo dakle o područjima van građevinskih područja, s malom vrijednošću i generalno slabom kvalitetom zemlje. Na sve moje argumente, državna geodetska uprava je odgovorila da oni žele da se osigura pravni posao kako valja, što drugim riječima znači podilaženje geodetskom lobiju i daljne osiromašenje ionako pustih zagorskih sela: Ovo su bili moji argumenti koji njima nisu bili dovoljno valjani: - cijene zemljišta (bilo poljoprivrednih ili građevinskih) znatno variraju ovisno o regiji, stoga npr. poljoprivredno zemljište u okolici Zagreba može vrijediti 50 kn kvadrat, dokle zemljište slabije kvalitete zemlje ili udaljeno od “centara zbivanja” negdje usred Zagorja može vrijediti 5 kn kvadrat - brojna zemljišta u Zagorju zbog brojnih povijesno-ekonomskosocijalnih razloga su rascjepkana, ne samo po pitanju parcela, već na na temelju broja posjedovnih listova unutar iste parcele - shodno gore rečenom, nije rijetkost da parcela od recimo 800 kvadrata koja ima tržišnu cijenu od možda 5000 kn ima po 5 posjedovnih listova u kojima ima upisano po 5-6 posjednika, što bilo kakvu kupnju čini nemogućom* - ukoliko jedan posjednik iz prethodnog primjera drži oko 90% površine u posjedu i ako je on defakto u punom posjedu iste, po tom novom zakonu, ukoliko kupim tu parcelu za npr. 5000Kn, da bih se upisao u zemljišne knjige, moram ili kupiti parcelu od SVIH posjednika (što je u praksi uglavnom nemoguća misija) ili platiti parcelaciju koja bi na cijenu zemljišta dodala još barem dvaput-triput toliko, što bi čitav posao napravilo posve neisplativim te samo pridonijelo ubrzanom procesu pretvaranja nekad zelenih i obrađenih zagorskih brjegova u zapuštene šikare - nered u zemljišnim knjigama nije krivnja današnjih generacija i nisu one koji bi morale plaćati izrazito visoke iznose 100 godina što lijenosti, što zakona, što povijesne zbilje i ostalih procesa koji su se zbivali unazad vrlo dalekog razdoblja čiji počeci – zemljišnih knjiga, odnosno gruntovnica – datiraju još iz doba 19. stoljeća ili čak i ranije ako se ne varam - ukoliko ste zainteresirani za kupnju npr. samo dijela posjeda unutar parcele koja ima još nekoliko posjedovnih listova i za koje se „zna” tko obrađuje koji dio (recimo davni dogovori između braće, susjeda i slično), također morate raditi vrlo skupu parcelaciju da bi se upisali u vlasništvo i kasnije u posjed** - nasljednici ovakvih parcela također bi morali provesti vrlo skup proces parcelacije da bi svojatali ono što im i zakonski pripada, te bi takvi procesi uvelike nadmašili cijene zemljišta, što je, ponovno ističem, posve promašena politika** - brojne županije (posebice moja zagorska) nisu blagoslovljene parcelama koje se mjere u desecima ili čak stotinama hektara, već su rascjepkane na brojne male čestice, a zemljišne knjige i posjedovni listovi daleko su od bilo kakvog rješavanja – rješavanje istih putem osiromaših džepova žitelja ruralnih krajeva svakako nije adekvatno rješenje
  2. Kao što je mnogima poznato, nakon 22. prosinca 2018, zakonom objavljenim u NN br 112/2018, kupoprodaja zemljišta sad se vrši samo putem gruntovnice. Ovo je naravno smisleno i nije problem ako su npr. građevinska zemljišta u pitanju ili zemljišta velike vrijednosti. No što se tiče poljoprivrednih zemljišta, u Zagorju gdje imamo na parceli od 1000 kvadrata njih desetero upisanih u posjedovnim listovima, a u gruntovnici njih 30, ovo je posve neisplativa misija. Pisao sam osobno u geodetsku gdje su odbili moj prijedlog da se neke regije izuzmu od istog (zemljišta male vrijednosti i slično), ali sam odbijen zbog obrazloženja da se treba osigurati pravni posao, koliko god da koštalo. Stoga moje pitanje slijedi: parcela je recimo 7000 kvadrata u parceli su tri posjedovna lista kupio sam posjed od jednog posjednika u gruntovnici nema nikoga tko bi bio kakav prednik ili osoba vezana uz prodavatelja na bilo koji način, dakle nema načina niti da se upišemo barem u nekoga tko bi bil njihov predak Budući da nam je geodetska zagorčala život sa svojom odlukom o prijenosu zemljišta kod ovako zamršenih slučajeva i da ne popuštaju, ima tko načina da se ovo napravi na način da se ne mora sve skupa parcelirati, odnosno plaćati sve to skupa 5 puta više nego zemljište vrijedi samo po sebi? Možda prijedlog za kupnjom od nepoznatog vlasnika u gruntovnici, jel postoji tak nešto, posebno ako je tamo upisana jedna ili dvije osobe?
  3. Super, hvala! Da, ne vidim niti ja smisla da se to radi dvaput unutar vrlo kratkog roka, pa me zanimalo dal je netko to već napravil ili imal problema s njim. Jer često ono kaj je nama logično, tam gdje treba nekome nije logično i onda nastaju problemi :). A hrpetina tih čestica i zemljišta nisu prenesene jer su ostavine bile prije 15-20 godina, po službenoj dužnosti to nije iz tko zna kojeg razloga odrađeno, a ljudi su ovdje ionak siromašni i neću nikoga gnjaviti da prolazi kroz te procedure ukoliko zbilja nije potrebno.
  4. Ovakav je scenarij - kupujem nekretninu (poljoprivredno zemljište neznatne vrijednosti) kod koje je u gruntovnici (ali i posjedovnom listu) upisan pokojni otac prodavatelja u nekom sitnom udjelu. Hoće li gruntovnica odbit zahtjev ako u Ugovoru napišem nešto poput ovog: "U zemljišnjim knijgama kao vlasnik u udjelu x/x upisan je IVAN HORVAT, čiji je nasljednik Prodavatelj iz ovog ugovora te je suglasan da se Kupac temeljem ovog Ugovora i Rješenja o nasljeđivanju čija preslika je također dio ovog Ugovora, a temeljem Rješenja Općinskog suda... shodno zakonskim mogućnostima upiše u vlasnički list." Stvar je u tome da bi htjel izbjeći dodatne troškove s njihove strane i gnjavažu da prenesemo taj komadić čestice, nego da radije na ovaj način preskočimo da najprije oni upisuju zemljište temeljem rješenja o nasljeđivanju, a onda da radimo ugovor pa da onda opet ja se upisujem... To je inače usred Zagorja, dakle jedna od milijun parcela u kojima imate ovako nešto: čestica od cca 800 kvadrata 9 posjednika 30 vlasnika 3 posjednika koji su u naravi koristili istu unazad 50 godina ili više vrlo mala ili nikakva vrijednost iste osobno mi ne igra ulogu dal sam 1/1 u gruntovnici ili 1/30, jer parcela ima daleko premalu vrijednost da se sve ovo rješava 1/1 ili se pokušavaju kupiti udjeli od svih 9 posjednika
×
×
  • Napravi novi...