Jump to content

horvat4561

Korisnik
  • Broj objava

    22
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

Nedavni posjetitelji profila

Prikaz nedavnih posjetitelja je isključen i nije prikazan drugim korisnicima.

  1. Kratko pitanje.. Dali sud po službenoj dužnosti obustavlja ovrhu ako postoji rješenje kojim je „ukinuta potvrda ovršnosti i pravomoćnosti rješenja“ JB ? ili sama moram predati Zahtjev? (Žalbu?) Imam rješenje Općinskog suda (riješio po uputi Županjskog suda) koje je u međuvremenu objavljeno i na e-oglasnoj, međutim ni mjesec dana nakon objave u e-predmetu nije vidljivo da je ovrha obustavljena. Unaprijed veliko Hvala svima na pomoći Pojašnjenje: U čl. 72. st.1 OZ je propisano: (1) Ako ovim Zakonom nije drukčije određeno, ovrha će se obustaviti po službenoj dužnosti, ako je ovršna isprava pravomoćno ukinuta, preinačena, poništena, stavljena izvan snage ili je na drugi način određeno da je bez učinka, odnosno ako potvrda o ovršnosti bude ukinuta. Međutim u čl. 50. st.1.tč.2. i 3. stoji: (1) Protiv rješenja o ovrsi ovršenik može izjaviti žalbu: 2. ako ta isprava nije stekla svojstvo ovršnosti, 3. ako je ovršna isprava ukinuta, poništena, preinačena ili na drugi način stavljena izvan snage, odnosno ako je na drugi način izgubila svoju djelotvornost ili je utvrđeno da je bez učinka,
  2. ..dali e-spis uopće istinito odražava stvarno stanje ? (posebice u pogledu datuma primitka podnes(a)ka i datuma odluke)
  3. Molim za pomoć iskusnih pravnika , radi se o presudi po dopuštenoj i pravodobnoj žalbi, suca Županijskog suda u Zgbu, a koju je isti donio prije nego je odgovor na žalbu uopće stigao na 2st. sud (odgovor je predan u roku 8 dana od dostave žalbe, u e-spisu je jasno vidljivo da je odluka donesena prije nego je odgovor na žalbu uopće stigao od 1st. suda,, inače odlukom je predmet vraćen na ponovno suđenje) Dali je takva presuda zakonita ? (kako je spis sa 1st. suda uopće mogao biti upućen na 2st. sud ako nije istekao rok ( ZPP čl. 359.) za odgovor ? ) Naime, da ne navodim odluke USUD-a (ima ih više sa istim stajalištima), pronašla sam, da citiram jednu od nedavnih odluka : " (povreda načela kontradiktornosti i jednakosti oružja ) Bitan dio članka 29. Ustava glasi: "Članak 29. Svatko ima pravo da ... sud pravično ... odluči o njegovim pravima i obvezama ... (...)" Bitan dio članka 6. Konvencije glasi: "Članak 6. Radi utvrđivanja svojih prava i obveza građanske naravi ... svatko ima pravo da ... sud pravično ... ispita njegov slučaj. (...) Iz navedenog proizlazi da podnositelj nije imao priliku staviti svoje primjedbe, a sve to kako bi mogao utjecati na odluku suda. Ustavni sud stoga ocjenjuje da je takvim postupanjem došlo do povrede kontradiktornosti postupka (...) Poglavito imajući u vidu da je odlučujući o žalbi Županijski sud (...) istu uvažio i ukinuo prvostupanjsko rješenje (...) " I za kraj citat odluke USUDa o praksi ESLJP : " Letinčić protiv Hrvatske, br. 7183/11, § 48., presuda od 3. svibnja 2016 , Pravo na pravično suđenje ne može se smatrati djelotvornim ako zahtjevi i očitovanja stranaka nisu stvarno "saslušani", tj. ako ih sud nije propisno ispitao. Drugim riječima, članak 29. stavak 1. Ustava, odnosno članak 6. stavak 1. Konvencije nameće sudovima obvezu ispitati podneske, tvrdnje i dokaze koje su stranke iznijele u sudskim postupcima. " Dali da angažiram odvjetnika i idem na Vrhovni i paraleleno na Ustavni i dali mogu tražiti izuzeće suca? ( bi li takvo što uopće bilo od koristi) Unaprijed Hvala svima na odgovoru. ps. radi se o presudi u chf tužbi koju Županijski već treći puta vraća na "doradu", ovog puta vezano za primjedbu banke na primjenu EU prava (čitaj, odugovlačenje od strane banke) , o čl. 366.a. ZPP da ne govorim.
  4. .. evo citat sa https://www.mirovinsko.hr/hr/obustave-od-mirovine/298 "HZMO (...) nastavio je postupati u cijelosti u skladu s navedenom ispravom , samo ako je ovrhovoditelj na naknadno traženje HZMO-a ustrajao da se ovrha provede na cijelom mirovinskom primanju, što se događalo u rijetkim slučajevima.." Znači u "rijetkim slučajevima " za HZMO vrijede neki drugi zakoni, prestrašno. Eto utjeha svim umirovljenicima, kad već HZMO ne poštuje zakone, barem ih ovrhovoditelji poštuju
  5. neznam dali smijem reći na forumu, ali radi se o osobi koja je citat "Načelnik , Odjel za obračun i isplatu primitaka i naknada korisnicima" Da se ne radi o nezanju pojedinca govori i hzmo web stranica,pod isplata i članak o obustavama , gdje je jednoznačno navedno sve suprotno od članka 44. Ovrha nje moja već meni bliskoj osobi, ali sam i sama umirovljenica sa ovrhom tako da me posebno pogodio pisani odgovor mirovinskog. Stvar je rješena još prošli tjedan ali jednostavno nisam mogla ne upitati za pravno mišljenje na legalisu, ako ništa drugo da umirovljenici znaju da za HZMO vrijede neki drugi zakoni (ili ne vrijede uopće) Toliko o pravnoj državi..
  6. Unaprijed se ispričavam ako je pitanje postavljeno na pogrešnom forumu. Dali mi netko može reći dali su i dalje važeće Prijelazne i završne odredbe OZ-a NN 73/17 ?? Konkretno, u dijelu koji se odnosi na članak 44. prijelaznih odredaba, koji propisuje da se ustega od 1/4 primanja (koja su manja od prosjećne neto plaće) temeljem članka 173. (čl. 21 izmjena OZ-a ) primjenjuje na sve postupke u tijeku neovisno o tome kada su isti pokrenuti i po kojem zakonu bi se trebali dovršiti. Pitanje mi je od iznimne važnosti jer HZMO ne primjenjuje navedene odredbe pravdajući se" različitom praksom rješenja Županijskih sudova koja rezultiraju troškom po državni proračun !?" Znači, ako se zakon još primjenjuje, HZMO se radi troška u proračunu BOJI primjeniti zakon i štititi prava umirovljenika koja su propisana zakonom, a umirovljenici se mogu samo nadati da će, kako ih pogodi sreća, sud po žalbi ili tužbi tumačiti zakon njima u zaštitu. Dali je moguće da ni do današnjeg dana nema usklađene sudske prakse i kako je uopće moguće različito tumačiti navedeni članak 44. koji je napisan "jasno kao dan" ? Unaprijed Hvala na odgovoru. p.s. isključivo zahvaljujući susretljivosti ovrhovoditelja (banke) u međuvremenu je dogovorena ustega u visini 1/4 mirovine.
  7. Molim za pomoć veterana na forumu (ili nekog tko se razumije u problem) Imam ovrhu (HPB) izravno na primanjima kod HZMO-a (temeljem izjave o zapljeni primanja) a koja već 14 godina (od 2008) čeka u redoslijedu naplate. Obzirom da se ista počinje naplaćivati slijedeći mjesec (imam dvije ovrhe PBZ i HPB, PBZ je pri samom kraju) interesira me da li je nastupila zastara isprave koju sam potpisala HPB-u (potpisano i ovjereno kod JB 2007 ) Također, ovrha je 2018 prodana B2 kapitalu, pa me interesira dali B2 Kapital ima pravo na direktnu naplatu na mirovini? (obzirom da izjavu nisam potpisala njima već HPB-u) Svima se unaprijed najljepše zahvaljujem na pomoći.
  8. ...molim sve da zanemare upit, našla sam sličan topic sa odgovorima
  9. Molim da mi netko od pravnih znalaca pojasni presudu županijskog suda u Varaždinu. Radi se o ovrsi za odvoz otpada iako nikada nisam potpisala ugovor sa koncesionarom (jedna od suvlasnica sam nekretnine) Najprije citat presude: (...) U odnosu na tvrdnju tuženice da sa tužiteljem nije u ugovornom odnosu, tuženici valja ukazati da se prema odredbi čl. 30. st. 2. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (Narodne novine br.: 94/13) koja je bila na snazi u utuženom razdoblju, usluga prikupljanja otpada smatra uslugom od općeg interesa, a st. 5. citirane odredbe određeno je da se korisnikom usluge smatra vlasnik nekretnine. Stoga i prema stajalištu ovoga suda obveza plaćanja naknade za zbrinjavanje otpada predstavlja zakonsku obvezu vlasnika nekretnine, posljedično čemu je potpuno pogrešna tvrdnja tuženice da nije u obvezi podmiriti utuženu obvezu jer s tužiteljem nije u ugovornom odnosu. (...) Moje pitanje je, dali dug prema poslovnom subjektu (koncesionaru) može postojati bez ugovorne obveze ,odnosno na koji je način navedeno u skladu s Zakonom o obveznim odnosima (jer za mene takva obveza predstavlja porezno davanje,a ne dug prema poslovnom subjektu) i naposlijetku najbitnije; koji je razlog potpisivanja ugovora koncesionara s korisnicima ako ugovor postoji i bez da je isti potpisan/ugovoren ? (i kakva prava kao potrošač imam ako nemam ugovor, jer ako nije porez onda sam potrošač, a ako nemam ugovor što sam onda? ) Unaprjed Hvala svima na pojašnjenju.
  10. Molim za pravnu pomoć, radi se o ovrsi iz 2011. javnog bilježnika iz druge županije. Obzirom da je nadležnost JB propisana člankom 279 OZ-a na snazi tek od 2012., interesira me dali se prethodni članak 8. stavak 5. OZ-a iz 2008. odnosio i na fizičke osobe(koje ne obavljaju reg. djelatnost) ? U navedenom se članku propisuje dostava za; u st.1 pravnu osobu, u st.2 odgovornu osobu, u st.3. fizičke osobe koje obavljaju djelatnost, u st.4 ovršenika (vulgaris ?) u ovrsi na temelju vjerodostojne isprave. Nakon takvog stavka 4., stavak 5 istog članka propisuje "Ako dostavu treba obaviti izvan službenog područja javnog bilježnika koji odlučuje u postupku, pismeno koje se dostavlja, javni bilježnik uz molbu prosljeđuje javnom bilježniku na čijem se službenom području nalazi ovršenikova adresa" Također, Članak 252.a "Javni bilježnici odlučuju o prijedlogu za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave u skladu s odredbama ovoga Zakona." Ukratko, ne znam kako protumačiti članak 8.stavak 5. odnosno dali se isti primjenjuje i na fizičku osobu (koja ne obavlja reg. djelatnost)? Unaprijed Hvala svima.
  11. Zahvaljujem se na odgovoru. Nije mi samo jasno što je sa "starom" ovrhom iz 2015 ? Ako dobro čitam čl.5. st.2 govori da je moguće predložiti više sredstva,više predmeta i osiguranja, a čl. 3 da je moguće predložiti novo sredstvo i predmet ovrhe. Međutim u mojem slučaju se radi o dvije "aktivne"ovrhe sa istim sredstvom ovrhe na istom predmetu ovrhe (copy/paste ovršno rješenje sa istim dugom na istom računu, samo je poslovni broj ovrhe drugačiji) Ne bi li sud trebao staru ovrhu (iz 2015) obustaviti? Unaprijed Hvala na odgovoru.
  12. Molim za informaciju, kao što naslov kaže, u vezi ponovljene ovrhe. Situacija je slijedeća; 2008 donesena je pravomoćna presuda kojim je utvrđeno dugovanje, ovrhovoditelj 2015 podnosi ovršni prijedlog, sud iste godine donosi ovršno rješenje (na novčanim sredstvima) ovrha je poslana na finu, međutim ovrhovoditelj se nije uspio naplatiti (0 kn). 2022 Sud, na prijedlog ovrhovoditelja , ponovno određuje ovrhu na novčanim sredstvima (za isti dug na isti iznos) ali sada pod drugim ovršnim brojem. Interesira me dali je moguće voditi dvije ovrhe za jedan dug (sud prijašnju ovrhu na novčannim sredsvima nije obustavio) i što je sa zastarom, obzirom da je od pravomoćnog rješenja (ovršne isprave) proteklo više od 10 godina? Također, kako se u sve uklapa presuda županijskog suda u Vukovaru Gž Ovr 260/2021-2 od 26.08.2021 u kojoj je sud presudio "Sve dok sud ne donese rješenje o obustavi ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika, nema uvjeta za ponovnim određivanjem ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika, jer bi zapravo nastala dvostruka litispendencija." ?? Iskreno, ništa mi više nije jasno. Unaprijed svima veliko Hvala na pomoći.
  13. Najljepše se zahvaljujem na odgovoru. U mđuvremenu je ukinuto 1.st rješenje. Kao što je sud naveo "pismeno koje adresatu nije dostavljeno u skladu sa odredbama (...) ne proizvodi pravni učinak" Molim moderatora da zatvori temu.
  14. Molim za pomoć, dali postoji rok za žalbu u kojoj se stranka poziva isključivo na apsolutno bitne povrede parničnog postupka? Posebice u pogledu članka 117. ZPPa "Povrat u prijašnje stanje nije dopušten ako se propuštanje stranke može pripisati bitnoj povredi postupka zbog koje se može izjaviti pravni lijek." Ako dobro čitam, navedeno znači da se kod propuštanja roka može izjaviti pravni lijek (ako se isti može pripisati bitnoj povredi postupka) a koji je naravno van roka . Konkretno radi se o jednoj od povreda iz članka 354. ZPPa (propuštanje dostave) Hvala unaprijed na pomoći.
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija