pavo_novi

Još neke nedoumice mi se vrzmaju po glavi . Npr. 1) Da li je dug - koji se nije znao na ostavinskoj raspravi - koji će kasnije biti prebačen na nasljednika - faktički trebao ići pod "naknadno pronađenu imovinu" -- Kod naknadno pronađene imovine koja nije bila u ostavinskoj masi - iznova se otvara novi ostavinski postupak. Kod dugova to izgleda nije slučaj, ali čisto pitam da provjerim. 2) Da li neko ko dokaže da je platio nešto u ime pokojnika ( njegov neki dug, račun, sprovod, itd ) poslije ili prije smrti ( vjerujem da je to svejedno jel prije ili poslije ) tj. kraće rečeno, da ima potraživanje prema pokojniku ( ili nasljedniku ) ulazi u nasljedničku zajednicu ( prije diobe ) ? Npr. Neko može biti dužan ogroman iznos nekome, i njegova ostavina je recimo taman dostatna za to. Na ostavinskoj raspravi pojavljuje se i taj vjerovnik, ali nije naveden kao nasljednik. Na ostavinskoj raspravi "nasljednička zajednica" se između sebe dogovara, kome što ide. Ukoliko je taj vjerovnik u toj zajednici, onda bi se svi mogli dogovoriti da sve ide tom vjerovniku npr. Ili dio.

aha Matrix, sad je jasnije

Zakon je nejasan i neprecizan, pojmovi slični, a različiti, a čini mi se da je par članaka čak i direktno suprotstavljeno. - Članak 102. Ništav je ugovor kojim netko svojem suugovorniku ili trećoj osobi ostav­­lja svoju ostavinu ili ­­njezin dio. -- VS Članak 145. (4) Ugovor nas­­ljednika s osobom koja nije nas­­ljednik o ustupa­­nju nas­­ljednog dijela samo obvezuje nas­­ljednika da po izvršenoj diobi preda svoj dio suugovorniku; ­­njime suugovornik ne dobiva do diobe nikakvo drugo pravo.

Da li bi neko mogao protumačiti možda ,a vezano za moje prethodno pitanje - prijenos ostavinske imovine na treću osobu koja nije nasljednik -- u člaku 145 Zakona o Nasljeđivanju i točku koja se na to odnosi (4) -- Koliko vidim po tom članku ispada da jest moguće prenijeti trećim licima, dio ostavinske mase. Šta je to onda ? Piše ustupanje ? ( dvojbe na tu temu su dane ovdje ) - Članak 145. (1) Svaki nasljednik može prije diobe prenijeti svoj nasljedni dio, potpuno ili djelomično, samo na sunasljednika. (2) Ugovor o prijenosu nasljednog dijela valjan je samo ako je sastavljen u pisanom obliku i: - ovjeren od suca nadležnog suda, ili - sastavljen u obliku javnobilježničkog akta, ili - potvrđen (solemniziran) po javnom bilježniku. (3) Ovlaštene osobe iz stavka 2. ovoga članka dužne su pročitati ugovor i upozoriti ugovornike na posljedice ugovora. (4) Ugovor nasljednika s osobom koja nije nasljednik o ustupanju nasljednog dijela samo obvezuje nasljednika da po izvršenoj diobi preda svoj dio suugovorniku; njime suugovornik ne dobiva do diobe nikakvo drugo pravo.

hvala Matrix

ok, hvala vam na savjetima

ja sam danas pozvao Poreznu upravu, i rečeno mi je da porez razračunavaju samo osobi koja se nasljedstva prihvatila ... - Čovjek s kojim sa razgovarao je razumjeo razliku između "ustupanja" i "odricanja" , te je rekao da porezno rješenje ide samo onima koji su se nasljedstva prihvatili

mislim da postoji, ostavinska još nije pokrenuta, ne znam ništa sa 100 %sigurnošću

znači ako je npr dvoje nasljednika na oporuci i jedan kaže da prihvaća, a drugi da ne, kako onda sad ovaj koji je odbio prihvatiti se nasljedstva, može biti i onaj kojem se može ustupiti nasljedstvo ? ( teoretski zvuči moguće ) - Da li to ima smisla samo ako je sunasljednik netko tko nije na oporuci ( i nije u nužnom dijelu - npr dalja rodbina ) , pa je nasljednik samo ako ne postoji niko drugi ?

znači nije moguće ustupiti nasljedstvo bilo kome ?

Znači samo nasljednik odgovara, ok, mnogo hvala na odgovorima Borbena !

a da li znate šta je sa dugovima u slučaju ustupanja? da li plaćaju dugove, i osoba kojoj je ustupljeno, i ona osoba koja se nasljedstva prihvatila ( pa ustupila ) ?

da li se zna što je sa poreznim rješenjem , ko plaća porez na nasljestvo, ako je ono ustupljeno ?

POštovani - Molim vas za malo pomoći. Nasljedstvo i ostavina još nisu pokrenuti. Može li se nasljednik prije pokretanja ostavine ( ili u toku - prije pravomoćnosti ) - odreći nasljedničkom ( ili kakvom drugom ) izjavom, svog nasljedstva, za korist treće osobe ( s kojom nije ništa u rodu ) _ Pročitao sam zakon o nasljeđivanju i nije jasno da li "Ustupanje nasljednog dijela " trećoj osobi ( *bez rodne povezanosti ) - ima za nasljednika iste pravne učinke kao i kada se "Odrekne nasljesdstva". Poznato je da nasljednik odgovara za dugove - ukoliko se ne odrekne nasljedstva. Što se dešava kada svoje nasljedstvo ustupi u cijelosti ( 1/1 ) ? Da li je i dalje odgovoran za dugove ? Prema zakonu, za dugove se odgovara do visine naslijeđene imovine. Znači da bi učinak po pitanju dugova bio jednak. _ Koliko shvaćam - Ustupanje ( *ali ne i odricanje ) se može obaviti između nasljednika i treće osoba koja nije nasljednik - i koje nisu u rodu.