More33

Postovani, Jedan clan nase obitelji je prije nekih 15-tak godina prosirio svoju kucu (nadogradio bez dozvole) nekih 22 m2 na privatni vrt svoga rodjaka (susjednu cesticu). Rodjak mu je to dozvolio samo pod uvjetom da ta nekretnina ostane u obitelji prilikom diobe nasljedstva (da se ne prodaje strancima). Trenutno je zbog spora medju nasljednicima gotovo sigurno da ce cijeli objekat zarvsiti na javnoj drazbi. Rodjak na cijemu je vrtu to prosireno prijeti da ce to rusiti ako ovi dozvole da kuca ode na javnu drazbu. Moli ih da se dogovore. On niposto ne zeli nepoznate osobe na svojoj cestici. Pitanje: Da li rodjak ima pravo srusiti taj dio neuknjizenog objekta drugoga vlasnika koji stoji na njegovoj vlastitoj cestici? Unaprijed hvala na informacijama.

Hvala Vam na pojasnjenju ove situacije! Sve jasno. Interesantno mi je i to da za manje udjele mora postojati osobito ozbiljan razlog. Sto bi na primjer predstavljalo "osobito ozbiljan razlog"? Da li bi, na primjer, cinjenica da dvoje suvlasnika sa po 33 % udjela (zajedno 66%) koji su odredjenu nekretninu naslijedili prvo od majke pa onda isto ponovno od oca (otac trazio da se odreknu u njegovo ime nakon majcine smrti...nelogicno ali istinito)...to mogli navesti kao osobito ozbiljan razlog da im se dozvoli da otkupe treceg nasljednika koji je nekretninu koristio samo 3 gorine (dok su djeca pokojnika u istoj odrasla)?

Rodjak mi je rekao da ako jedna osoba ima barem 90% vlasnicki udio nad nekom nekretninom onda taj 90+% vlasnik ima neka posebna prava u odnosu na preostale vlasnike (ciji je ukupni udio manji od 10%). Zelio bih znati o kakvim se tocno pravima radi. Rodjak misli da bi gore navedeni vecinski vlasnik imao pravo odbiti da se zajednicka nekretnina proda ili stavi na drazbu. da li je to tocno? Konkretno, postoji jedan nasljednik (sa udjelom od 8,3% u zajednickoj nekretnini) koji ne zeli svoj dio nekretnine koristiti nego zahtijeva da ga vecinski suvlasnik otkupi. Ne samo to, nego on trazi mnogo vise novaca za svoj idealni dio nego sto je procijenjena vrijednost te nekretnine. (Naime, 50% te nekretnine nije legalizirano i cijela je nekretnina ne-etazirana, a on trazi da mu se plati po cijeni normalno uknjizene nekretnine). Vecinski suvlasnik nema novaca za otkupiti ga pa se boji da nekretnina ne ode na drazbu da bi 8% vlasnik dobio svoj udio u novcu. Postoji li neki zakonski nacin da se izbjegne prodaja nekretnine u ovome slucaju? I da li u ovome slucaju vecinski vlasnik ima pravo odluciti po kojoj cijeni otkupiti manjinskoga? Unaprijed hvala na savjetu!

Postovani, Ako je pokojnik (hrvatski gradjanin) iza sebe ostavio osim pokretnina i nekretnina u vlastitoj drzavi i neke racune u inozemstvu (Srbija i italija) - da ji je neophodno pokrenuti posebni ostavinski postupak u svakoj od tih zemalja da bi nasljednici ostvarili pravo na ta sredstva (sve skupa ispod 3000 eura)? Ili je mozda moguce zakljuciti vec u domacem ostavinskom postupku tko je od nasljednika naslijedio koji dio/postotak sredstava na tim inozemnim racunima te isto objaviti u hrvatskom rjesnju o nasljedjivanju? U tome slucaju bi pretpostavljam bilo potrebno prevesti na strani jezik i ovjeriti kod biljeznika to hrvarsko rjesenje o nasljedjivanju te ga onda prezentirati inozemnoj banci radi isplate... Unaprijed hvala na pojasnjenju.

Prijatelju je nedavno preminuo otac. Nasljednici su oceva supruga, on i brat (koji nije sposoban raditi). Prijatelj ne stoji bas dobro financijski pa ga brine mogucnost dodatnog financijskog opterecenja nakon smrti oca. Negdje je procitao da majka i brat imaju pravo na obiteljsku mirovinu pa ga zanima na koji se nacin to obracunava. Da li je to jedna mirovina koju koriste dvije osobe ili su to dvije odvojene mirovine? Otac je imao mirovinu od oko 6000 kuna. Hvala na obrazlozenju.

Hvala vam na odgovorima. Prenijet cemo majci ove korisne informacije.

Majka nam je rekla da namjerava napisati oporuku te u nju staviti samo mene i sestru. Razvedena je i nema druge djece. Da li nas dvoje smijemo potpisati kao svjedoci u njenoj oporuci? Ako ne, koga iz sire obitelji ona moze pitati da bude svjedok? Ili je bolje ovjeriti oporuku kod javnog biljeznika (umjesto svjedoka iz obitelji)?