Jump to content

antonio76

Korisnik
  • Broj objava

    29
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

Sve što je antonio76 objavio

  1. Hvala. 104. st. 2. (2) Ugovorna zabrana natjecanja prestaje važiti kada poslodavac otkaže ugovor o radu, a nema za to ovim Zakonom opravdan razlog, osim ako u roku od petnaest dana od otkaza ugovora obavijesti radnika da će mu za vrijeme trajanja ugovorne zabrane natjecanja plaćati naknadu iz članka 103. ovoga Zakona. Što znači da zabrana pretaje otkazom samo kad poslodavac nema za to opravdan razlog? Zar otkaz (poslovno uvjetovani ili radi nezadovoljavanja na probnom roku) ne znači suprotno, da poslodavac ima razlog za otkaz ugovora o radu, pa samim time ovo nije niti primjenjivo? Što sa čl. 105.? (2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, poslodavac nije u obvezi plaćati naknadu iz članka 103. ovoga Zakona nakon isteka roka od tri mjeseca od dana dostave radniku pisane obavijesti o odustanku od ugovorne zabrane natjecanja. Zar po ovome naknada ne bi trebala ići tri mjeseca?
  2. Da li možete objasniti zašto? U kojem slučaju bi onda poslodavac bio obvezan plaćati isto? U zakonu ne pronalazim nikakvu osnovu da poslodavac ne bio obvezan plaćati isto.
  3. Zanimaju me opcije u sluačaju obadvije varijante. Još nije odlučeno na koju od te dvije varijante će se ići.
  4. Razlog otkaza ili poslovno uvjetovani otkaz ili nezadovoljavanje na probnom roku. Nema prava na naknadu od HZZ-a radi nekih drugih razloga. Zašto nema osnove za primanje naknade? Kada ima osnove za primanje naknade? Zar ZOR ne definira otkazni rok za odustajanje od zabrane natjecanja s poslodavcem unutar kojeg poslodavac treba plaćati spomenutu naknadu?
  5. Što ukoliko se ne zaposlim kod konkurencije ili ako sam ne postanem konkurencija, tj. budem nezaposlen? Koliko dugo i u kojem iznosu mogu dobivati naknadu od poslodavca?
  6. Radnik u ugovoru o radu na neodređeno vrijeme s probnim rokom ima klauzulu o zabrani natjecanja s poslodavcem. Poslodavac nakon samo jednog mjeseca rada radnika otkazuje ugovor o radu uz trajanje otkaznog roka jedan mjesec (za ugovor o radu), a istodobno odustaje od zabrane radniku da se natječe s poslodavcem iz njegove djelatnosti. Pitanja: 1. Nakon koliko vremena stupa na snagu odustajanje poslodavca od zabrane natjecanja radnika s poslodavcem, tj. koliki je "otkazni rok" za odustajanje poslodavca od zabrane natjecanja? 2. Da li je poslodavac dužan radniku plaćati naknadu za zabranu natjecanja, koliko dugo (koliko mjeseci u konkretnom slučaju) i u kojem iznosu, s obzirom da iznos iste nije definiran ugovorom o radu, već je samo definirano da je radniku zabranjeno natjecati se s poslodavcem? A nekakav "otkazni rok" za odustajanje od zabrane natjecanja valjda postoji. Zanimaju me odgovori na obadva pitanja i kada je razlog otkazivanja ugovora o radu od strane poslodavca poslovno uvjetovani otkaz, kao i kada je razlog nezadovoljavanje na probnom radu. Cilj radnika je naplatiti se maksimalno moguće u ovakvoj situaciji.
  7. Poslodavac radniku nije uručio platnu listu za zadnju plaću nakon što je radnik otišao iz firme i na isto se oglušuje. Poslodavac je prijavljen je i inspektoratu rada, međutim oni nisu ništa napravili u 5 mjeseci koliko je prošlo od prijave inspektoratu, nikakav odgovor od njih, niti je poslodavac u međuvremenu radniku dao platnu listu. Kako doći do platne liste poslodavca? Radi se o tome da je poslodavac svojevoljno, bez dozvole radnika, napravio obustavu iz plaće radnika u svoju korist za neke izmišljenje troškove, koje radnik ne priznaje, a to radnik nema crno na bijelo jer nema platnu listu. Cilj je natjerati poslodavca da isplati i tu razliku koju je protuzakonito obustavio u svoju korist na štetu radnika.
  8. Poslodavac je isplatio manju plaću od one iz ugovora o radu za puno/redovno radno vrijeme (tu mislim na plaću za redovni rad, bez prekovremenih), tj. napravio je obustavu u svoju korist, jer radnika tereti za neke "troškove". Radnik nije suglasan s time i smatra da ga se neosnovano tereti, niti je ikada dao pristanak da se ista obustava napravi. Kako radnik može doći do razlike u plaći koju treba primiti? Prijava inspektoratu rada? U kojem roku bi to inspektorat mogao riješiti? Što ako poslodavac i nakon intervencije inspektorata odbije isplatiti razliku do pune plaće? Da li moram išta prijavljivati poslodavcu (zahtjev za zaštitu prava?) ili mogu odmah ići na ispektorat? Drugo pitanje se odnosi na eventualni prekovremeni rad koji također nije plaćen. Može li ga poslodavac odbiti platiti uz izgovor da nije zadovoljan odrađenim poslom, iako je radnik utrošio vrijeme na prekovremeni rad?
  9. Nažalost, neznam koliko bi zadužnica koristila jer neznam da li kupac ima imovinu iz koje bi se ista naplatila. Cilj je u potpunosti spriječiti prijenos udjela ukoliko ne dođe do isplate od strane kupca. Što je sa onim depozitima/polozima koji se mogu uplatiti javnom bilježniu, je li to opcija? Znači, kupac deponira kupoprodajnu cijenu u potpunosti kod bilježnika prije potpisa ugovora o prijenosu poslovnog udjela, uz obvezu bilježnika da istu tu kupoprodajnu cijenu isplati prodavatelju odmah po potpisu ugovora o prijenosu udjela? Je li to ok, ima li tu kakvih opasnosti za prodavatelja, na što paziti?
  10. U zk izvatku jedne nekretnine u dijelu C Teretovnica stoji sljedeće: "ZABILJEŽBA, ZAKLJUČAK OPĆINSKOG SUDA U XXXXXXXXXXX BR. X OVR-XXXX/20-X XX.XX.2020, RJEŠENJE OPĆINSKOG SUDA U XXXXXXXXXXX BR. X OVR-XXXX/XX-X XX.XX.2020, zabilježen je odbijeni prijedlog za ovrhu u predmetu ovrhovoditelja XX d.d., OIB:XXXXXXXXXXX, Ulica XX, XXXXXX" Zašto je navedeno zabilježeno u ZK izvatku ukoliko je taj prijedlog za ovrhu odbijen? Napominjem da se radi o aktivnom izvatku, ne o povijesnom. Da li je za potencijalnog kupca te nekretnine ona čista što se tiče papira, da li taj ovrhovoditelj kojemu je odbijen prijedlog za ovrhu ima osnove ponovno pokušati ovršiti tu nekretninu ukoliko se ona proda nekoj trećoj osobi, ili treća osoba ukoliko kupi nekretnnu s tim više nema ništa?
  11. Također, ukoliko imate kakve savjete na što još paziti prilikom potpisivanja takvog ugovora, što bi bilo dobro staviti u takav ugovor, slobodno navedite. Zahvaljujem.
  12. Radnik je za vrijeme probnog roka dobio pisanu pohvalu za rad, a potom pred sam istek probnog roka otkaz ugovora o radu radi nezadovoljavanja na probnom roku. Nezadovoljavanje na probnom roku je čista izmišljotina, čisto iživaljanje na radniku, tj. ne stoji niti najmanje, o čemu svjedoči i pisana pohvala za rad, a i uzrokuje radniku štetu, npr. ne može primati naknadu s burze. Što radnik tu može napraviti, kakve šanse radnik ima u slučaju upuštanja u sudski proces protiv poslodavca, i po kojoj osnovi može tužiti poslodavca - da li po osnovi vraćanja radnika na posao, ili tražiti kakvu naknadu za mobbing i sl.? Molim cijenjena mišljenja. Hvala
  13. Pozdrav, Rade o prodaji (prijenosu) poslovnih udjela d.o.o.-a između jednog prodavatelja (koji je 100% vlasnik) i jednog kupca koji kupuje svih 100% udjela. Kupac ne ulijeva previše povjerenja, a prodavatelj istodobno puše i na hladno, a firma koja je predmet kupoprodaje između ostalog ima i imovinu koja nije beznačajna. Na koji način tehnički izvesti kupoprodaju a da kupac na sebe ne može prenijeti vlasništvo niti postati direktor sve dok u potpunosti nije isplatio prodavatelja? Da li je u ugovoru o prijenosu poslovnog udjela dovoljno staviti članak da kupac ne može prenijeti poslovni udjel na sebe ukoliko uz ugovor o prijenosu poslovnog udjela trgovačkom sudu ne priloži i izjavu prodavatelja u kojoj prodavatelj izjavljuje da je u potpunosti isplaćen od strane kupca? Na koji način to sve tehnički izvesti?
  14. Ukoliko sam otkaz ugovora o radu poslodavcu dao npr. 15.08.2020. uz otkazni rok mjesec dana, da li mi je zadnji radni dan na dosadašnjem radnom mjestu 14.08.2020. ili 15.08.2020.?
  15. Pozdrav, Ukoliko poslodavcu dam radovni otkaz emailom, te na dan kada je email poslan dodatno poštom preporučeno s povratnicom otkaz pošaljem i u firmu, zanima me od kojeg datuma se računa da je poslodavac primio otkaz tj. od kojeg dana teče otkazni rok? Da li od dana kada je poslan mail, ili od dana kada je otkaz predan na poštu, ili od dana kada je to zaprimljeno poštom u firmi (što će se dogoditi s nekakvom odgodom od 3-4-5 dana od dana predaje na poštu)? Što u slučaju da ne šaljem mail već samo predam na poštu, da li otkazni rok počinje teći od dana predaje otkaza na poštu ili od dana uručenja u firmi? Inače, odgovorna osoba poslodavca će izbivati iz firme neko vrijeme i to je razlog zašto bi se sve pokušalo riješiti emailom ili poštom a ne osobnim uručenjem otkaza. Hvala
  16. Pozdrav, molim informaciju o najmanjem i najdužem trajanju otkaznog roka kada radnik redovno otkazuje ugovor o radu (radnik zaposlen 1,5 godinu na neodređeno vrijeme kod trenutnog poslodavca). Ukoliko radnik želi redovno otkazati takav ugovor o radu sa 15.11.2020. (kroz cca 2 mjeseca od danas), da li radnik već danas ili sutra može predati takav otkaz, odnosno kada ga najranije može dati poslodavcu? U Zakonu o radu nalazim sljedeće: (7) Ako radnik otkazuje ugovor o radu, otkazni rok ne može biti duži od mjesec dana, ako on za to ima osobito važan razlog. Da li to znači da ako radnik želi redovno otkazati ugovor o radu sa 15.11.2020., otkaz ne smije predati prije 15.10.2020.? Drugo pitanje. Ukoliko radnik redovno otkaže ugovor o radu uz otkazni rok od jednog mjeseca, te u toku tok otkaznog roka npr. tjedan dana bude na bolovanju, da li će se otkazni rok sa mjesec dana produžiti na mjesec i tjedan dana tj. produžiti za vrijeme za koje je radnik bio na bolovanju? Ukoliko se otkazni rok produžuje, što u praksi napraviti ako je radnik već potpisao ugovor s drugim poslodavcem s početkom rada koji je mjesec dana od dana davanja otkaza na prethodnom poslu? Ukoliko mu se otkazni rok produžuje, ne može ispoštovati početak rada kod drugog poslodavca. Ukoliko se otkazni rok produžuje, time se praktički brani zdravstvena zaštita i biti bolestan za vrijeme trajanja otkaznog roka. Hvala
  17. Ok hvala na mišljenjima. Nisam proučio nikakve opće uvjete, na potvrdi o predaji vozila u servis se ne spominju. Moje mišljenje je da nisam tražio uslugu spajanja vozila na uređaj, već uslugu utvrđivanja uzroka kvara (na koji god način to servis može utvrditi, pa bilo to i bez spajanja na dijagnostiku, vizualnim pregledom i sl.). Ako se stvari tako postave, onda usluga nije izvršena, nemam apsolutno nikakvu korist od te informacije da servis kaže da nije u stanju utvrditi uzrok problema. S obzirom da nisam pravnik, neznam koliko pravno stoji moj način razmišljanja. Čl. 72 ZOO spominje da vjerovnik može zadržati dužnikovu stvar za dospjele tražbine. Međutim, što ako ja osporavam postojanje te tražbine pa sam time i njenu dospjelost iz bilo kojeg razloga?
  18. Ne vodim svoju šihtericu, ali ju mogu pokušati djelomično rekonstruirati, po vremenima slanja mailova koji su slani izvan radnog vremena, iako je to samo jedan oblik rada. Ako priložim kao dokaz email poslan u 22:00 h, pretpostavljam da je to nekakav dokaz da sam osim redovnog radnog vremena od 09-17 h radio i od 17-22 h? Da li se povezivanje na server bilježi ili ne nisam siguran, ako se i bilježi tome nemam pristup.
  19. Nema šihterice, jer poslodavac nije dozvoljavao da se ti sati evidentiraju.
  20. Pozdrav, da li autoservis ima pravo odbiti vratiti auto stranci (tj. zadržati ga) ukoliko stranka ne plati ispostavljeni račun s obzirom da stranka nije nimalo zadovoljna uslugom odnosno smatra da je neosnovano fakturirana? Je li zadržavanje auta od strane servisa i odbijanja vraćanja auta stranci u tom slučaju protupravno? Konkretno, radi se o usluzi dijagnostike auta tj. kvara koji se povremeno pojavljuje. Servis nije uspio utvrditi uzrok kvara ali svejedno želi naplatiti uslugu dijagnostike, s čime nisam suglasan. Smatram da ukoliko nije utvrđen uzrok kvara da nisam dobio uslugu koju sam tražio i da ju nisam dužan platiti. Koje su moje opcije da natjeram servis da mi vrati auto bez plaćanja nečega čime nisam zadovoljan? Molim cijenjena mišljenja. Hvala
  21. Radi se o puno više od 10 prekovremenih sati tjedno, možda 30-40 dodatnih sati prekovremeno svaki tjedan.
  22. Hvala svima. Još pokušavam doći do mišljenja kolike su šanse dobiti spor protiv poslodavca tj. naplatiti prekovremene sate u slučaju da nemam pisani nalog za prekovremeni rad, ali je poslodavac bio svjestan da se radi prekovremeno i nikada se tome nije usprotivo? Dokaz su mailovi koji su slani izvan radnog vremena, a u CC-u u mailovima je bila odgovorna osoba poslodavca. Realno, kakve šanse imam dobiti sudski spor protiv poslodavca u tom slučaju?
  23. Ukoliko se ugovor o radu otkazuje i prije početka rada, da li i tada ima (i kolikog) otkaznog roka u slučaju da otkazuje radnik, i da li ima otkaznog roka (i kolikog) u slučaju da otkazuje poslodavac?
  24. Kako se zaštititi u slučaju kad poslodavac pokušava izigrati radnika tvrdeći da količina posla koja je delegirana radniku treba biti obavljena unutar redovnog radnog vremena od 8 sati dnevno, a u stvarnosti treba više sati što poslodavac osporava? U slučaju da poslodavac nije udovoljio zahtjevu za zaštitu dostojanstva radnika (poslodavac odgovorio ali osporava tvrdnje radnika), što radnik dalje može poduzeti i u kojem zakonskom roku to mora napraviti? Mora li radnik odmah poduzimati ikakve radnje, ili to može učiniti naknadno tek u slučaju eventualnog sudskog spora, bez da je u nepovoljnijoj poziciji u odnosu da je opet dao odgovor na odgvor poslodavca? Može li mi netko odgvoriti koje su uopće nadležnosti inspektorata rada u slučaju a) prekovremenih sati koje poslodavac ne plaća niti evidentira b) mobbinga Ima li inspektorat tu ikakvih nadležnosti, da li ih imam razloga zvati dok sam još uvijek zaposlen kod tog poslodavca, da li ih zvati nakon što odem od poslodavca, ili ih uopće ne zvati već sve rješavati sudskim putem nakon što odem iz firme (ako je to moguće bez da sam prethodno zvao inspektorat)? Hvala
  25. Molim preporuku odvjetnika za radno pravo na području Zagreba, na PM. Hvala!
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija