dragon_slovenia

OK, a što ako ovrhovoditelj i dalje osporava? Kojim odredbama OZ je ovo definirano? Čl. 72. ništa ne govori o ovoj mogućnosti.

Recimo da osoba A pokrene ovrhu nad nekretninom osobe B na temelju ovršne isprave. Nakon pokretanja ovršnog postupka (i znatno nakon prilike za žalbu na rješenje o ovrsi) osoba B plati dug. No osoba A se pravi da dug nije plaćen. Postoji li automatizam kojim osoba B može dokazati da je dug plaćen pa da se ovrha zaustavi ili sve ovisi o volji osobe A? Može li se sklopiti nekakva javnobilježnička nagodba koja bi obvezala osobu A da pod kaznenomaterijalnom odgovornošću povuče prijedlog za ovrhu nakon plaćanja osobe B? Što ako ne postoji povjerenje? Postoji institut protuovrhe no to je tek nakon provedbe ovrhe, nije da sprečava ovrhu.

Tražim odvjetnika s iskustvom na području Zagreba - ovršno pravo, ovrha na nekretninama (iz pozicije ovršenika). Postoji (nepravomoćna) presuda o nedopuštenosti ovrhe, no ovrhovoditelj forsira ovrhu (iz inata) i već je donesen zaključak o prodaji. U ovoj fazi cilj je ubrzati rješavanje žalbenog postupka, donekle usporiti ovrhu, i upozoriti ovrhovoditelja na odredbe o ovršenikovom pravu na naknadu štete. U tom smislu trebam pomoć.

Ne negiram da je to što pišete istina, no stvarno mi nije jasno jer u ZOO jasno stoji (u dijelu koji se odnosi na cesiju, odredbe st. 1. čl. 82): "Za ustup tražbine nije potreban pristanak dužnika, ali je ustupitelj dužan obavijestiti dužnika o ustupanju."

Da, ali to što vi upisujete je samo u slučaju da osoba B priznaje tražbinu od osobe A od 50.000kn. Ako osoba B ne priznaje tu tražbinu, onda neće raditi prijeboj sve dok (i ako) sud ne presudi u korist osoba A. A onda, nakon pravomoćnosti te presude, može biti utrka između osobe A koje želi što prije cesijom prebaciti na prijatelja C, i osobe B koja želi napraviti prijeboj što prije.

Osoba A je u potpunosti blokirana i osobi B duguje npr 100.000 kn. Paralelno osoba A tuži osobu B i sud presudi u korist osobe A da joj osoba B mora platiti 50.000 kn. E sad, ono što se u praksi događa je da osoba B izjavi prijeboj i nakon tog prijeboja osoba A duguje osobi B 50.000 kn i sve je jasno. Međutim, što ako osoba A, umjesto prijeboja, ustupi tražbinu (cesija) od 50.000 kn osobi C (prijatelju), za što nije potreban pristanak osobe B. I onda smo u situaciji da osoba A duguje osobi B 100.000kn, a osoba B osobi C 50.000 kn. I onda je osoba B prisiljena platiti 50.000 kn osobi C (koja taj novac može zapravo dati osobi A kao prijatelju), a osoba A ostaje dužna osobi C 100.000 kn (koji možda nikad neće biti naplaćeni jer će osoba A otići u osobni stečaj itd.) Na ovaj način A i C mogu "prevariti" B. U čemu je "catch"? Je li ovo sve po zakonu ili koketira s kaznenim djelom prijevare?

Ukratko: tema je složena, ne postoji automatizam kojim vam mogu uzeti imovinu u Austriji jer FINA naravno tamo nema apsolutno nikakve ovlasti. Doduše postoji europski ovršni nalog koji se može primjeniti, ali to je za slučajeve kad je riječ o nespornoj tražbini. Trebalo bi vidjeti je li u Vašem slučaju riječ o spornoj ili nespornoj tražbini. Meni se osobno čini (samo moje mišljenje, uzmite s rezervom) da mediji često plaše ljude da ih se lako može ovršiti bilo gdje, dok su u praksi ti slučajevi puno rjeđi i teže provedivi. Što je u načelu (ponovno moje mišljenje) dobro, jer zašto bi neka zemlja jednako tretirala ovršnu ispravu iz nje same i neke druge zemlje poznate po nekvalitetnom pravosudnom sustavu (aka Hrvatska). U svakom slučaju, relevantan je ovršni zakon u zemlji u kojoj se provodi/ u kojoj stranka ima prebivalište. Naravno da hrvatski ovršni zakon ne vrijedi u Austriji. No naravno da ovrhovoditelj može pokušati "utjerati" svoj dug i u Austriji (ako ima energije i sredstava za to), a hoće li u tome uistinu i uspjeti, je vrlo složeno pitanje, a u dobroj mjeri ovisi i o tome je li riječ o spornoj ili nespornoj tražbini. Pročitajte malo o europskom ovršnom nalogu. Pogledajte ovaj topic:

Hvala, ali nije mi jasno o kojem točno rješenju pričate (kad više manje sve ide preko zaključaka)?

Tijekom ovrhe na nekretnini, sud je odredio vrijednost nekretnine na temelju procjembenog elaborata sudskog vještaka. Međutim taj elaborat nije napravljen sukladno Zakonu i Pravilniku o metodama procjene vrijednosti nekretnina, odnosno, metodologija je manjkava, pa je posljedično i vrijednost nerealna. Uz to, u elaboratu lažno stoji da su izvršena mjerenja, a nisu. Ovršenik na to upozorava podnescima no Sud ignorira. Pošto (prema mojim saznanjima) ne postoji pravni lijek na "zaključak", koje opcije stoje ovršeniku na raspolaganju? Žaliti se predsjedniku ovršnog odjela?

Koliko u prosjeku traje postupak (vremenski) od utvrđenja vrijednosti nekretnine na ročištu do same prodaje? U Zagrebu. Znam da ovisi o puno faktora no neki prosjek me zanima. Hvala.

Podnio sam lani kao fizička osoba Prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti odredaba jednog od zakona (za pitanje posve nebitno kojih pa neću odugovlačiti) Ustavnom sudu RH. Od tada do danas nisam dobio apsolutno nikakve povratne informacije u vezi s time niti sam išta našao na web stranicama Ustavnog suda (dnevni redovi sjednica). Gdje se objavljuju odluke o takvim prijedlozima i javlja li se Sud povratno podnositelju prijedloga? Hvala

Ugrubo ovako: Proglašava se bez učinka ugovor o darovanju stana u dijelu u kojem se odnosi na potraživanje tužitelja...

Odavno gotov - donesena pravomoćna presuda u korist tužitelja još davno, prije 5-6 godina..

Na koji način se može izbrisati zabilježba tužbe radi pobijanja pravnih radnji dužnika (darovanje stana) iz zemljišne knjige, u situaciji kada sud donese pravomoćno rješenje kojim se utvrđuje bez učinka ugovor o darovanju, a tek potom dužnik uplati cjelokupni iznos i oslobodi se duga? Tužitelja boli briga za to što je zabilježba ostala, a dužnik ne zna kako da ju izbriše, a platio je sve. Tužitelj naravno ne ide u ovrhu jer je dug plaćen, ali ne poduzima ništa da se zabilježba izbriše niti želi. Hvala na odgovoru

Procjenjuje se vrijednost nekretnine A koja je na ovrsi. (Paralelno teče parnica za nedopuštenost no ista nije bitna za potrebe pitanja). Sudski vještak vrijednost nekretnine procjenjuje na temelju podataka u z.k. i etažnog elaborata. Ovršenik primjećuje pogrešku u etažnom elaboratu (u ukupnu kvadratutu nije uračunata kvadratura parkirnog mjesta koje je etažirano uz stan) i očituje se o tome, no sudski vještak to ignorira jer se drži slijepo etažnog elaborata. Što je ovršeniku najbolje učiniti ako želi pokušati da se uračuna ta kvadratura? Tražiti očitovanje od ureda arhitekta koji je radio etažni elaborat? Tražiti ispravak etažnog elaborata nekako? Hvala unaprijed

Bila je dogovorena između osobe A i C, a osoba B je o tome samo obavještena mailom. Ovo nije prvi put da se to događa. Da, imaju sve potrebne kvalifikacije za obavljanje posla osobe A.

Osoba A nadređena je hijerarhijski osobi B, a osoba B nadređena je hijerarhijski osobi C. Osoba A odlazi na godišnji odmor, no ne podnosi osobu B, pa odlučuje da ju osoba C mijenja dok je na godišnjem. Stoga je tijekom godišnjeg odmora osobe A, osoba C nadređena hijerarhijski osobi B. Ima li ičeg spornog u ovom, pogotovo u kontekstu mobbing-a na kojeg se žali osoba B protiv osobe A? Jer ovakva praksa je neobična jer ne postoji dobar poslovni razlog zašto bi osoba C bila kompetentnija za mijenjanje osobe A od osobe B, naprotiv, osoba B ima puno više iskustva.

Isprike ako se ubacujem, no htio bih nešto naučiti kad sam već tu. Dakle kažete da se primjenjuje Europski platni nalog. Koliko mi je poznato on se primjenjuje samo na nesporne tražbine. Po čemu je tražbina u ovom slučaju nesporna, ako jest? Naime: LINK: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32004R0805&from=HR

Možda sam se loše izrazio: htio sam reći da ne postoji nekakav automatizam kojim vas npr. FINA može blokirati u Njemačkoj, već to kako će se i da li će se uspjeti naplatiti od vas na temelju imovine koju imate u Njemačkoj ovisi o relevantnim zakonskim propisima koji su tamo na snazi. Naravno da je dobro provjeriti ove stvari koje predlaže Borbena7.

Ovisi o tome kolika je vjerojatnost da Wolt dokaže na sudu da im je uistinu nanesena šteta i o tome koliko se bojite da kazneno odgovarate, makar ne znamo je li ovdje uistinu riječ o zlouporabi. Teško je reći bez detalja... I zašto bi potpisivali odmah kad dođete tamo? Uzmite ugovor, odnesite da doma ili još bolje odvjetniku, i onda razmislite... Tko zna što piše unutra..

Samo mala napomena - ovdje nije relevantan hrvatski ovršni zakon već odgovarajući zakonski propisi koji su na snazi u Njemačkoj. FINA, RH ovršni zakon itd. naravno ne igraju ulogu u Njemačkoj. Jeste razmišljali o tome da nadjete njemačkog odvjetnika koji poznaje njemačko pravo?

OK, ali brani li išta dužniku da ode kod JB da mu isti potvrdi izjavu o zapljeni plaće, a potom dužnik istu dostavi vjerovniku, pa nek vjerovnik radi s njom štogod hoće?

Ako vještak u svom elaboratu o procjeni vrijednosti nekretnine, povodom ovrhe na nekretnini, napravi neku pogrešku (primjerice potpuno krivo utvrdi površinu nekretnine), što je dužniku najbolje za činiti? Može li dužnik tražiti novu procjenu, ili treba predlagati da neki drugi vještak revidira već postojeći elaborat? Hvala

Nažalost, iako su oni "šlampavi", ako nemate račune ni saznanja o dugovanju, vi trebate samoinicijativno se raspitati koliki vam je dug i podmiriti ga. Taj dug ćete ionako prije ili kasnije morati platiti, pa saznajte koliki je (postoji online način) i platite ga. Zastare očito u ovom slučaju nema.

Može li dužnik samoinicijativno, odnosno bez izrazite suglasnosti kreditora, dati izjavu o zapljeni plaće po pristanku dužnika? Ako da, kome ju šalje nakon što ju potpiše? (Ako netko postavlja pitanje - koji bi bio interes dužnika za tako nečim - evo primjera: dužnik možda preferira jednog vjerovnika (banku) i ne želi da ista aktivira hipoteku, te radije bi ostao dužan drugome vjerovniku nego banci.)