Ivan2000

Zanima me je li radnik u sljedeće 2 hipotetske situacije prekršio zakonsku zabranu utakmice 1) Radnik je zaposlen kao programer u firmi čija djelatnost koju obavlja nije računalno programiranje. Npr. programira neke interne sustave u osiguravajućem društvu. Bez dozvole poslodavca otvori svoj paušalni obrt za računalno programiranje. Klijenti mu nisu druga osiguravajuća društva. 2) Radnik je zaposlen kao programer u firmi koja jest registrirana za djelatnost računalnog programiranja (i samo za to). Otvori svoju firmu koja je registrirana za "upravljanje računalnom opremom i sustavom". Po NKD-u su te dve djelatnosti u istoj kategoriji. Je li to dovoljno da radnik bude kriv za povredu zakonske zabrane tržišne utakmice ili mora biti baš ista djelatnost?

Nemam brige što se tiče 15 000kn budući da me roditelj već prošle godine odjavio. Koliko mi je poznato ako to prijavim kao "drugi dohodak iz inozemstva" gubim nekih 40-45% zarade (izvor su mi stari postovi na forumima, dakle dosta nepouzdani) , država bi dobila više nego da sam zaposlen za neku hrvatsku firmu. No strah me da iako plaćam viši porez da i dalje upadnem u nekakve probleme. Naime vidim po brošurama porezne uprave da takav način prijavljivanja nije namijenjen za radni odnos. Ne bi htio da ako nekoliko mjeseci primam takve uplate i tako ih prijavljujem da porezna počinje ispitivati "a što je taj vaš drugi dohodak" i onda mi opali nekakvu kaznu, ili još gore nekako izgubim studentska prava. Moguće da sam preparanoičan. Hm da kad bolje razmislim nije to puno drugačije nego da radim direktno za Nijemca a on mi neda plaću nego udio u firmi (pretpostavljam da je to legalno, bar sam čuo od više ljudi da tako rade za neke tvrtke). Ovaj način mi se čini atraktivniji, čak ne toliko zbog uštede koliko jer mislim da uplate ne bi previše budile znatiželju porezne. Dakle takvim načinom nisam u nikakvoj opasnosti dok god (i ako) država ne napravi ovakav način zarade ilegalnim (i u tom slučaju me ne može retroaktivno kaznit jelda)?

Istražujem kako bi mogao legalno kao student raditi za njemačku firmu bez predstavništva u RH. U prošloj temi mi je bio predložen j.d.o.o no čini mi se kako to ipak neće biti mogućnost (nitko u obitelji ne bi bio formalni direktor). Našao sam XY, hrvatski startup koji se opisuje kao rent-a-company servis. Nude 2 mogućnosti, prva je pomalo nepovoljna, a druga je povoljnija ali zvuči kao pranje novca. Proces bi bio sljedeći: Njemačka tvrtka potpiše ugovor sa XY Ireland, Primjer ugovora - kažu da se ponašaju kao "commission agent between you as a service provider and your client" Ja odradim projekt, pri tome primam naređenja od šefa kako obavljati projekt, možda čak radim na nekakvom službenom laptopu te njemačke tvrtke, poanta je da je nesamostalni rad (barem kako smo se dosad dogovorili) XY Ireland izda račun njemačkoj firmi XY uzme svoju proviziju i isplati mene, sad postoje dve mogućnosti koje nude kako me mogu isplatit Prva mogućnost - samo me isplate, u tom slučaju vlasnik XY preporučuje da se to prijavi poreznoj kao "drugi dohodak iz inozemstva". Davanja na to su velika, no to je u redu, bitno mi je samo da je legalno. Je li poreznu briga ako to prijavljujem kao drugi dohodak (budući da su davanja velika, no ipak mi se čini da je to namijenjeno za druge stvari) ? I jednako važno, utječe li drugi dohodak iz inozemstva ikako na moja studentska prava? Druga mogućnost - postajem shareholder XY-a nakon jednokratne uplate, zarađeni iznos mi isplaćuju kao dividendu 5-og u mjesecu, porez je znatno manji. Ovo mi zvuči kao pranje novca, jer mi se čini da se izbjegava platiti porez u visini u kojoj bi trebao biti plaćen. No je li ovo legalno varanje države ili bi korisnici ipak mogli imati problema? Također me zanima utječe li isplata preko dividende na studentska prava. Vidim da se ova tvrtka promovirala u legitimnim hrvatskim medijima kao tvrtka koja pomaže freelancerima izdati račune, a i nisam pronašao negativna iskustva pa sam prilično siguran da nije da će samo ukrasti novac, odlučim li se na drugu opciju. No ipak ne bi htio jednog dana biti optužen za utaju poreza.

E to zvuči jako zanimljivo. Ovdje pak kažu da je potrebno, barem prilikom osnivanja: https://makora.hr/moze-li-student-biti-poduzetnik-2-dio/ Dakle bar pri osnivanju bih trebao naći nekog za poziciju direktora, ali nakon osnivanja me ta osoba može imenovati prokuristom. Jeste li htjeli reći da nakon toga taj direktor može jednostavno odstupiti i poduzeće može poslovati bez direktora, budući da ima prokurista?

Poznata mi je metoda sa postavljanjem studenta na poziciju nezaposlenog prokurista i onda isplaćivanje plaće putem studentskog ugovora, u tom slučaju morao bih nekoga postaviti kao direktora pa je to mala komplikacija, ali možda bih i uspio pronaći nekog do početka rada. Nisam dobro upućen je li i za j.d.o.o isto potrebno paziti na kriterije nesamostalnog rada, tj. da li je moguće da će nastati problem kao i kod paušalnog obrta. Dakle da li je poreznoj u redu da se ja ponašam kao da samo radim za tu firmu u Njemačkoj budući da ne planiram imati nijednog drugog klijenta te radim sve po naređenju njemačke tvrtke. Ako ne, postoji li uopće ikakav legalni mehanizam da se legalizira ovakav način rada. Čudno bi mi bilo da nema, porezna "prijeti" da će kazniti paušaliste koji padnu po kriterijima nesamostalnog rada tako da im naplati doprinose i porez kao da su primili plaću. Iz toga mi logično slijedi da postoji način da se to i prijavi kao plaća i odmah se plati što je potrebno, bez potrebe da me porezna hvata.

Ovo nažalost jednostavno nije točno (osim za stanovnike SAD-a ako dobro shvaćam), iako bih volio da je tako. Upwork nakon što uzme proviziju (i VAT??) isplaćuje cijeli iznos i onda je na freelanceru da prijavi. Nisu baš super službeni izvori ali alternativa je da ovi ljudi dobrovoljno plaćaju porez Izvor1 Izvor2 Izvor3 Složio bih se, kad bi mi bilo jasno kako to da su legalni. Kod paušalnog obrta postoji problem kriterija nesamostalnog rada Izvor1 Izvor2 Inače bi bio idealan za ovo (osim jer sam student), ali u slučaju inspekcije, bez ikakve sumnje bih pao po kriterijima (i onda bi kazna bila da se obračuna kao da sam primao plaću, što bi bilo u redu). Osim ako je istina što je rekao anonimac gore, da se iz nekog razloga ne odnosi na strane tvrtke. Saznao sam da postoji i nešto što se zove "drugi dohodak iz inozemstva". Bi li prijavljivanje stalnog dohotka kao takvog, iako nepovoljno bilo legalno? Ili jednostavno nije zakonom predviđeno da se netko nesamostalno zaposli na daljinu?

Zanimljivo, može molim Vas neki citat za to? Jer čuo sam specifično da bi to mogao biti problem za IT-evce koji rade za strance, iako ne znam primjenjuje li se u praksi (no to nije bitno, htio bih legalan način makar i porez bio 80%)

Mogu ga pitati, ali kako bi to napravilo razliku u pravnom smislu? Kako bih morao prijaviti taj dohodak? Koliko razumijem i dalje ne može ići po ugovoru o djelu ili autorskom ugovoru, jer ima obilježja radnog odnosa (prije spomenute stvari)?

Nisam siguran paše li ova tema više u radno ili porezno pravo, ispričavam se ako sam odabrao pogrešnu kategoriju. Imam priliku u skoroj budućnosti početi raditi za jednu firmu u Njemačkoj. Posao bi se obavljao remote i po trenutnom planu imao bi sva obilježja nesamostalnog rada (rad u određeno vrijeme, na službenom računalu, po uputama od strane poslodavca). Postoji li legalan način da se to napravi bez otvaranja podružnice u Hrvatskoj? Čak ako je porezno vrlo nepovoljno prihvatio bih jer smatram da bi bilo dobro radno iskustvo. Koliko sam shvatio otvaranje obrta/firme ne bi bio legalan način za riješiti ovo, budući da ne bih radio s drugim firmama te bi svakom inspektoru bilo jasno da se radi o odnosu poslodavac-posloprimac, a ne o poslovnoj suradnji. Da stvar bude još više komplicirana redovni sam student, no razmislio bih o prelasku na izvanredan način studiranja ukoliko bi to riješilo problem.